Na osnovu dosada poznatih izvora priložena panorama se datira početkom minulog stoljeća, vjerovatno oko 1901. godine. Možda je ovo i prvi put zadnjih decenija da se pojavljuje u javnim medijima?
Slika, između ostalog, pokazuje daje mjesto Kladuša velika ili današnja „gradska jezgra“ za svega oko deceniju urbanizacije poprimila moderne konture urbarne kulture. U ondašnje vrijeme osnovno sredstvo održavanja higijene na ovim prostorima bio je pepeo – lug, a osnovna prehrambena stavka kukuruz! Bilo bi uputno da zainteresovani koji ponešto znaju o priloženoj panorami, karakteristikama vremena i života, kao prostor otkrića, znatiželje, izazova,…
Promovišući kulturu sjećanja u najširem smislu-značenju kao avangardni civilizacijski proces fokusiran na podizanje svijesti o sebi, zavičaju, identitetu,… „rodila“ se ideja o projektu u naslovu. Ova ideja egzistira duže vrijeme kao jedan od rezultata neformalnih kolokvijalnih razgovora između zainteresovanih pripadnika kladuškog društva širom planete shodno Konceptu „Unaprijedimo Kladušu zajedno/Let’s Improve Kladusa Togheter“. Ideja je evolirala u razvojni projekat tokom predizborne kampanje za Lokalne izbore oktobra 2024. godine i čvrstih obećanja novoizabrane predstavničke i izvršne vlasti da će nakon decenijskih kašnjenja, oklijevanja,… čim prije dovršiti objekat Centra za kulturu „Zuhdija Žalić“ u centru Čaršije. Bez obzira što i nakon šest mjeseci od preuzimanja dužnosti javnosti nisu poznate pojedinosti o stanju radova, stepenu dovršenosti, vremenu otvaranja objekta,… želimo vjerovati da će naredno obilježavanje Dana općine 2026. godine biti upriličeno u prostorijama ovog objekta „Doma kulture“! Informacija koja se na portalu RVK pojavila o stepenu dovršenosti od 48% je van razuma, uvreda zdravog mozga!
Photo historija Velike Kladuše ima (pre)ambicioznu, gotovo idealističku svrhu/cilj: slikama i mudrim riječima pluralističkim pristupom pokušati „isprovocirati“ drugačiji pogled na kulturu općenito i tako je učiniti privlačnijom za mlađe naraštaje. Kao uzor ovako idealističkim ambicijama kulture budućnosti možemo potražiti kod aktuelnih povijesničara kulture i umjetnosti, npr. Martin Puchner (1969),…
Polovinom ove godine očekujemo izbor, imenovanja Skupštine, Nadzornog odbora,… Centra za kulturu u sastavu, kapacitetu, elanu,… koji će ubrzati „renesansu“ kulture u zapuštenoj sredini?
Rezultati njegovanja-promocije kulture sjećanja na kladuškom tlu su, između ostalog, opće prihvaćeno mišljenje da bi već za 2026. godinu trebali pripremiti Kalendar obilježavanja jubileja tokom 2026. godine, kao što su npr.: 150-godišnjica rođenja Hadži Hasana ef. Rizvića, 130-godišnjica prve škole u Kladuši velikoj, 125-godišnjica otvaranja Gradske džamije, 120-godišnjica rođenja Huske Miljkovića, 70-godišnjica početka elektrifikacije,…
Prema dosadašnjim razmjenama mišljenja koja još traju i svi zainteresovani su pozvani na učešća u bilo kojoj formi, statusu shodno volji, mogućnostima, načinu,… i reakcijama na Javni poziv objavljen na jednom javnom privatnom objektu u „gradskoj jezgri“ okvirni sadržaj projekta bi obuhvatio širok spektar starijih fotografija-slika, kao npr. starije fotografije starih gradova, starije fotografije džamija, nišana, geografske mape, fotografije znamenitijih osoba, događaja…, uključivo i pojedinačne izložbe, panele, … Na profiliranju ideje angažovani su zainteresovani Kladuščani širom planete koji svojim prilozima iz privatnih zbirki predlažu eksponate, pretražuju putem interneta,… Neki od rezultata dosadašnjih pretraživanja su panorama iz 1901. godine, slika Hasana Mustafe Miljkovića (1888-1958) iz 1925. godine, Monografija o Toni Hrovatu čija promocija se priprema za konac juna ove godine,… Promociju ove monografije pratiće izložba „Familija Hrovat u Velikoj Kladuši“, inovirani pristupi promocijama uopće,…
U toku je priprema umjetničkog plakata projekta koji bi vizuelno trebao pokušati „dočarati“ ovaj izazovni poduhvat!
