Burna, turbolentna,… zbivanja, društveni procesi, povijesni događaji,… zadnje decenije minulog stoljeća (globalizacija, višestranački izbori, raspad bivše Države, političko ustavna kriza u BiH, ratno i poratno stanje, tranzicije,…) na povijesno trusnom području Cazinske krajine, između ostalog, rezultirala su egzodusima naroda Zapadne Bosne. Pouzdane procjene od više autora raznih publikacija protekle tri decenije kažu da je u navedenom periodu samo općina Velika Kladuša trajno ostala bez oko 12 hiljada stanovnika, među kojima i 60-tak osoba sa višom i visokom spremom. Egzodusima Velika Kladuša je „obezglavljena“! Najveći broj intelektualaca, pripadnika „kritične mase“, koji su obavljali veoma odgovorne poslove (sudije, direktori preduzeća, pogona, članovi rukovodstava društveno političkih organizacija,…) predstavljao je veliki kadrovski gubitak za ionako skromnu profesionalnu strukturu „kladuškog društva“!

Egzodusi naroda Zapadne Bosne 1991/99. opisani su u brojnim publikacijama među kojima su i dvije posebne knjige, dnevnički zapisi „izbjeglištva“. Rukopis Egzodusa III (Gašinci, Obunjan,…) „pronađen“ je 2023. na više mjesta. Kakva je sudbina ovog rukopisa još je neizvjesno?

Za najveći broj Kladuščana tokom dva egzodusa (1994. 1995/97.) „izbjeglički staž“ procjenjuje se na oko 800 dana. Tokom boravka u izbjegličkim logorima (Batnoga, Turanj, Kupljensko, Obunjan, Gašinci,..) puno toga se „napričalo – naobećavalo“, a simbolično ostvareno. Npr. nije li previše tužno da nitko od nastavnika, polaznika, namještenika,… škole u Kupljenskom tokom Drugog egzodusa ne pokazuje interesa da se publikuje „monografija“ tog vrijednog društvenog procesa?

Veoma kompaktna skupina Kladuščana iz više izbjegličkih mjesta našla je utočište na sjeveroameričkom kontinentu.

Kladuščani na sjeveroameričkom kontinentu su se vrlo brzo snalazili kako su najbolje znali i umjeli. Vrlo brzo su osjetili potrebe za „društvenim životom“. Formirani su sportski klubovi, udruženja,… po lokalnim mjestima. Želja za masovnijim okupljanjima, druženjima sa širih geografskih prostora rezultirala je 1998. organizovanjem I Krajiškog teferiča u Chicagu. Ove godine, dakle 2023., navršilo se četvrt stoljeća ove kultne manifestacije bez adekvatnog obilježavanja. Kultura sjećanja kladuške dijaspore zaboravljena. Iluzorno je očekivati monografiju o Krajiškom teferiču? Ova manifestacija se zadnjih decenija prakticira i u Velikoj Kladuši. Unazad par godina u okviru vrijednih zabavno kulturnih, sportskih… „Kladuških godišnjih doba“! Dosta uspješno, netransparentno sa veoma skromnim doprinosom razvoju kladuškog društva, „institucija sistema“,…! Monopolisana od načelnika, savjetnika, birokratije,…!

Kako je nastajao Kncept…

Privrženost zavičaju iskazivana na različite načine kontinuirano je „strujala“ među Kladušćanima u dijaspori bez obzira gdje bili, šta radili,… Naravno, među onima koji drže do sebe, svog zavičaja, svog roda i poroda!

Tehničko tehnološka ostvarenja (sve jeftinije i dostupnije komunikacije, pokretljivost,…) ubrzala su „umrežavanja“ zainteresovanih pojedinaca za sve aktuelnija događanja u zavičaju po svim aspektima. Pojavom printanih medija (Prezent, 1998., Cross Atlantic, 2002, ReprezenT,…), učestalije obostrane posjete, knjige za novijom tematikom (Lukava strategija, Peti korpus,…), feljtoni: (Dossier, Svi predsjednikovi ljudi,… kolumne: Među nama i oko nas, Tefter,…) rastao je interes za zavičaj, njegovu sudbinu, ljude,…

Jedan od svjetilijih primjera „umrežavanja“ zavičaja i dijaspore jeste „kultura sjećanja“ koja se u praktičnom smislu, između ostalog, manifestirala na kompletiranju spomen obilježja (nišani,…) poginulih pripadnika Narodne odbrane.

