Naravno, čitaocima ostavljam mogućnost dopune naslova, kao npr. u kontekstu na globalne izazove, u kontekstu socioekonomske situacije, u kontekstu političke krize lokalne vlasti, u kontekstu nedostatka strateških dokumenata, u kontekstu priprema za EU integracije, u kontekstu na tendencije u egzistencijalnim uvjetima života  (energetici, hrani, vodi, ekologiji,…), u kontekstu lokalnih jesenjih izbora 2024. godine, u kontekstu javno obznanjenih aspiranata (trenutno se osam potencijalnih kandidata začešljava za načelnika među kojima jedna žena) za  kandidature prvog građanina Općine, u kontekstu kulture sjećanja, u…

Daleka i recentna povijest Velike Kladuše solidno je opisana u dostupnoj bibliografiji, prvenstveno u knjigama: Bihać i Bihaćka krajina, 1890. Pounje u Bosanskoj krajini, 1925., Velika Kladuša kroz stoljeća, 1987., Velika Kladuša na razmeđu 20. i 21. stoljeća, 2021. Strateški društveni procesi nakon Drugog svjetskog rata sa epilozima koji su trajno „urezani“ sa prepoznatljivim tragovima, pečatima na kladuškom tlu (Cazinska buna 1950., Afera ’87,  Prvi višestranački demokratski izbori 1990., Bratorat 1993/95., Egzodusi 1994/95.,…) opisani su u brojnim knjigama od autora sa širih geografskih prostora. Markoekonomski, socioekonomski,… pokazatelji su publikovani u zvaničnim domicilnim  i internacionalnim izvorima tokom zadnjih 50-tak godina.

Velika Kladuša je sa solidnom zaostavštinom u svim pojavnim oblicima od bivšeg sistema sa nivovom srednje nerazvijene lokalne zajednice „dogurala“ blizo izrazito nerazvijene općine (sa 46. mjesta na ljestvici od 79 općina FBiH 2012. sklizala na 61. mjesto 2022. godine) sa veoma nepovoljnim tendencijama depopulacije, skromnom porastu zaposlenosti (dec. 2023. 4.790-podatak JU Zapošljavanja USK-a), bez važećih strateških dokumenata, „moratoriumom“ projekta stoljeća (upravljanje sa otpadnim vodama cca 9 mil. €ura),…

Prosječni stanovnik Velike Kladuše je 1990-tih uživao oko dvije trećine prosječnog standarda stanovnika BiH, a 2022. oko tri petine, ili 1990-tih oko jedne trećine standarda zapadnog susjeda, a 2022. oko jedne četvrtine!

Tokom proteklih 30-tak godina izazovi koji su ostavili trajne tragove, pečate, predodredila mnogo čega što je doprinijelo aktuelnoj situaciji zadnjih decenija su:

Zakon o pretvorbi društvene svojine (07.11.1994. Sl. novine 33/94) po kojem Država postaje vlasnik: a) sva prirodna bogastva i dobra u općoj upotrebi, b) društveni kapital iskazan u bilansima stanja na dan 31.12.1991.,… Set stanarskih propisa, Zakon o početnom bilansu koncem 1998., Mala privatizacija u Privrednom društvu „Agrokomerc“ 1999/2001., PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA 2001/02., Međunarodna naučna konferencija 2000., Set zakona o privatizaciji u FBiH., Presude iz Strasbura 2006/09/12., Strategija razvoja 2007/17., Prihvatanje Odluke  o kreditu Europske banke 2009. (9,5 mil. Eura za kolektor,…), Skoro 10-tak godina (1995-2005. Velika Kladuša punila je stranice medija zbog diskriminacije, segregacije,… brojnih povreda ljudskih prava!

Popis iz 2013. godine pokazao je, između ostalog, da od 40.419 stanovnika svega 18.168 ili 45% od rođenja stanuje u istom mjestu!

Komparativni pokazatelji

R.br. Pokaz. Hrvatska BiH USK Cazin Kladuša
1. Stanovn.

Popis 1991

miliona

4,764

miliona

4,365

(000)

344.527

(000)

63,406

(000)

52.921

Popis 2013

Procj.2023

4,284

3,8

3,131 273.000

262.277

66.149

64.518

40.419

39.456

2.  

Zaposlen. 1991.