Već ove godine neke stavke projekta biće uključene u lokalne manifestacije, npr. Kladuško ljeto 2025.,… tako da će zainteresovani moći svojim očima, snimcima,… vidjeti, osjetiti,… „moć projekta“!
Publikacija koja zlata vrijedi
POČETAK ŠIRENJA ISLAMA NA DANAŠNJOJ TERITORIJI OPĆINE VELIKA KLADUŠA I PODIZANJE „PRVIH“ DŽAMIJA I MESDŽIDA
Među prvim prilozima projektu „Photo historija Velike Kladuše“ je i džepna publikacija čiju naslovnicu vidimo ispod naslova ovog teksta. Nastanak ove plemenite ideje autor Muhamed Hamo Hodžić (1959) je lijepo objasnio u uvodu. Publikacija je nastajala više mjeseci tokom kolokvijalih razgovora, diskusija, prepiski,… autora sa pripadnicima manje-više iz svih slojeva kladuškog društva sa širih geografskih prostora. Da publikacija „zlata vrijedi“ svjedoči i nekoliko osvrta Kladuščana sa nedvojbenim referencama iz više područja društvenog života. Tako, npr. prof. dr. Sulejman Kendić, između ostalog piše: „Pomoću fotografija i jasnih objašnjenja autor je pokazao bogatstvo prošlih vremena i važnost njihovog razumijevanja za našu sadašnjost i budućnost. Pogled kroz 18., 19. i 20. stoljeće autor nas podsjeća koliko je ljudska povijest puna izazova, inovacija i promjena. Kroz fotografije se vidi bogatstvo historije muslimana, vjere islama, kulture života i življenja”.
Prof. islamskih nauka Amir Durić svoj osvrt na publikaciju počinje: „Publikacija „Početak širenje islama na današnjoj teritoriji Općine Velika Kladuša i podizanje ‘prvih’ džamija i mesdžida”, autora Muhameda Hodžića, predstavlja vrijedan doprinos lokalnoj historiografiji i duhovnoj baštini ovog kraja. Kroz pažljivo istraživanje, autor uspijeva osvijetliti jedno od ključnih poglavlja prošlosti Krajine – dolazak islama i nastanak prvih islamskih bogomolja, što je od izuzetnog značaja za razumijevanje vjerskog, kulturnog i identitetskog razvoja ovog područja“.
Glavni imam mr. Ismet Mustedenagić Gradske ljepotice Velike Kladuše u svom nadahnutom prilogu, između ostalog, dodaje: „Nažalost, veoma mali broj je onih koji su dali doprinos na proučavanju krajiške historijografije, kulture i tradicije. Veliki islamski učenjak iz Bosne i Hercegovine dr. emeritus Omer Nakičević profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na jednom svom predavanju je naveo da jedino područje u Bosni i Hercegovini koje nije u potpunosti istraženo a predstavlja značajno kulturno i historijsko bogatsvo jeste područje Velike Kladuše“.
Autor znalački prikupljenu građu sistemetizira u plakate (vizuelno tekstualna prezentacija) i tekst sa više poglavlja. Svaki od 47 plakata i svaka stavka tekstualnog priloga od više desetina stranica mogu biti posebne knjige. Po mišljenjima dobrog broja osoba koje su na ovaj ili onaj način učestvovale u diskusijama, prepiskama sa autorom po predmetnoj publikaciju je saglasna da se radi o svojevrsnom „minimum” kojeg treba poznavati svaki Kladuščanin ma gdje bio i šta radio koji još drži do svog zavičaja kada je u pitanju povijesni aspekat vjere kojoj većina Krajišnika pripada, koju neizmjerno poštuje i prakticira, svako na svoj način!
