Kladuško društvo kao cjelokupnost odnosa Kladuščana sa prirodom, okruženjem, izazovima,… i međusobnih odnosa u različitim statusima, vremenskim razdobljima, formama,… predvođeno svojim (pseudo)elitama/narodnim izabranicima svih nivoa tokom Savremenog doba (od 1950-tih) ostvarivalo je rezultate koji se iskazuju brojnim kvantitativno kvalitativnim podacima i pokazateljima. Društvene promjene shvaćene u najširem smislu su dinamična haotična i/ili usmjeravajuća kretanja prema kvantitativno kvalitativno utvrđenim ciljevima. Svaka promjena rezultira efektima koji mogu biti bolji, lošiji, pozitivni, negativni,… Opći aksiom jeste da ne postoji vremenski period u kojem nije bilo promjena! Današnja znanost kvantificira promjene na više načina (rast ili opadanje, razvoj ili raspad, regres ili progres, spore ili brze, kompleksne ili parcijalne, korijenite ili nebitne,…). Prema područjima promijene mogu biti različite (političke, ekonomske, kulturne,…). Modeli izučavanja društvenih promjena zavise od specifičnosti koje se žele izučavati (evolucijski, difuzioni,…).
Velika Kladuša je u proteklih sedamipol decenija Savremenog doba mijenjala svoj formalno pravni status: srez – općina sa različitim nadležnostima. Konstanta nadležnosti je uvijek bila fokusirana na stvaranje uvjeta za što bolji život lokalnog stanovništva.
Prvi kompletniji podaci o društvenom razvoju formirani po modernijoj metodologiji datiraju iz 1948. godine.
Uz priloženu tabelu moglo bi se dodavati još podataka, kao npr. od 72 sreza u BiH Cazin je bio na 69, a Velika Kladuša na 70 mjestu, od 44 naselja u Velikoj Kladuši samo je jedno djelomično elektirificirano (127 kuća), GDP p/c iznosio je 44,82% beha prosjeka,… Cazinska krajina je među zadnjim elektrificirana, industrijalizirana, nepismenost svedena ispod jednoznamenkaostog procenta,… Nismo bili obuhvaćeni prvim Petogodišnjim planom 1947/51. …
Izvor: Statistički godišnjak 1945/53. Zavod za statistiku NR BiH, Sarajevo, 1954.
Fragmentarno kretanje ključnih pokazatelja tokom zadnjih decenija
| God/pokaz. | Velika Kladuša | BiH | |||||
| Br. stan. | Br. zapos. | GDPp/c | Br. stan. | Br. zapos. | GDPp/c | ||
| 1948. | 21.861 | 629 | 518 | 2,564 mil. | 230.760 | 1.155 | |
| 1953. | 26.313 | – | – | 2,847 mil. | – | – | |
| 1961. | 29.267 | – | – | 3,278 mil. | – | – | |
| 1971. | 36.079 | 1.438 | – | 3,746 mil. | – | – | |
| 1981. | 45.520 | 6.676 | 1.058 | 4,124 mil. | 868.200 | – | |
| 1991. | 52.908 | 10.866 | 1.150 | 4,377 mil. | 1,054.200 | 1.740 | |
| 1998. | 48.062 | – | – | 3,530 mil. | – | – | |
| 2000. | 49.317 | – | – | 3,525 mil. | – | 1.332 | |
| 2005. | 49.580 | 5.199 | 2.048 KM | 3,505 mil. | – | 2.741 | |
| 2010. | 46.759 | 4.572 | 3.678 | 3,488 mil. | 843.000 | 4.507 | |
| 2013. | 40.419 | 4.055 | 3.386 | 3,531 mil. | 1,033.516 | 4.620 | |
| 2020. | 39.994 | 4.927 | 3,667 | 3,403 mil. | – | 6.112 | |
| 2024. | 39.115 | 5.104 | 5.731 | 3,164 mil. | 1,201.000 | 8.957 | |
Izvor: Broj stanovnika za period 1948/91. Udruženje geografa BiH, Stanovništvo BiH 1879-1991., Sarajevo 2021.
Broj stanovnika 1996-2024. web Demografija BiH za općinu Federalni zavod za programiranje razvoja.
GDP p/c za 1948. godinu iskazan u YDIN (za Kladušu 25.902 i BiH 57.796) preračunat po kursu Narodne banke od maja 1947. u iznosu od 50 Din za 1 USD
Realnija sagledavanja su prije i poslije promjena društveno političkog sistema (1948/1991. i 1991/2024.). Najveći poremećaji su kod kretanja stanovništva i zaposlenosti. Između dva popisa (1991. i 2013.) stanovništvo BiH se smanjilo za oko jedne petine, a Velike Kladuše za oko jednu četvrtinu. Broj zaposlenih u istom razdoblju u BiH se povećao za oko 14%, a u Velikoj Kladuši manji za oko 50%., GDP p/c u BiH se povećao za 5,14 x (8.957/1,740), a u Velikoj Kladuši za 4,98 x.
