Kako je nastala i malaksala kladuška politička perjanica (1)
Povodi nastanka ovog feljtončića od nekoliko nastavaka su višeznačni, a neposredni poticaji su Saopćenje od 26. novembra 2015. pod naslovom: „Sa mladima za bolju budućnost“ i kolokvijalni razgovori sa nekoliko živih svjedoka-aktera nastanka Kladuške stranke privrednog prosperiteta koji već odavno nemaju „svoje prste“ u Stranci. Navedeno Saopćenje je svojevrsni „javni poziv“ zainteresovanim da se angažuju u bilo kojem statusu na „oživljavanju“ malaksale perjanice. Autori navednog Saopćenja nisu poslije slijedili očekivana načela (javnosti, transparentnosti, profesionalnosti,…) u smislu da su javno pozvali i organizovali prikladne forme (okrugle stolove, javne tribine, panel diskusije,..) participacije građana u aktuelnim javnim temama, kao npr. Koncept unaprijedimo Kladušu zajedno, pripreme za javne debate povodom najavljenih Izmjena i dopuna Prostornog plana 2002-2020. Budžeta općine za 2016… Oni se satraše obilazeći mjesne zajednice pitajući građane hoće li potpisati pristupnice u Stranku. Znači rade približno onako kako su radili njihovi prethodnici, što je dijametralno suprotno „duhu“ Saopćenja od novembra 2015. Nije jasno kako se bez participacije građana kao svojevrsnog okupljanja zainteresovanih oko projekata od opće važnosti može realizovati osnovna poruka Saopćenja: novi ljudi, nove ideje, nova politička praksa,… Zašto ciljano ne posjete mjesnu zajednicu koja ima najbrojniju najranjiviju populaciju (osobe sa posebnih potrebama) sa najugroženijim ljudskim pravima, saslušaju i predlože kako situaciju olakšati-trajnije poboljšati? Konkretno: neka pročitaju Bilten br. 4 pa će tamo naći neke od mogućih opcija! Teško je biti „aktivista“ sa veoma izraženim deficitima elementarne upućenosti! 
Zašto može biti važno što objektivniji presjek 10-godišnjeg postojanja KSPP? Odgovori mogu biti razni, ovisno iz kojeg ugla i kakvim očima posmatramo subjekt (KSPP) i vrijeme (2006-2015). Sa analitičko-povijesnog stanovišta značajno je što objektivnije prikazati okolnosti-kontekst nastanka Stranke, ciljeve osnivanja, načine funkcionisanja, efekti-dometi-rezultati, doprinos demokratizaciji kladuškog društva, sistem vrijednosti koji se promovisao, opće pouke za budućnost Kladuše odnosno za najavljeni kongres ili drugi oblik okupljanja Stranke za proljeće 2016. Ništa manje važna nije i činjenica da je pojavom ove Stranke Kladuša krenula ubrzanom napredovanju u nazadovanjima, koliko zaslugom KSPP, a koliko njihovih političkih rivala (DNZ) čiji funkcioneri su umjesto riječi „prosperiteta“ često koristili „propaliteta“, ostaje da se istraži-elaborira? Novija kladuška povijest nije zabilježila veći entuzijazam i masovnost pri osnivanju „građanskog udruženja“ (1.528 potpisnika Inicijative za osnivanje) veću prisutnost Osnivačkoj skupštini (360 u bivšoj Sali starog objekta Centra za kulturu „Zuhdija Žalić“) i više potpisnika (21)-časnih imena od ugleda i respekta akta o osnivanju Stranke. Onakva prenapučenost navedene dvorane nije upamćena još od 1993., dva puta u razmaku od tri mjeseca (javna tribina: Bihać – Geneva i osnivanje APZB)!
Javnost s pravom očekuje da svoja gledišta, stanovišta, prijedloge o kladuškoj perjanici zainteresovani Kladuščani, ma gdje bili i šta radili, koji drže do sebe, svog zavičaja, prvenstveno pripadnici intelektualnih krugova javno izlože-obrazlože. Posebno su pozvani bivši funkcioneri KSPP i oni koji svoju karijeru misle nastaviti i usavršavati u Stranci odnosno javnom djelovanju lokalne zajednice. Biće veoma signifikantno ako se ne pojave bivši predsjednik Stranke, Boris Horvat i portparoli Huse Murtić-Gosin, Enver Melkić i Rifet Šakinović, vijećnici, ministri!? U sastavu feljtona pojaviće se na kraju prilog pod naslovom „Unaprijedimo Goluboviće zajedno“! Zašto, motrite ako vas interesuje?!