Ovo je jedan od 47 plakata u sadržaju publikacije koji nas podsjeća na davna vremena u kojima je glavno sredstvo za održavanje higijene bio pepeo, glavna stavka u ishrani kukuruz, zemljeni podovi u kućama,… Jedan od ciljeva publikacije jeste i da podstakne istraživanja o mesdžidima, džamijama, imamima, članovima džemastkih odbora svakog džemata na više načina, kao npr. da podstičemo, stimuliramo kroz poduke da pripadnici mlađih generacija u skladu sa Kalendarima obilježavanja jubileja prezentuju rezultate svojih saznanja iz raznih izvora (narodna predanja, internet, …).
Po dostupnim podacima; HRONOLOŠKI PRIKAZ „prvih“ džamija i mekteba na današnjem području Medžlisa Velika Kladuša:
Vrnograč, 1569. godine. Iste godine je rađen i mekteb.
Todorovo, 1577. godine. Iste godine izgrađena i mekteb.
Zagrad, 1633. godine. Iste godine izgrađena i mekteb.
Marjanovac,1635. godine. Džamija je izgrađena od johovih greda i brvana.
Podzvizd, 1673. godine. Iste godine izgrađena i mekteb.
Trnovi, 1689. godine. Mekteb ranije, 1670. godine.
Šabići, 1731. godine. Mekteb ranije, 1724. godine.
Šumatac, 1754. godine. Mekteb ranije, 1739. godine.
Žalići, 1759. godina. Mekteb ranije, 1751. godine.
Polje, 1761. godine Mekteb ranije, 1747. godine.
Grahovu-Barake 1785. godine.
Todorovska Slapnica 1879. godine. Mekteb kasnije, 1889. godine.
Rajnovac, 1898. godine. Džamija je sagrađena od šepera.
Septembra 27. 1901. godine podignuta je Gradska džamija u Velikoj Kladuši.
Prema zamisli autora publikacije već ove godine džemat Marjanovac bi mogao imati svoj jubilej: 390 godina izgradnje svoje džamije? U publikaciji autor i skupina koja ga podržava u ovom projektu zagovara godišnje Kalendare jubileja za svaki džemat, mjesnu zajednicu,… Nema sumnje da bi ovakva praksa značajno unaprijedila kulturu sjećanja, duhovni život sredine i sviju nas kao zajednice.
Nema sumnje da najavljena publikacija treba biti sastavni dio „kućnog odgoja-stavka” na istaknutim mjestima, ali i vrijedan poklon prijateljima. Publikacija nije predviđena za klasičnu komercijalizaciju.
Autor planira eksponate – Plakate (47) štampati u format A3 na Roll up banner-e koji su adekvatni za izlaganje na (polu)otvorenenom prostoru. Isti bi preliminarno, bili izloženi u holu „kino sale“ za vrijeme trajanja „Kladuško ljeto 2025“ a poslije po Kladuškim mjesnim zajednicama i džematima te za neke naše, Kladuške historijske datume/obiljžavanja. Autor je svoj rad – trud halalio svojim sugrađanima, stanovnicima Općine Velika Kladuša ma gdje se god trenutno nalazili, a to je i sam naveo na kraju plakata br. 47.
Financiranje printanja bublikacije i plakata se procjenjuje na oko 3.000 USD. Pojavljivanje u hard verziji ovisi o donacijama, a donatori zauzvrat dobivaju određen broj primjeraka publikacija.
Eventualni, višak prihoda nad rashodima biće upotrebljen za stimulisanje polaznika mektebske poduke za pripreme Kalendara jubileja,… Zaintersovani donatori mogu se obratiti na e-mail autora: hamobrada@gmail.com u što kraćem roku.
Redakcija Portala preporučuje svojim prijateljima, pratiocima da potpomognu ovaj vrijedan projekat koji, između ostalog, upotpunjuje naša saznaja o nama, identitetu, našem zavičaju,…!
Budimo bolji ljudi, a to možemo ako smo privrženi sebi, zavičaju, vjeri, domovini…!
Velika Kladuša, 23. maj 2025. ramoh45.07@hotmail.com