Među Kladuščane koji su ostavili trajne tragove u recentnoj prošlosti treba svakako obuhvatiti i osobe koje su u periodu 1982/86. ambiciozno, predano, znalački… upravljali – rukovodili sa organima i tijelima koja su učestvovala u pripremi, izradi i donošenju prvog Prostornog plana Općine za period 1986/2005. kao što su časna imena: Alaga Miljković (1937-2011), Žarko Petrović (1949), Ibrahim Ikanović (1940), Slobodan Miljković (1936-2023) na funkciji predsjednika Skupštine općine. Veoma su požrtvovano radili i Hasan Abdić (1948-1989), Fikret Čelebić (1949-2019), Ćamil Keserović (1942) na funkciji predsjednika Izvršnog odbora Skupštine opštine. Dokumentaciona osnova za pripremu priložene naslovnice knjige sa oko 210 str. je oko 50-tak stavki taksativno navedenih u poglavlju 5 (str 14-20).
Proteklih decenija (1995-2024) Velikom Kladušom „kormirarila“ je čeljad u imenima Ejub Alagić (1957), Husein Delić (1950-2022), Sulejman Behrić (1943), Adamil Mulalić (1965-2021), Edin Behrić (1987), Fikret Abdić (1939) koja i nisu puno marila za razvoj na bazi stručno pripremljenih podloga. Epilog znamo: napredovanje u nazadovanju!
Zadnjih mjeseci svjedočimo o užurbanim aktivnostima na pripremi i izradi prostorno planske dokumentacije (Prostorna osnova Prostornog plana za narednih 20 godina, Regulacioni plan Novi centar, Regulacioni plan „Krajišnik“, Regulacioni plan „Šumatačke luke“,…) kao bitnih pretpostavki dinamiziranja društveno ekonomskog razvoja.
Jedno od ključnih pitanja jeste: da li će novoizabrani alfa mužijaci u imenima Asim Veladžić (1963) na funkciji predsjedavajućeg Općinskog vijeća i Boris Horvat (1964) na funkciji načelnika Općine zajedno sa svojom infrastrukturom i resursima koji su neuporedivo povoljniji u odnosu na period prije 40-tak godina imati ambicija, volje, umijeća… obijezbjediti Prostorni plan koji će po svom sadržaju, obuhvatu, opremi,… nadmašiti ono što smo imali prije 40-tak godina? Više sam pesimista nego optimista, a evo i zašto: nema, bar u javnosti, informacija o stručno pripremljenim i verificiranim podlogama (izvještaja, analiza, studija, elaborata,…), stručne službe su potkapacitirane a državni službenici, bar do sada nisu pokazali ambicioznost, volju, znanje, argumentovani prijedlozi – mišljenja se bez obrazloženja ignoriraju, zapisnici sa sastanaka Savjeta za plan su nepotpuni – često izostaju činjenice, kvantitatino kvalitetni pokazatelji,…
Kao fragmentaran prilog utemeljenosti navedenih skepsi može autentično poslužiti prilog:
Radi se o nedopustivo paušalnoj procjeni, a argumentovana reagovanja – negiranja ostaju ne zabilježena. Dok svi relevantni izvori na globalnom nivou (Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka,…) i svi ostali nivoi argumentovano procjenjuju laganiju tendenciju smanjenja stanovništva narednih decenija samo Horvatove stručne službe procjenjuju porast. Pametnima dosta! (Pojašnjenje: 134,55 – 121,90 = 12,65 povećanje po KM2 x 331 KM općine Velika Kladuša = 4.187 povećanje broja stanovnika)!
Ima li nade…
Zainteresovani participanti Partnerske grupe Koncepta „Unaprijedimo Kladušu zajedno/Let’s Improve Kladusa Together“ punu deceniju sistematski, argumentovano, uporno,… pokušavaju kritički odgovornim promišljanjima doprinijeti općem poboljšanju kladuškog toksičnog ambijenta kao bitnog preduslova dinamičnijeg razvoja. Desetine Biltena društvenih kretanja (Vidi: Portal ReprezenT.ba), hiljade promotivnih listića, četiri izdanja Almanaha Velike Kladuše (2021., 2022., 2023., 2024.), desetine konkretnih inicijativa uručenih putem protokola Općine,… su još na čekanju. Među nebrojenim prijedlozima, inicijativama jeste i Revitalizacija Starog grada. Sretni smo što možemo pozdraviti ostvarenja zadnjih sedmica (Sporazum o pravu upravljanja,…). Lokalna zajednica je dobila pravo upravljanja, korištenja,… i sada se očekuje Koncept revitalizacije?
Ono što bi se po istoj „formuli“ trebalo dogoditi jeste da Općinsko vijeće „isposluje“ pravo upravljanja, korištenja,… Dispanzera u Polju te ga institucionalizira kao Regionalni centar za osobe sa poteškoćama u razvoju. Malo je vjerovatno da se navedeno dogodi jer federalna poslanica Bisenija Mušedinović koja raspolaže mandatom, resursima,… da situaciju problematizira, okupi „kritičnu masu“ koja će institucionalno dobiti pravo upravljanja i korištenja imovine koja je 1978/80. izgrađena uglavnom sredstvima doprinosa koji je zaveden referndumom 1974. godine ima prečeg posla. Mogao bi u tome solidno asistirati i aktuelni vijećnik Husein Huse Hadžić kao aktivni sudionik navedenog refernduma. Ako bi se malo potrudili mogli bi isčeprkati Informaciju o kretanju sredstava mjesnog samodoprinosa iz maja 1979. godine u autorstvu Službe zajedničkih poslova Skupštine opštine Velika Kladuša. Tužno je slušati, čitati „cviljenja“ iz Centra za socijalni rad, civilnih udruženja,… kako je temeljni problem bitnijeg poboljšanja nedostatak prostora, a Dispanzer zjapi prazan 30-tak godina. Kad sam u jednom nevezanom razgovoru načelniku Horvatu napomenuo Dispanzer, odmahnuo je rukom rekavši kako je to na prodaju. Načelniče, moguće je to ostvariti ako ima volje, argumenata – dokaza ima i previše, izuzev ako nisi ili neko od tvojih u „talu“ sa tajkunima!?
Stari hotel je također povijesno kulturno naslijeđe i vrijedilo bi poduzeti potrebne radnje da postane objekat javnih potreba, npr. Rezidencija – ured gradonačelnika Velike Kladuše. Zašto da Općina ne iskaže pravo preče kupovine?
Najvrednije civilizacijsko dostignuće predhodnih i baby boom generacije Kladuščana jeste vodosnabdijevanje. Priloženi pasus je iz prvog Prostornog plana. Realno je očekivati da će aktuelni direktor JU „VIK“ Adis Džanić sa svojim saradnicima ovu oblast primjerno „smjestiti“ između korica budućeg Prostornog plana?
Kao i na globalnom nivou tako je i kod nas glavni izazov jednakost i prosperitet na čemu lokalna vlast gotovo ništa ne čini. Glavni ključevi su obrazovanje i dostojanstvo. Nažalost, novoizabrana kladuška lokalna vlast svojim (ne)činjenjem malo čini na participaciji građana oko kreacije njihove budućnosti. Jednostavno, predsjedavajući Vijeća i Načelnik još ne uspijevaju pokrenuti motivirati, mobilizirati,… građane. Novoizabrani savjeti mjesni zajednica, naročito u mjestu Velika Kladuša malo čine da budu u službi građana.
Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge. Držimo do svog dostojanstva!
Velika Kladuša, 20.11.2025. ramoh45.07@hotmail.com