Letimičnim pregledom/uvidom u dokučive izvore (Izvode zapisnika sa sjednica OV, preslušavanje sjednica, protokol Jedinstvenog organa uprave, Bilteni za društvena kretanja 2014/19, Almanah Velike Kladuše 2021/24, Portal RepretenT.ba, …) zadnjih decenija lako ćemo se uvjeriti da u kladuškom društvo ima pojedinaca, (ne)formalnih grupa,… u raznim statusima, mandatima, resursima, referencama,… koji, između ostalog, pokazuju konkretne namjere-sklonosti, volju, kapacitet,… da više participiraju u kreaciji svoje budućnosti na sebi svojstvene načine. Opće je poznato da je Partnerska grupa koja promoviše Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ poslije svojih debata-okruglih stolova,… ponudi i konkretne inicijative poboljšanja koju potpiše koja desetina učesnika i sve to završi na protokolu Kladuške „Bijele kuće“!

Da je kojim slučajem Inicijativa o rekonstrukciji Gradskog stadiona koja je uslijedila nakon razgovora učesnika potpisanih na ovom prilogu naišla na „plodno tlo“ Kladuša bi danas imala moderan Gradski stadion.

Maja 2007. faxom je upućena Inicijativa Općinskom vijeću da se podizanjem tužbi ospori privatizacija javnog prostora metar od temelja Robne kuće, hotela Konak, Poslovne zgrade SOUR-a,… budžet bi imao solidne prihode od naplata parkiranja. Savjet mjesne zajednica Vidovska oglušio se o Inicijativu o davanju imena školi „Šerif Omegarić“, koju je potpisalo 36 mještana ove Mjesne zajednice sa sjevernooameričkog kontinenta među kojima osam sa prezimenom Šakinović.

Fondacija „Zaim Stifftung“ od 500.000 €ura završila je van Kladuše radi našeg toksičnog ambijenta.

Ovaj Koncept je pripremljen u Phoenixu uz aktivno učešće Sulejmana Ćufurovića vlasnika firme „Grupex“ u Phoenixu, Ismeta Murtića vodećeg menadžera u kompaniji cirkularne ekonomije, Zuhdije Kurtića, supervisora u kompaniji cirkularne ekonomije i potpisnika ovog teksta sa neupitnim internacionalnim referencama.

U ovo vrijeme (2013) na ovim prostorima bio je aktuelan Plan upravljanja otpadom USK-a 2014/19. Možda bi nešto o tome mogla znati i bivša federalna poslanica Elma Đogić koja je tada ordinirala u Savjetu Mjesne zajednice Velika Kladuša.

Umjesto nastavka elaboracije možda je uputnije sugerisati da Općinsko vijeće u svoj Program rada za narednu godinu predvidi razmataranje efekata po odgovorima na vijećnička pitanja i da konačno odgovore učini transparentnijim preko „Radija svih građana“!

Moja iskustva i primjeri saradnje sa novoizabranim vijećnicima, poslanicima, članovima savjeta mjesnih zajednica, članovima džematskih odbora  nisu ružičasta. O tome ću fragmentarno u  narednim izdanjima Teftera?

Odgođeno treće veličanstveno kladuško „vjenčanje“

Navršila se godinica dana od kada Kladušom „kormilari“ načelnik Boris Horvat (1964) kandidat  koalicije šest stranaka „Zajedno za Veliku Kladušu“ sa 7.831 glasova ili 49,30% – (7.831/15.881) važećih glasova. Broj osvojenih glasova je fantastičan jer je rezultat sučeljavanja u jakoj konkurenciji.

U prethodnim izdanjima Teftera „elaborirane su poželjne promjene“, identifikovane početne nedopustive manjkavosti (identifikacija i verifikacija zatečenog stanja u Jedinstvenom organu uprave, javnim preduzećima i ustanovama, Uredu načelnika, Uredu predsjedavajućeg Vijeća, komisijama Općinskog vijeća,…), ocijenjen prihvatljiv smjer (koncenzus oko Budžeta, deizolacija, prostorno planska dokumentacija,…) i nema potrebe ponavljanjima.

