Predurali smo slabo posjećene predizborne kampanje, odslušali brojne kandidate za tri nivoa vlasti, uglavnom apstinirali posjete biračkih mjesta, zaokružili svoje favorite-izabranike… Nije se tokom kampanje baratalo sa činjenicama, referencama kandidata, ali su bile uljudnije u odnosu na prethodne. Da li su protekli izbori bili fer i pošteni? Ako mene pitate nisu! Sve dok se odaziv na izbore ne institucionalizira kao  građanska obaveza i sam proces glasanja ne elektonizira na licu mjesta ne možemo biti sigurni da je volja glasača u cjelosti poštovana! Već par zadnjih izbornih ciklusa Velika Kladuša (izborna jedinica 001) ima više registrovanih birača (oktobra 2018. nevjerovatnih 42.673) dok se broj stanovnika realno procjenjuje par procenata ispod 40 hiljada sa oko jedne četvrtine starosne dobi do 18 godina). Malo detaljniji uvid u starosnu strukturu stanovništva Velike Kladuše od prvih višestranačkih demokratskih izbora (18.11.1990.) pokazuje da je oko petine sadašnjih glasača imalo mogućnost  glasanja 1990., kao i da su tri Kladuščanina sa zavidnim kandidatskim stažom (R. Šakinović, N. Bašić, H. Kudić). Rezultati glasanja su intigrantni, kako ih protumačiti? Općenita konstatacija jeste da pri zaokruživanju političkih subjekata i konkretnih imena Kladuščani ne zauzbijaju mnogo sistem vrijednosti, ljudska prava, konkretne reference, da li kandidati imaju nerješenih pitanja sa zakonom,… a takvih je bilo među kandidatima. Čak su ga neki Kladuščani pripazili i počastili sa 341 glasom (kandidat pod šifrom 00502, odaziva se na Jerko). Jedna značajna konstatacija proizlazi iz knjige („Lična stvar“, str. 65., Ottawa 2016.) prvog kladuškog arhitekte (1952.), a u slobodnoj percepciji glasi: Kladuščani kao kandidati za narodne izabranike su najsličniji umiljatim bijelim golubovima. Dok su kao kandidati na zemlji jedu vam iz ruku. Kada dobiju glasove i uzlete onda vas urnišu po glavama (čitaj: od pohlepa zaborave na ljudskost, srljaju u sukobe interesa, gruba kršenja ljudskih prava, bahato trošenje javnog novca, bezobzirno krčme zaostavštinu „komunizma“, ne znaju šta hoće i šta neće, ne mogu međusobno postići koncenzus ni o čemu strateški važnim za Kladušu,…).  Glasovi Kladuščana članovima Predsjedništva BiH 2018.

Malo je lokalnih zajednica u Bosni ponosnoj koji imaju bogata i raznolika iskustva sa kandidatima i članovima „simbola“ Države koji se petljaju u sve i svašta, uglavnom mimo institucionalne nadležnosti koristeći političku moć dobivenu na izborima. Kladuška iskustva sa ovim organom države BiH u bivšem jednopartijskom sistemu nisu ružičasta. Bilo je među članovima Predsjedništva SRBiH  u vaktu kladuškog „zlatnog doba“ (1975-1987) svakojake čeljadi!

Na prvim višestranačkim demokratskim izborima 1990. kandidat SDA iz Velike Kladuše Fikret Abdić (1939) pobjedio je sa 1,047 mil. glasova. Kasniji pokušaji (1996) bili su neuspješni. Drugog kandidata za člana Predsjedništva RBiH iz bajkovite Čaršije kandidirala je DNZ za izbore (Ibrahim Đedović, 1961. Kikači kod Tuzle) 2010. i osvojio je 2,86% (13.336 od čega 9.367 glasova Kladuščana). Na osmim poratnim izborima 2018. za Predsjedništvo RBiH Kladuščani su svoje glasove rasporedili na svih 11 kandidata, od Šefika Džaferovića (2.630 glasova) do Diane Zelenika (64 glasa). Dvojica od kandidata (Šefik i Fahrudin) nakratko su prošetali proljepšanom Čaršijom. Na glasanje se odazvalo 14.693 (34,52%) sa 11.041 važećih glasova. Preko 88% glasova Kladuščani su dodijelili petorici kandidata. U toj skupini su, pored već navedenog Šefika, Denis Bećirević (2.458 glasova), Željko Komšić (2.274), Mirsad Hadžikadić (1.286), Fahrudin Radončić (1.o76). Kandidat Nezavisnog bloka krajiškog porijekla, Senad Šepić dobio je 595 glasova.

