Dva vjerodostojna izvora podataka (Porezna uprava FBiH 5.197 i JU Služba zapošljavanja USK, 4.926) objavila su stanje zaposlenosti za 2024. godinu. Razlike su posljedica metodologije iskazivanja. Porezna uprava iskazala je stanje na dan 31.12.2024., a Služba zapošljavanje prosjek! Da podsjetimo: Velika Kladuša je 2023. godine po rangu razvijenosti bila na 66. mjestu na ljestvici od 79 općina FBiH. Strelovit pad 2023. u odnosu na 2022. ( 61. mjesto) uglavnom su razlozi stagnacija u zapošljavanju, posebno industriji i slaba naplata neporeznih prihoda. Na osnovu dostupnih podataka za 2024. godinu (zaposlenost, neporezni prihodi,…) veća je vjerovatnoća da ćemo i za 2024. godinu zadržati približno isti rang razvijenosti.
Velika Kladuša nema ni približan koncenzus o osnovnim razlozima svog nazadovanja zadnjih decenija, niti ima volje i kapaciteta da se na argumentovan način bar u preliminarnom smislu naznače u kvantitativno kvalitativnom izrazu osnovni razlozi nazadovanja. U teorijskom i praktičnom smislu dvije skupine razloga, interni i eksterni, su doprinijeli ubrzanom nazadovanju Velike Kladuše od prve polovine prve decenije 21. stoljeća. Među interne razloge svakako možemo obuhvatiti izrazito toksičan opći ambijent kojeg su kreirali Kolegiji Općinskog vijeća i načelnici (Mulalić, Behrić i Abdić) posebno oko upotrebe budžeta, zapostavljanja prirodnih i izgrađenih resursa, muljaže oko privatizacija, tranzicije, voluntarizam i diletalizam u Jedinstvenom organu uprave,… Dominirajući eksterni razlozi nazadovanja Velike Kladuše su diskriminatorski, ignorantski,… odnos, utjecaj … viših nivoa vlasti kako kantonalne tako i federalne. U ovoj skupini razloga posebno značenje imaju „zakidanja“ populacije iz redova pripadnika Narodne odbrane (radi se o milionskim iznosima, umjesto naknada od cca 800 KM/mjesečno isplaćivano je po 500 KM,…), neplaćanja određenih naknada od Privrednog društva „Agrokomerc“ d.d. u većinskom (oko 90%) vlasništvu FBiH, decenijsko sudovanje oko „Kladušnice“ (u vlasništvu Vlade USK-a),…
Velika Kladuša solo sa statusom Općine ima decenijama na raspolaganju tri resursa koji čekaju na aktivizaciju, a koji mogu poboljšati socioekonomsku sliku, poboljšati kvalitet života, radi se o lokaciji Trnovi, bazeni u Maloj Kladuši i stari gradovi.
Nešto veće mogućnosti su (sub)regionalna saradnja tri općine Cazinska krajine i susjednih općina Republike Hrvatske. Konkretno, Bužim, Cazin i Velika Kladuša imaju zajedno oko 10-tak tona dnevno komunalnog otpada iz kojeg se može dobiti oko 6 tona sirovina za „cirkularnu ekonomiju“! Imamo resurs u Pjanićima koji može biti mesni kombinat po uzoru na mlijeko! Od polja do stola, nema ništa viška. Sve se može isplativo koristiti od stajskog gnojiva, otpadaka klaonice,…! Imamo lječilište Gata čija revitalizacija može dati višestruke efekte, hiljadu obroka dnevno rješava glavninu plasmana plasteničke proizvodnje,… Pogranična saradnja kao sintagma Kordunsko-Krajiška-Banijska Amazona može biti inspirativan izazov za šire geografske prostore!
Trebaju nam mega projekti koji će angažovanjem javnog novca, javno-privatnog partnerstva, pozajmljenog novca-znanja,… aktivirati prirodne i izgrađene resurse, osigurati samoodrživo produktivno zapošljavanje! Imamo li volje, htjenja, znanja,… da na vrijeme otvorimo šire perspektive za oko 15-tak hiljada mladih Krajišnika koji pohađaju osnovne, srednje škole i fakultete kako bi većina ostala ovdje, a ostaće ako bude mogla živjeti približno istim standardom života kao njihovi vršnjaci na širim geografskim prostorima!