 

 

 

 

7.464

 

10.865

2013 1,033 31.792 5.439 4.055
2023 37.927 7.817 4.790
3. GDP p/c 1991. 3.226 1740 1.148 1.148
2013 23.821 5.025 2.203 2.932
2022 18.570 9.390              – 4.390 4.617

Izvor: Službene statistike. GDP current US$

Prezentovani podaci daju mogućnost različitih pogleda, komentara,… Globalno promatrano odnos GDP p/c između RH i BiH 1991. bio je oko 1,85 (3.226/1.740) da bi 2022., iznosio  1,98 (18.570/9.390). GDP p/c u BiH 1991. u odnosu na 2022. porastao je za 5,4 x u Kladuši za 4 x. Za 2013. Federalni zavod za programiranje razvoja publikovao je GDP p/c po općinama u KM: Velika Kladuša 4.271 KM ili 59,4% od prosjeka FBiH, Cazin 3.210 KM ili 44,7%, Bužim 1.860 KM ili 25,9%. Kurs sa interneta za 2013. bio je  1,00 KM iznosi 0,6864 USD.

Na regionalnom nivou  Cazin je  bilježio manje stanovnika prosječno godišnje 2013. do 2023. oko 1.163, a Velika Kladuša 96 ili Cazin je u periodu 2013. do 2023. prosječno godišnje zapošljavao oko 223 radnika, a Velika Kladuša 74.

Podaci o kretanju stanovništva su totalno konfuzni: Federalni zavod … za Veliku Kladušu 2013. publikovao je 47.190 stanovnika, a popis evidentirao 40.419. JU za zapošljavanje USK-a za 2013. iskazuje 45.732 stanovnika za Veliku Kladušu da bi tek od 2017. počela sa iskazivanjem broja približno popisu iz 2013.

Nažalost, zvanična statistika ne fokusira demografsku revitalizaciju kao prvorazredno strateško pitanje svih pitanja, a ona to zaiste i jeste! Naselja se prazne, Velika Kladuša po najblažim procjenama ostaje bez 4-5 stotina stanovnika manje na godišnjem nivou.

Prirodni priraštaj i broj učenika u osnovnim i srednjim školama

R.br. Pokazatelj USK Bužim Cazin V. Kladuša
1. Prirodni priraštaj

2013.

2016.

2020.

2022.

 

-116

-86

-1.117

-795

 

88

91

5

41

 

81

19

-238

-166

 

143

130

-40

-21

2. Broj učenika osnovnih škola

2013/14

2016/17

2020/21

2022723

 

25.753

22.754

18.034

16.491

 

2.121

1.963

1.526

1.541

 

6.343

5.758

4.273

4.064

 

4.862

4.585

3.606

3.508

3. Broj učenika srednjih škola

2013/14

2016/17

2020/21

2022/23

 

11.904

9.858

7.501

6.992

 

754

556

410

365

 

2.597

2.054

1.870

1.750

 

1.658

1.482

1.194

1.207

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja

Iz predhodne tabele možemo vidjeti da je u periodu 2023/1 1191193 index porasta zaposlenosti USK iznosi 119 (37.927/31.792), Cazin 144 i Velika Kladuša 118. Za razliku kod zaposlenosti, gdje izuzetno nazadujemo, kod prirodnog priraštaja i kretanja učenika u  školama Velika Kladuša i povoljnije nepovoljne tendencije smanjenja. Tako npr. USK bilježi smanjenje osnovaca za 36% (116.491/25.753) i srednjoškolaca oko 41%, Cazin 36% i srednjoškolaca oko 30%, dok su usti pokazatekji za Veliku Kladušu 28% odnosno srednjoškolaca oko 27%,

Izazovi, reakcije, efekti u periodu 1991/2023.

Poslije odgovarajućih priprema 18.11.1990. održani su prvi višestranački demokratski izbori čime je jednostranačje zamijenjeno pluralizmom. Desetina poslanika sa područja Cazinske krajine u državnom parlamentu – krajiški pioniri pluralizma, uglavnom nisu bile osobe prepoznatljive sa modernim pecepcijama univerzalnih vrijednosti i solidnijeg poznavanja „backgraunda” svog zavičaja.