Nastanak i razvoj ideje postanka KSPP
Polovina prve decenije ovog stoljeća politička scena Velike Kladuše, između ostalog, obilježena je djelovanjem nekoliko političkih stranaka (vodeća DNZ, SDA, S BiH, SDP, SDU,…) sa „vrućim“ temama kao što su: Agrokomerc, suđenje AID-ovcima, konfrontacije „korpusovaca“ naspram „autonomaša“, česte ozbiljne povrede ljudskih prava, gušenja sloboda građana, intenzivnim infrastrukturnim projektima (putevi, vodovodna mreža,…) vrijeme „prekretnice“ kada statistički podaci i drugi simptomi nagovješćuju promjenu smjera prema nazadovanju Kladuše, kada je autor ovog priloga „grmio“ iz Amerike preko ReprezenT-a i pisama prema Zavičaju, kada su civilna udruženja „nicala“ kao gljive, kada je među pripadnicima represivnog aparata (policija, tužilaštva, sudstvo) bilo previše osoba sa debljim krim dosijeima, kada su rezultati privatizacije bili na vidicima, kada je kriminal i korupcija u lokalnoj vlasti postala javna stvar, kada su pohlepe političara i narodnih izabranika bile na svakodnevnoj sceni, kada se nekritički nastavljalo opjevavanjem „svemoćnog“ Fikreta Abdića, kada su sumnjive diplome preplavile Kladušu, kada se bespravna gradnja dobro naplaćivala, kada je progon sumnjivih za nečasne radnje postao gotova stvar, kada su domaći mafijaši učvršćivali svoje pozicije sa lokalnom vlašću i dalje, kada je Kladuša bila primjerno zastupljena u zakonodavnim vlastima USK-a, FBiH, BiH, kada vehabije po Čaršiji nije prepoznao tko nije htio, kada se SDP izvinjavao građanima zbog svinjarija svoga Šemsudina Husića, kada su Kladušani na sjeveroameričkom kontinentu poduzimali konkretne poduhvate za obnovu sudskog postupka Fikretu Abdiću, kada je SDA prednjačila u govoru mržnje, kada su huškanja jednih na druge bila omiljena tema, kada su penzioneri „vrištali“ zbog svog materijalnog položaja i hrlili vladajućoj stranci, kada je u „internet dijalozima“ participiralo sve više Kladušana širom Planete, kada… Posebno je važno imati u vidu tadašnji budžet (za 2006.) općine (5,553 mil. KM) i njegovu sramotnu raspodjelu (npr. socijalna davanja oko 12 hiljada KM). Tada vodeća DNZ (osnovana 1996.) u lokalnoj vlasti, primjerno zastupljena u zakonodavnoj vlasti BiH, FBiH, USK-a postajala je još atraktivnija za pojednice sa različitim ambicijama, nadama, očekivanjima,…
Filozofski kazano Kladušom je dominirala opća poremećenost (politička, vjerska, intelektualna, ekonomska, financijska, etička, umna,…). Svaka skupina (partije, civilna i religijska udruženja, klubovi,…) su „kružili“ svojim orbitama, vazili pred svojim podanicima, nehajući za druge, drugačije. Samo što još nisu izdavani certifikati za ispravnost njihovih ideologija, politika, hutbi,… Svi navedeni su znali da je većina Kladušana „udarena mokrom krpom po glavi“ i dovoljno obrazovana da bude povodljiva-podmitljiva, ali i fundamentalno nepismena za kritička promišljanja i modernije percepcije temeljnih vrijednosti (pravednost, jednakost,…) jer su to bile misaone imenice za njihove političke i esnafske predvodnike, izabranike u organe vlasti. Nekako u takvim i-ili sličnim uvjetima-ambijentu bajkovite Čaršije rodila se ideja o novoj stranci kojoj su namijenili primamljivo-sladunjavo ime.
