U prepunoj sali Kladuškog senata (oko 70-tak osoba) u četvrtak 09. oktobra 2025. godine u večernjim satima (19:10-20:10) održana je poučna promocija knjige (COBISS, ID 6470042, Sarajevo/Bihać, 2025. Format 21×29 cm, 303 str., prodavala se po 50 KM/kom):

Knjiga je strukturirana u četiri poglavlja:

I  Biografski podaci ( str. 10-21)

II Političko djelovanje Dr. Irfana Ljubijankića (str. 23 – 94)

III Diplomatski put (str. 111 – 234)

IV Posljednji boravak u Bihaću i pogibija

Knjiga je reprezentativno dizajnirana, prikladnog formata i pogodna za sve vrste biblioteka. Nadati se da će svih 700 primjeraka biti prepoznatljivo vidljivo na širim geografskim prostorima.

Nedavno sam tokom boravka u SAD posjetio Central Library u Phoenixu i primijetio da imaju mnogo manji fond knjiga na slavenskim jezicima u odnosu na 2013. godinu. Među knjigama je samo jedan autor iz BiH. U biblioteci na pet spratova proveo sam sedam sati. Poklonio sam knjigu „Pravnik Tono Hrovat – Monografija o revolucionaru“!

Organizacija promocije (Preporod) sa moderatorom (Mirza Huskić) bila je primjerna. Prava je šteta što se promocije tonski ne snimaju i poslije ne reemituju na radio stanicama! Dobro je da su prisutni tokom izlaganja promotora – autora mogli pratiti neke od sadržaja na velikom displayu frontalne strane dvorane.

Poslije pozdravne riječi organizatora Sakiba Selimovića i riječi moderatora:… „Ne govorimo večeras samo o knjizi već i o životu, vremenu, događajima, ličnostima,… jednog hirovitog vremena… Stihovi i život govore o …“… prisutnima se obratio Mujo Begić u svojstvu jednog od autora knjige.

Bez ambicija za sveobuhvatnost, autentičnost,… ipak ću fragmentarno navesti nekoliko rečenica koje upotpunjuju  opravdanost naslova ovog broja Teftera.

Poslije učtivog i poučnog pozdrava Begić je nastavio: „Govoriti i pisati o čovjeku koji je svojim djelovanjem, ostavštinom, životom,… zadužio generacije nije nimalo jednostavno. Za pet godina učinio je ono što mnogi nisu tokom višedecenijskog obavljanja veoma istaknutih i odgovornih funkcija. Ostavio je neizbrisiv trag u beha povijesti, između ostalog, što je za kratko vrijeme obavljanja funkcije ministra vanjskih poslova BiH priznalo oko 100 država širom planete. Tokom brojnih susreta sa najznačajnijim liderima vodećih svjetskih država uspjevao je na vjerodostojno prihvatljive načine konzicno objasniti trenutnu situaciju i pridobiti podrške za afirmaciju borbe i nastojanja u izgradnji savremene BiH…

Sa kolegom Maslakom imao sam težak zadatak kako isključiti subjektivne osjećaje pri  pisanju ove Političke biografije talentiranog intelektualca širokog spektra obrazovanja, zanimanja, …specijalista u medicini, muzičar, umjetnik, humanista, diplomata, … koji je politiku shvatao kao svojevrsnu filozofiju. Susretali smo se sa brojnim izazovima i poteškoćama. Nismo uspjeli, i pored upornih nastojanja, pribaviti i analizirati ahivsku građu Ministarstva vanjskih poslova BiH iz vremena 19912/95!

Proučavajući brojne izvore (posebno izdanja Oslobođenja) saznali smo brojne detalje, kao npr. da je dr. Ljubijankić uspio u opkoljenom granatiranom Sarajevu organizovati Muzički koncert tokom čijeg izvođenja nije se čuo ni jedan metak-pucnjava iz bilo kakvog oruđa i oružja…“…

Prisutnima se obratio i poznati historičar Fahrudin Beširević : „Osjećam se veoma ponosno što pred ovako punom Vijećnicom mogu govoriti o čovjeku koji je nas zadužio za sva vremena. Ime dr. Irfana Ljubijankića zaslužuje da ima istaknuto mjesto i ulogu u krajiškoj kulturi sjećanja. Početi ću s pitanjem i odgovorom: Zašto u Krajinu kroz historiju manjkaju-nedostaju pisne riječi? Razlog je Vojna krajina!