Kolokvijalno hronološki izazovi novog pluralističkog doba i ambijenta su: političko-ustavna kriza, globalizacija i informatizacija, klimatske promjene i ekologija, katastarska ažuriranja, pojave i širenje droge, konstituisanje novih struktura zakonodavne i izvršne vlasti, korupcija i nepotizam,  tranzicija u najširem smislu (posebno tranzicija vlasništva), politički i oružani sukobi, migracije i protjerivanja stanovništva, povratak stanarskih prava i otkup stanova, poslijeratna obnova, diskriminacije i segregacije, proglašenje neotkupljene društvene imovine u državnu, novi pravni okviri za sve djelatnosti, konstituisanja regionalnih organa vlasti (okrug i kanton), (ne)svjesne opstrukcije provođenja zakona, povijesne rehabilitacije, obnove infrastrukture, nebriga oko prisvojene državne imovine, zloupotreba koncesija, oklijevanja i diletalizam oko priprema i donošenja strateških dokumenata, revitalizacije javnih i državnih preduzeća, zloupotrebe položaja i ovlaštenja,  jačanje terorističkih tendencija, 10-tak općih i lokalnih izbora, razne reforme, migracije, pandemije, sigurnosno bezbjednosni rizici, povećanje i širenje siromaštva, najava reindustrijalizacije,…

Postoji opći konzenzus da je osnovna uloga regionalnih i lokalnih organa vlasti stvaranje što povoljnijih uslova za boravak, kvalitet života domicilnog stanovništva i podizanja familija. Ključni pokazatelji za sagledavanje efikasnosti nosilaca mandata u kontekstu navedenog aksioma su: demografska kretanja, kretanja zaposlenosti, kretanja GDP p/c, kretanje broja učenika, kretanja ličnih primanja radnika i penzionera,… Već decenijama zainteresovani mogu koristiti brojne domaće i inostrane izvore podataka sa sagledavanjem realnog stanja u svim lokalnim zajednicama i višim administrativno institucionalnim formama.

Priložene tabele daju mogućnost zainteresovanim da ostvare uvid u kretanja navedenih kvantitativno kvalitativnih pokazatelja.

Globalizacija i informatizacija

Kao društveni process interakcije i integracije među subjektima društva (ljudima, kompanijama, vladama,…) poznat mnogo ranije da bi tek 1990-tih doživio zamah sa neslućenim dometima. Radi se o skupu veoma složenih, dinamičnih i sve bržih društvenih procesa. Po jednoj skupini pripadnika intelektualnih krugova (Antony Hopkins i dr.) radi se o  procesima „preuređenja političkih, prvivrednih, društvenih, …odnosa”, a po drugima (Herny Kissinger i dr.) „novo ime za osvajanje svijeta”. U novije vrijeme sve se češće može pročitati i termin „turboglobalizacije”. Globalizacija i neoliberalni kapitalizam su značajno unapredili demokratizaciju, modernizaciju,  ubrzanije slobodnije kretanje faktora radnog procesa (roba, kapitala, rada,…). Vjerovanja u savršenost tržišta, pravednije raspodjele,.. pokazala su se pogrešnim. Hipotekarna kriza 2008/9., pandemija Covid 19 2019/21. jasno su pokazale nezamjenjivu ulogu države (obrazovanje, socijalna i zdravstvena zaštita, infraskruktura, nauka,…). Bivša preduzeća sa područja Cazinske krajine koja su imala razvijenije spoljnotrgovinske odnose sa inostranstvom već su koncem 1980-tih mogla prepoznavati simptome ekonomskih, političkih, kulturnih,… procesa koji će biti osnaženi i ubrzani evolucijom Europske zajednice u Uniju 1991/92. Uvažavajući nebrojenu bibliografiju o globalizaciji i informatizaciji suština se svodi na imperative svakom području bez obzira na opće performanse (geografija, demografija politički sistem,…) da argumentovano kvalitativno kavntitativnim pokazateljima  identifikuje i bilansira svoje resurse (demografiju, prirodne i izgrađene materijalne potencijale,…) sa ciljem identifikacije proizvoda i usluga kojim može uspješno konkurisati na otvorenom tržištu!