Vodeće industrije po zaposlenosti na području V.Kladuše
| Grana industrije | 2014. | 2016. | 2020. | 2023. | 2024. |
| Industrija ukupno | 863 | 1.058 | 1.295 | 1.120 | 1.187 |
| Metalna industrija | 73 | 169 | 206 | 298 | 260 |
| Prerada plastike | 138 | 162 | 246 | 253 | 261 |
| Prehrambena industrija | 228 | 306 | 201 | 209 | 190 |
| Drvna industrija | 67 | 56 | 191 | 159 | 157 |
| Tekstilna industrija | 222 | 235 | 82 | 57 | 68 |
| Proizvodnja sportske opr. | 18 | 81 | 205 | 8 | 11 |
| Ostale industrije | 117 | 49 | 164 | 136 | 240 |
Izvor: Porezna uprava FBiH
Velika Kladuša je 1984. godine samo u privredi imala 9.707 zaposlenih radnika od čega u Saniteksu 1.712.
Pametan rast, bolja perspektiva,…
Podaci o kretanju broja stanovnika, zaposlenosti GDP p/c,… proteklih sedam decenija daju različite mogućnosti promatranja: konstatacija, zaključivanja, identifikacija,… Tokom sedamipol decenija na kladuškom tlu bilo je obilježeno evidentnom „depopulacijom“ koja je u periodu 1980/90. bila evidentno usporena. O tome svjedoči dinamika porasta stanovništva 1981/91.! Najveća zasluga tome pripada pametnom rastu. Još 1975-tih u doba intenzivne industrijalizacije opći ambijent je podsticao diverzifikaciju proizvodnih programa „nosilaca razvoja“ pretvaranje inovativnih proizvodnih ideja u konkretne proizvode i usluge koje su rezultirale produktivnim zapošlajvanjima.
U prve dvije decenije 21. stoljeća korijenito je izmjenjena struktura realnog sektora zahvaljujući prvenstveno snažnom privatnom preduzetništvu uz evidentno prisustvo koruptivne podrške lokalne administracije. Podaci o kretanju strukture zaposlenosti u realnom sektoru 2014/24. pokazuju, između ostalog, da su djelatnosti-industrije koje su zaslužne za „industrijski procvat“ (proizvodnja sanitetskog materijala, proizvodnja sredstava za higijenu, prehrambeni proizvodi, …) Velike Kladuše praktično nestale iako se ne radi o zastarjelosti proizvodnih programa! Vrijedi pripomenuti činjenicu da je 1990-tih moderno domaćinstvo trećinu svojih savremenih potreba u egzistencijalnim proizvodima, (hrana, higijena,…) moglo podmiriti proizvodima proizvedenim u kladuškim preduzećima!
Dinamika povećanja zaposlenosti u realnom sektoru u privatnom vlasništvu Velike Kladuše zadnjih decenija ne daje osnova o intenzivnijem doprinosu „pametnog rasta“ što, između ostalog, ukazuje na pomanjkanja inventivnosti općenito.
U pluralističkom sistemu parlamentarne demokratije lokalne zajednice imaju mogućnosti, institucionalne osnove, ekonomsku osnovu,… da podstiču „pametan rast“ stvaranjem povoljnog ambijenta, ulaganjem u infrastrukturne projekte, podsticanjem „cirkularne ekonomije“,… Značajna financijska ulaganja građana i budžeta u vodovodnu mrežu, niskonaponsku mrežu, modernizaciju puteva,… u periodu 2000/24. nisu kreirala samoodrživa zapošljavanja uglavnom iz razloga što se ta ulaganja nisu knjigovodstveno „registrovala – registar imovine“, institucionalizirala se obavezom plaćanja „naknada“ za održavanje-korištenje. Jednostavno općinska birokratizacija, činovnički mentalitet, nedovoljna zrelost narodnih izabranika,… su propustili ulaganja staviti u „funkciju razvoja“!
Novija dostupna istraživanja svjetskih poznatih intelektualaca „bolju perspektivu“ neposredno dovode „pupčanom povezanosti“ sa jednakosti i dostojanstvom.
U proteklih decenijuipol pojavile su se tri ambicioznije inicijative (2009. godine kada se Općinsko vijeće zadužilo za oko 9 miliona eura za…, 2012. kada se nije imalo sluha za IRS – Integral Reasonable Systems, 2016/20 kada je načelnik F. Abdić „smislio“ razvoj pomoću javnih preduzeća,…) koje su imale šanse da pametnim rastom značajnije poboljšaju socioekonomsku situaciju Velike Kladuše. Aktuelni načelnik Boris Horvat (1964) još uvijek ima šansu da pametnim rastom (Kladuški holding,…) generira značajnije pozitivne promjene.
Budimo bolji ljudi, držimo do svog adeta i dostojanstva! Sretni nadolazeći praznici!
Velika Kladuša, 15.12.2025. ramoh45.07@hotmail.com