Ako hoćemo modernost shvaćenu u najširem smislu trebamo izučavati našu prošlost, događaje, ličnosti,… Irfan se borio protiv mitova. U petogodišnjem razdoblju njegove političke biografije prepoznajemo dva perioda: period odbrane i period suprostavljanja politici Fikreta Abdića. Područje na kojima nedostaju pisane riječi, osuđeno je na nazadovanje! Sjećanja su dobra, nužna, ali i varljiva. Narod koji zaboravlja svoju prošlost teško da može imate svjetliju budućnost. Razdoblje političke biografije dr. Irfana Ljubijankića je period ekstremni okolnosti koje redovito iznjedre značajne ličnosti. Oktobra 1993. godine dr. Irfan Ljubijankić za 20 dana sastao se sa šest ministara vanjskih poslova zemalja Srednjoeuropske inicijative. Bilo je tada od iznimne važnosti primjerno objasniti dešavanja u BiH, dobiti podršku za napore koji se čine na očuvanju Države,…

Vrlo je važno da o događajima, ličnostima, procesima,… u Krajini pišu domaći autori koristeći vjerodostojne izvore, primjenjujući adekvatnu metodologiju, identifikujući otvorena pitanja za daljna istraživanja,…

Vrijeme monopola nad prošlošću, sadašnjošću, budućnošću, publikovanju knjiga,… je prohujalo. Odavno živimo u drukčijim okolnostima koje podstiču istraživanja, pisanja,…“.

Nijazlija Maslačak, suautor knjige je u kratkom obraćanju, između ostalog, posebno naglasio:Historija je biografija ljudi, znamenitih ličnost, a dr. Ljubijankić je bez sumnje jedan od njih. On je velika ličnost, čovjek iz naroda za koga je politika bila filozofija. U svom političkom djelovanju manifestirao je odlike vrhunskog intelektualca. Imao je vlastitu viziju! Ova knjiga je svojevrsna politička kronika vremena 1992/95. Knjiga je po svim aspektima naučna biografija o čovjeku izuzetnih zasluga. O svim znamenitim Krajišnicima trebaju nam naučne biografije napisane na osnovu prihvatljivih izvora i prezentovane adekvatnom metodologijom. Trebaju nam političke biografije snabdjevene dokumentima koji će više govoriti od autora,…!

Kako stojimo sa biografijama znamenitijih Krajišnika

U prvim monografijama Bihaća, Cazina, Velike Kladuše (oko 1985-tih) obuhvaćena su imena o brojnim znamenitijim Krajišnicima, a o nekima imamo i posebne knjige (Nurija Pozderac, 1987., …). Zadnjih nekoliko decenija publikovano je više publikacija (knjiga, feljtona, izložbi,…) kao npr.: Kraini u amanet, Huska Miljković, Hamdija Pozderac, Džamije USK-a, Džemaludin Čaušević, Josip Bać, Biografski leksikon općine Bužim, Sulejman Smlatić, Husein Džanić, …Ova, 2025. godina mogla bi biti posebno berićetna po biografijama. Već imamo dvije (Tono Hrovat i Irfan Ljubijankić), a u završnoj pripremi je i Geneza islama…

Politička biografija Tone Hrovata (1915-1941) napisana i publikovana upravo kako Nijazija Maslak preporučuje (knjiga snabdjevena dokumentima koji „sve govore“).

Ovo je zgodna prilika da se zainteresovanim poruči da se nije konačno odustalo od promocije uključivo i izložba zaostavštine familije Hrovat u Velikoj Kladuši. Ujedno se pozivaju oni koji imaju nešto od zaostavštine u biloj kojoj formi da se jave Redakciji ReptezenT-a.

Bilo bi više nego poželjno, izuzetno potrebno da „vodeći historičari“ (Midžić, Begić, Beširević,…) iniciraju periodizaciju povijesti i shodno tome znamenitije ličnosti. Npr. veoma znamenite ličnosti Krajine Osmanskog i Austrougraskog doba između ostalih, su i Atif ef. Bahtijarević, Hadži Hasan ef. Rizvić, Hasan Miljković,… koji zaslužuju svoje biografije.

Budimo bolji ljudi, radimo za sebe i zavičaj!

Velika Kladuša, 11.10.2025.     ramoh45.07@hotmail.com