Tranzicija vlasništva na području Cazinske krajine

Pojmovno tranzicija (lat.; transition – prijelaz, prenos,…) se često pojavjuje. Novije pojmovno značenje ovog složenog društvenog procesa na BH (ne)prilike pokušan je kontekstualizirati jednim završnim magistarskim radom1). U ovom (pot)poglavlju želi se malo natuknuti na transformaciju – privatizaciju, tranziciju društvenog odnosno državnog kapitala na području Cazinske krajine. Kako znamo počelo je 1989. čuvenim Markovićevim Zakonom o transformaciji društvenog kapitala. Šta, koliko, kako …se privatiziralo predmet je posebne elaboracije. Koncem 1994., (sedmog novembra) Skupština usvaja Zakon o pretvorbi društvene svojine (Sl. list.33/94) čijim stupanjem na snagu RBiH postaje nosilac prava svojine u društvenom vlasništvu (a/ sva prirodna bogastva i dobra u općoj upotrebi, b/ društveni kapital iskazan u bilansima stanja na dan 31.12.1991.). Procjenjuje se da je u društvenim preduzećima na području Cazinske krajine na navedeni datum bilo iskazano oko 500 mil USD za pretvorbu. Ovaj iznos sveden na 2022. je oko 1,12 milijardi USD ( 500 mil. x 2,24). Koncem 1996. i početkom 1997. formira se Agencija za privatizaciju USK-a sa sjedištem u  Bihaću. Vlada tek 29.07.1997. imenuje  Upravni odbor od 11 članova. Koncem 1998. (Sl. 12/98) Skupština FBiH donosi Zakon o početnom bilansu kao preduvjetu za privatizaciju. Sedmičnjak Krajina je u par nastavaka opisao hronologiju imenovanja u Agenciji i privatizirana preduzeća. Slijede Izvještaji, Informacije, Tužbe, Protivtužbe, Imenovanja, Ostavke,… Ostalo je povijest. Uspješno privatiziranih preduzeća na području Cazinske krajine ni pet. Među njima Saniteks maja 2021. prestaje s radom. Tužba, nepravomoćna presuda and…

Aktuelni načelnik od 2017. proglašava budžet i krčmi po svojim mjerilima, nema saradnje na relaciji načelnik – Vijeće, nema… Budžet Općine u iznosu cca 27 mil. KM je respektabilan iznos sa kojim se optimalnijim upravljanjem može mnogo više doprinijeti da realni sektor bude nešto konkurentniji u odnosu na okruženje.

Lokalna vlast suduje, piše pisma, presipa iz šuljeg u prazno, pogoduje,… diskriminira medije, ignoriše građanske inicijative,…! Nerazumnom cijenom vode (nepuna KM za kubik vode) potkopava najvrednije civilizacijsko dostignuće u recentnoj povijesti (dovoljne količine pitke vode iz sigurnih dubinskih izvora).

Zaposlenosti po djelatnostima koncem godine

  Djelatnosti/god. 2014. 2016. 2018. 2020. 2022. 2023.
  Sveukupno 3.886 4.584 5.051 4.885 4.897 5.042
 A Realni sekt-privr. 2.934 3.438 3.905 3.752 3.603 3.580
I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

Poljop. – ribarstvo

Industr. – rudarstvo

Građeniv. – zanatstvo

Saobraćaj i veze

Ugostit. – i turizam

Trgovina

Apoteke

Vodoprivreda

Sakup.neops. ui.

Financ. i druge .

Frizerske usluge

268

650

306

85

187

989

21

50

60

298

22

 

66

1.082

339

175

230

1.136

28

53

58

206

43

74

1.373

206

103

240

1.242

35

52

183

345

49

95

1.392

256

116

202

1.190

52

52

177

192

51

94

1.112

206

111

261

1.105

35

56

165

392

66

91

1.129

254

118

286

1.270

40

54

160

393

71

B Vanprivreda 952 1.146 1.146 1.133 1.294 1462
I

II

III

 

IV

Predšk. obrazov.

Osn. Obrazova.

Sred. Obrazova.

Ostalo obrazova-
Opće zdravstvo

Opće djelat.

Ostale vrste  Usl.

Kockarnice-

Ostalo-specifici.

 

 

19

451

161

30

149

90

28

36

78

21

434

158

30

150

94

30

31

201

22

443

160

32

153

130

31

92

83

20

463

161

25

156

88

39

89

92

22

437

153

50

165

96

40

91

230

23

450

129

46

192

135

58

82

347

 Izvor: Izvještaji porezne uprave FBiH (sveukupno). Razvrstavanja autora.

Navedeni izvor saopštava zaposlenost na zadnji dan, npr. 31.12. Kako vidimo da je po navedenom izvoru zaposlenost u Velikoj Kladuši koncem 2023. manja od broja koji je isti izvor iskazao koncem 2018. Kretanje zaposlenosti u vremenu 2018. do 2023., pokazauje kako nismo adekvatno reagovali na pandemiji Covida 19.

Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge.

Velika Kladuša, 21.03.2024.  ramoh45.07@hotmail.com