Nažalost, tadašnje „elite“ (Abdić, Dolić, Mulalić, Mustafić, Hadžić, Muhamedagić, Zubović, Nuhanović, Čaušević, Čović, Keserović, Purić, …) nisu imali u „prioritetima“ dovršetak urbanističkog rješenja kompleksa „Dubrave“ o kojima se zadnjih godina „liju krokodilove suze“ koje slušamo svake godine na Dan ljudskih prava, 10. decembra prilikom okupljanja na lokaciji Dubrave!

Vijest o priloženoj Odluci djelovala je inspirajuće na zainteresirane dijasporce. Upravo, polovinom prve decenije ovog stoljeća potpisnik ovog teksta je „vodio prvi krug Internet dijaloga“ na razne teme aktuelne u zavičaju. Prisjetimo se: tada je u toku bila „pravna bitka“ oko statusa pripadnika Narodne odbrane, povratak stanarskih prava, okončan sudski postupak protiv Abdića i „reaktiviranje“ American Bosnian Association na čelu sa Darkom Šicelom, pripreme prve Strategije razvoja općine 2007/17.,…

U „Internet dijalozima“ učestvovalo je više zainteresovanih Kladuščana na njima svojstvene načine. Tako npr. rehmetli načelnik Mulalić je zagovarao: „Da, idemo dalje…“. Tokom prve decenije 21. stoljeća iz dijaspore putem protokola upućivane su brojne inicijative (Moderni tržni centar 2002., predlagao je prvi arihekt Kladuše, g. Z. Šakanović iz Kanade, Popis dijaspore 2003. po mjesnim zajednicama, Drugo izdanje „monografije“ Velika Kladuša kroz stoljeća, revizija Strategije razvoja, Rekonstrukcija Gradskoh stadiona, …) koje je lokalna vlast ignorisala.

Elem, vrijeme je curilo, a tromjesečna posjeta zavičaju polovinom 2012. posije 15-godišnjeg fizičkog odsustva pomogla je da se upotpuni mozaik zavičaja. Posebno je bio značajan razgovor sa skupinom kladuških preduzetnika u organizaciji Fikreta Kendića iz Šiljkovače u prostoprijama firme „BF Comerc“ u Polju. Na pitanje: da li bi se većina Kladuščana moglo složiti da želimo svoj zavičaj kao pravedno napredno inkuluzivno društvo, odgovor je bio:da!

Drugi krug „Internet dijaloga“ se privodio kraju sa rezultatom promotivnog listića u prilogu koji je „lansiran“ koncem 2013. godine.

 Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ je moderna percepcija kladuške recentne prošlosti, aktuelne sadašnjosti i zamagljene budućnosti, otvorena knjiga za sve pozitivne ideje, akcije,… usmjerene na poboljšanje općeg ambijenta, kvalitetnijeg života Kladuščana ma gdje bili i šta radili!

Šta, kako, s kime,… se dešavalo proteklih deset godina može biti predmet posebne elaboracije. Kladuščani su u sve manjem broju izlazili na izbore, birali to što su izabrali, a stanje koncem 2023. je više nego nepovoljno: kladuško društvo je veliki  bolesnik, bez kritičkog promišljanja zahvaljujući ravnodušnosti Kladuščana i njihovih izabranika u imenima članova džematskih odbora, savjeta mjesnih zajednica, vijećnika, poslanika, načelnika,… Koga interesuju razlozi, imena,… neka prelista Teftere, Promotivne listiće, Biltene za društvena kretanja,… Sve ima u e-formi na portalu ReprezenT.ba, pa bujrum!

Budimo bolji ljudi, čuvajmo jedni druge!

Sretna Nova, 2024. godina!

Velika Čaršija, 20.12.2023. ramoh45.07@hotmail.com