Kako poboljšati participaciju građana
Nismo zaboravili (pred)izborna obećanja kako će se veoma brzo i efikasno poboljšati participacija građana u društvenom životu sa ciljem povoljnijeg općeg ambijenta, kvaliteta života,… Praktična ostvarenja prvih 100-njak dana mršava! Osmotrimo samo dva aspekta participacije, fizički i duhovni. Fizička participacija najbolje se ogleda u formalnoj zastupljenosti građana u Komisijama Općinskog vijeća i ostalim stalnim ili povremenim tijelima koje imenuje Općinsko vijeće i/ili načelnik kao npr. Komisija za manifestaciju „Kladuška zima“, za obilježavanje Dana općine,… Zainteresovanim preporučujem da pogledaju Službeni glasnik Općine pa neka sami vide da su sve sami građani, ali dominiraju oni sa statusom vijećnika, državnog službenika, funkcionera u strankama,…
Evidentnu deficitarnost, potkapacitiranost, bezidejnost,… novoizabrane lokalne vlasti Velike Kladuše oktobra 2024. godine najbolje „zrcale“ manifestacije, događaji, ostvarenja odluka, zaključaka,… Nedostatke možemo značajnije minimizirati sadržajnijom duhovnom, intelektualnom,… participacijom građana i primjerima dobre prakse cvilizovanijih sredina. Šta je sa frazom Borise, učićemo od boljih? Razmotrimo par konkretnih primjera. Sjednice Općinskog vijeća su znatno poboljšane kada je u pitanju metod rada, vođenje sjednica, učešće vijećnika,… Sadržaji su znatno skromniji. Činjenica da za četiri mjeseca nije održana ni jedna tematska sjednica Općinskog vijeća sve govori! Blagovremeno su učinjene nužne poslovničke intervencije što je omogućilo zainteresovanim građanima sadržajnije praćenje toka sjednice, ponašanja sudionika,… Sa dopunama Poslovnika o radu treba nastaviti u smjeru omogućavanja građanima, organizacijama civilnog društva, mjesnim zajednicama,… da postavljaju pitanja, podnose inicijative,… Npr. zašto se ne bi poslovnički omogućilo da grupa građana (sa desetak potpisa) može javno štogod preupitati svoje izabranike. Bilo bi zgodno čuti odgovor vijećnika Huseina Hadžića na pitanje: Kako, kada,… dovršiti urbanizaciju mezarja Dubrave, i/ili nekog iz Naše stranke: Šta se čeka sa Kalendarom događaja koje i kako obilježiti tokom 2025. godine, … zašto se načelnika treba pismeno moliti da izvrši obećanja koja ne zahtijevaju značajnija materijalno financijska ulaganja (reinstalacija hidranta,…)… Evidentni propusti koji se pojavljuju se uočavaju, ispravljaju,… Kad je u pitanju učešće vijećnika kako kroz pitanja, inicijative tako i konkretnim raspravama situacija je prilično šarena. Svaka čast vijećnicima Laburističke stranke za aktivne pripreme, učešća,… bez obzira na „ideološke šupljikavosti, nedosljednosti,…“…
Na prvom dijelu Pete redovne sjednice kladuškog senata, pored ostalog, raspravljalo se i o strateškim pitanjima (regulacioni planovi „Novi centar“, „Krajišnik“,… Memorandum o pograničnoj saradnji,…). Rasprave po navedenim stavkama su pokazale sav jad, bijedu, deficitranost,… kako predlagača tako vijećnika, pa i načelnika. Zabrinjavajuće, nedopustivo,… je da se na sjednicama „povlači“ osobna nacionalna pripadnost. Budimo jasni: Predloženi tekst Memoranduma o pograničnoj saradnji je preko dvije trećine teksta prepisano, copy-paste,… Čista resavština/prepisivanje! Predlagač-autor Memoranduma nije se čak potrudio da u zagradama naznači-konkretizuje bar nešto, npr. hidropotencijal pograničnih rijeka, mini hidrocentrala u Katinovcu,… Zašto Memorandumu nije prethodila Informacija o dosadašnjoj pograničnoj saradnji shodno odredbama koje su sadržane u bivšoj Strategiji razvoja 2014-2023.? Predsjedavajući Općinskog vijeća i načelnik zbog početnih propusta (Izvještaji o utvrđenim stanjima,…) objektivno „iritiraju“ javnost svojim „biserima“, kao npr. „Komunalije“ se zadužile za milione sa nedopustivo velikom kamatnom stopom, (založile pod hipoteku Gradsku sportsku dvoranu)… Smislena reakcija bi bila da je pokrenuo proces zakonitosti javne nabavke po kojoj se to desilo, tko je „omrsio brkove“,…
Sa par dijasporaca sam komentarisao neto održanu Svečanu sjednicu 22-februara povodom Dana općine. Dijelim većinsko raspoloženje. Ne bi kvario veselje, ali pošteno je primjetiti da navedena sjednica nije „nadmašila“ onu iz 2020. godine u vaktu corone! U Konceptu obilježavanja Dana općine 2025. participacija građana mimo državnih službenika praktično marginalna. Organizacija, prisustvo (oko 350 učesnika), vođenje sjednice, opći dojmovi,… čak maestralno. Manjkavosti su Protokol i Izlaganje Predsjedavajućeg. O čemu se radi? Naime, bilo bi uputno predvidjeti 10-tak minuta za javno obraćanje nekog iz redova starijih dobitnika Februarskih priznanja i ili nekog tko je prisustvovao prvom obilježavanju Dana općine davne 1968. godine. Jako dobro je uvrštavanje pismenih radova učenika, mladih Kladuščana širom planete. Nije dobro da se ne obezbijedi da netko od autora pročitanih radova javno kaže nekoliko rečenica!
Svečani referat Predsjedavajućeg Općinskog vijeća je bio „odmjeren“, prijemčiv za slušanje, stilski primjeren, ali bez „proteina“ (kvantitativno kvalitativnih obilježja bar u natuknicama). Bilo bi dobro ovoj „sitnici“ posvetiti više pažnje. Radnu verziju referata podvrgnuti primjernoj proceduri!
Uputno bi bilo naredna obilježavanja Dana općine popratiti nečim upečatljivijim, što će ostaviti trajniji trag, nečim za pamćenje. Ovako je sve prolazno, preskupo, slaba vajda! Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge!
Velika Kladuša, 10.03.2025. ramoh45.07@hotmail.com