Ako zavirimo u rezultate po biračkim mjestima onda ćemo lako primjetiti da je Šefik najomiljeniji u Todorovskoj Slapnici (86 glasova), Denis u Todorovu (90 glasova), Željko u Trnu (95 glasova), Mirsad u Zagradu 052 (46 glasova), Fahrudin u Ponikvama (50 glasova), Jerko u Šumatcu A (15 glasova),…                                                                  Zašto je u Kladuši za članove Predsjedništva 3.692 nevažeća listića

Broj nevažećih listića za ostale nivoe vlasti su u granicama „prihvatljivosti“, znači do 7%. Ove činjenice dokazuju da se ne radi o nepismenosti, zatucanosti, nesnalaženju,..! Odgovor na pitanje daju rezultati glasanja po biračkim mjestima na kojima broj nevažećih listića visoko korespondira sa glasovima koje su dobili Laburisti BiH iz Velike Kladuše. Ova Stranka nije imala svog favorita, a nisu se javno izjasnili koga će podržati, već su ostavili na volju svojim članovima da glasaju po sopstvenom izboru. Krtice iz njihovih redova pričaju da je „tiha diplomatija“ Stranke sugerirala nevažeće listiće. Tko sumnja u navedeno neka odabere izborne jedinice sa pet i više stotina registrovanih birača (npr. G. Vidovska, Todorovo,…) i neka uporedi broj nevažećih listića sa glasovima LS! Ova sugestija je bila veoma lukava-promišljena jer rukovodstvo Stranke sada ima pouzdane podatke za procjenu lojalnosti svog članstva! Nažalost, potvrđena je već tradicionalna povodljivost, slijepa poslušnost zavidnog broja Kladuščana, što i nije karakteristika s kojom se možemo dičiti.

Ako se broj glasova koje su Kladuščani dodijelili pojedinim kandidatima za Predsjedništvo BiH promatra u kontekstu glasova koje se dobile njihove stranke, npr. SBB, SDP, DF,.. onda su rezultati još komplikovaniji za protumačiti. Ipak, veliko iznenađenje su glasovi Mirsada Hadžikadića. Radi se o novom perspektivnom osvježenju ponude biračima što je 1.286 Kladuščana prepoznalo!                                                                                    

Nema Kladuščana u Parlamentu BiH 2018.

Davne, 1938. godine u ondašnjoj Banovini za izbore u Velikoj Kladuši bilo je registrovano 2.739 glasača i u Vrnograču 2.785. Kandidat za poslanika Banovine bio je Hasan Miljković iz Velike Kladuše, a protukandidat Vehab Muheljić iz Vrnograča. Poslanici u Skupštini SRBiH bili su Hemo Grahović i Fikret Abdić sa napomenom da je Abdić bio i delegat u Saveznoj skupštini SFRJ. Stao na sapun i otklizao u vražiju mater ujesen 1987.!

Na prvim višestranačkim demokratskim izborima 18.11.1990. za poslanike iz Velike Kladuše u Skupštinu SRBiH izabrani su Ejub Alagić, Nurija Miljković, Asim Ćemalović… U osam izbora (1996-2018) za Parlament BiH Velika Kladuša je samo jednom imala poslanika u imenu Rifat Dolić (1957). Izabran je kao kandidat DNZ-a. 2006-2010. sa 10.454 glasa. Stranka je na ovim izborima osvojila 15.329 glasova i zauzela treće mjesto u  izbornoj jedinici 1. Mandat nije dovršio zbog sukoba interesa.

Za Opće izbore 2018. pet političkih subjekata kandidiralo je šest Kladuščana za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izborna jedinca 1 (Rifet Šakinović, SBB; Asim Ćemalović, Nezavisni blok; Senad Kajdić, SDA; Adel Eskić, SDP; Elvira Abdić-Jelenović i Aladin Ćerimović, LS). Svi skupa dobili su 9.278 glasova Kladuščana ( Rifet 158, Asim 385, Senad 1.286, Adel 419, Elvira 4.399 i Aladin 2.631). Navedeni rezultati-činjenice dovoljno govore o kapacitetima političkih subjekata, njihovim percepcijama, procjenama,… na kraju krajeva ozbiljnosti!

Prezentovani podaci daju osnova za brojna (pot)pitanja, kako za političke subjekte tako i punoljetne, mentalno sposobne Kladuščane ma gdje bili i šta radili koji drže do sebe i svog zavičaja, voljene Velike Kladušu. Također, podaci omogućuju vjerodostojne konstatacije, kao npr. svi kandidati su osobe srednje starosne dobi kao i njihovo biračko tijelo. Velika Kladuša od 1998-2016. je evidentno nazadovala što brojne Laburiste „frustrira“ uključujući i kladušku „Merkalicu“ (čitaj. Elviru) koja na zadnjoj neuspjeloj sjednici Općinskog vijeća, između ostalog, navodi „propadanje Velike Kladuše zadnjih 25 godina“.

Potpisnik ovog teksta je ponosan što je bio mali „šerafčić“ u  vaktu jednopartijskog sistema koji je značajno doprinio respektabilnom naslijeđu, (među kojem i oko 420 mil. USD pariteta 1990. društvenog kapitala za pretvorbu-privatizaciju) odnosno mirazu kojeg mladi i srednjodobni Kladuščani zadnjih 20-tak godina nisu htjeli, znali, mogli,… koristiti za bolju budućnost većine Kladuščana! Koncept Unaprijedimo Kladušu zajedno može biti dobar orijentir za perspektivniju budućnost uvažavajući kontekst vremena i prostora!

Slijedi nastavak u kojem će se prezentovati rezultati za Parlament FBiH i Skupštinu USK-a?!

Velika Kladuša, 27.10.2018. ramoh45.07@hotmail.com