Proteklih sedmica zainteresovana javnost mogla je čitati-slušati hvalisanja, zamjerke, ocjene, opširniji intervju načelnika i Aldijane Purić, prilog Rifata Dolića,… Na sadržaje se neću namjerno osvrtati jer se ne spominje vizija i nazadovanje Velike Kladuše koje se, nažalost, čak ubrzano nastavlja. Teško mi za povjerovati kako pomanjkanje vizije i nazadovanje Velike Kladuše nije u fokusu „subjektivnih snaga“! Sve što je avangardno, ambiciozno,… načelnik Horvat sa svojim mušketirima uradio, inicirao,… protekle godine duboko cijenim, poštujem, odajem priznanje! Moja pozicija nepristrasnog višedecenijskog analitičara, zaljubljenika u svoj zavičaj, pripadnika intelektualnih krugova, internacionalne reference, krajiškog arizonca sa 15 godišnjim aktivnim radom i življenjem u sedmom po veličini gradu najmoćnije države svijeta, minuli 30 godišnji rad u zavičaju,… me obavezuje da se fokusiram na činjenice, rezultate,…

Kao strateške nedopustive pogreške spomenuti ću  brzoplet, nepromišljen odlazak u Javno preduzeće „Komunalije“, susret i razgovor s v.d. o svačemu i ničemu čije se ime zadnjih tri decenije susreće u svim „afericama“ je najblaže kazano veliki propust, gaf, diletalizam,… Trebalo je poslušati „okruženje“ pa svojim Zaključkom oformiti respektabilnu „Ekspertnu grupu“ Kladuščana sa širih prostora na čelu sa Enesom Demirovićem i zadatkom da u roku mjesec dana podnesu Izvještaj sa preporukama Konsolidacije poslovanja JP „Komunalije“ d.d. Uvjeren sam da bi među kratkoročnim (3-5 mjeseci) i dugoročnim (do 12 mjeseci) preporukama bilo i organizovanje „Kladuškog holdinga“ po uzoru na primjere dobre prakse u bližem okruženju. Bilo bi to treće „Veličanstveno vjenčanje“ Budžeta i Kladuškog holdinga sa više „kumova“ među kojima i načelnik Horvat. Prvo „Veličanstveno vjenčanje“ bilo je polovinom 1980-tih kada se SOUR „Agrokomerc“ „vjenčao“ sa Jugoslovenskim tržištem novca i hartija od vrijednosti sa desetinom „kumova“ predvođenih Fikretom Abdićem (1939). Ostalo je povijest smještena u publikacije, kolektivno pamćenje, narative,… sa nadom da će načelnik Horvat pokazati razumjevanje prema Zahtjevu uručenom na protokol Ureda 21.11.2025. da se u Budžetu za 2026. godinu predvidi poseban kod pri JU „Centar za kulturu“ u iznosu od 10.000 KM namijenjen radionicama za mlade i da prva radionica bude u funkciji kulture sjećanja povodom obilježavanja 40-godišnjice „Afere ’87“. Drugo „Veličanstveno vjenčanje“ je „Melka City“ o čemu se priprema poseban prilog za Almanah Velike Kladuše za 2025. godinu.

Pripadam skupini Kladuščana koji dijele viziju naprednog pravednog, inkluzivnog kladuškog društva sa modernim percepcijama i implementacijama univerzalnih vrijednosti (pravednost, jednakost,…) uključivo i univerzalna mjerila. Nažalost, socioekonomski pokazatelji oktobar 2025. u odnosu na oktobar 2024. su više nego nepovoljni: manji broj zaposlenih za 109 (4.887 naspram 4.966 po istom izvoru), manji broj stanovnika za 171 osoba (39.286 oktobar 2024. naspram 39.115, naplata neporeznih prihoda mršava,… Npr. za isti period Cazin bilježi porast zaposlenih za 50 radnika!

Načelnik Horvat „trči“ po palubi broda koji ozbiljno zastajkuje, trokira, vapi za remontom generatora koji ga pokreće. Velika Kladuša vapi za avangardnom vizijom i lokalnim reformama Jedinstvenog organa uprave, Javnih preduzeća i ustanova. Da bi se tome pristupilo nužan je novi Koalicioni sporazum i shodno tome znatno konkretniji Program osnova i politike načelnika za mandatni period.

Načelnik Horvat s’ pravom upozorava na opstrukcije (najviše opstruiraju umišljeni samodovoljni lijeni državni službenici i koalicioni partneri, uključivo i narodne izabranike na višim nivoima), licemjerja sa svih strana, „vezane ruke“,… pomanjkanje razumjevanja,… Fascinantan broj glasova ga obavezuje na hrabrije, odmjerenije djelovanje sa građanima!

Na neto završenom Interliberu u Zagrebu među „top izdanjima“ navedena je i knjižica „Euquality/Jednakost“ koju preporučujem načelniku, njegovim koalicionim partnerima, svakako i avangardnoj javnosti!

Budimo bolji ljudi, držimo do svog dostojanstva!

Velika Kladuša, 08.12.2025. ramoh45.07@hotmail.com