Potpisi, osnivanje, entuzijazam,…
Kako, kada, zašto je poznati kladuški preduzetnik Boris Horvat (rođeni Kladušanin, 1964.) dospio u redove DNZ i postao visoko pozicionirani funkcioner nije od primarne relevancije! Iste godine kada je Boris rođen njegovi roditelji su iz „revolta“ prema pozicijama u Saniteksu malo skoknuli do Sjenice nadajući se boljoj budućnosti. Očito su potcjenili magnet zvan Hrnjičin bunar i brzo se vratili! Boris je diplomant kladuške gimnazije, srastao sa svojom Čaršijom, njenom rajom. Osobno sam ga upoznao ljeta 2012. i upamtio veoma čudne rezone, kao npr. nema nam selameta kod je Babo živ, odi u Maljevac i kaži mu da nas pusti na miru,… Tokom kolokvijalnih razgovora (2012-2015.) sa nebrojeno mnogo Kladuščana, pripadnika svih slojeva kladuškog društva, svašta sam slušao o Bori (veliki interesdžija, gleda samo sebe i svoje,…)! Pretežu pozitivna mišljenja i osobno im se pridružujem. Javnosti nije poznato da se 2005/06. u „monolitnom“ DNZ-eu vodila debata oko suprostavljenih stavova – mišljenja o strateškim, operativnim ciljevima – zadacima, pojava frakcija,… Bilo je kako je bilo, Boris Horvat i njegovi sljedbenici su inicijatori i realizatori nastanka KSPP. Možda će osjetiti potrebu netko od formata – aktera događaja i vremena da unese malo više „svjetla“ sa fokusom da ukaže na propuste, greške, pouke,…?
Osnivačka skupština je fanatastično pripremljena, maestralno vođena, ReprezenT 04. 12. 2006. je objavio: „Novoosnovanoj stranci nije stalo do vlasti“! Osobno sam bio prijatno obradovan i priželjkivao opće poboljšanje. Iz Amerike sam uputio „Pismo podrške“! Osnivačka skupština je okončana na uobičajen način, a za prvog predsjednika Stranke jednoglasno je izabran Boris Horvat. Tokom inaugarativnog govora Horvat posebno ističe: „postojanje više političkih subjekata predstavlja garanciju da će se prava građana ostvarivati još bolje“!? Nisu posebno naglašeni-elaborirani razlozi, bar javno, osnivanja. Uz Horvata u Predsjedništvo Stranke izabrani su još: Nedžad Sarajlija, Enver-Eno dr. Pehlić, Sabina Mušić, Almir Jušić, Adnan Miljković, Rašid Sarajlija, Nedžad Mezildžić, Suad Velić, Nermin Bašić, Huse Murtić-Gosin, Ismet Šabanagić, Ferid Babić, Bahrudin Šakanović i Ahmet Sarajlija, ukupno 15. Reprezentativan sastav diplomanata zagrebačkog, sarajevskog i drugih univerziteta. Nije se tada moglo ni pomisliti kako će pomanjkanje intelektualne pokretačke ideje-snage brzo pokleknuti-kapitulirati pred navalom primitivzma-kladuškog šljama. Boris će funkciju predsjednika Stranke i Predsjedništva obavljati do jeseni 2015., uglavnom neuspješno!
Elan, optimizam, entuzijazam prostrujio je Velikom Kladušom. Neki su potrčali taj datum nazvati povijesnim. Ambijent je kozmetički uljepšavan. Politička konkurencija (nitko od rivala nije prisustvovao Osnivačkoj skupštini) nazvala ih Strankom privrednog propaliteta! U kolokvijalnom razgovoru januar 2016. jedan od osnivača mi kaže: „Bio je to zaista veliki entuzijazam Kladušana, svojevrsni politički most. Destrukcijama su najviše doprinijeli pojedinci koji nisu bili ni članovi Stranke, ali su neformalnim utjecajem preko predsjednika uspjeli unositi pomutnje i konfuzije. Najprepoznatljiviji bio je ovaj što se danas samokandidira za načelnika trčkajući u Maljevac po podršku. Računali smo na 10-tak mandata u Općinskom vijeću. Nitko od članova Predsjedništva nije imao ambicija za političke karijere. Imali smo svoje biznise i solidno zarađivali“. Figurativno rečeno zamišljena velika fascinantna građevina-palača, zvana KSPP, sa puno arhitekata, konstruktora, izvođača,… smješteni u luksuzno namještene apartmane visoke „L“ klase za nepunih deset godina srozala se na jedva jedan sobičak prostorno pretijesan sa videokrugom koji ne dobacuje niti do vrha Kuzmanova brda (kota 258m/v)! Slijedi nastavak: Startna posrnuća kladuške perjanice!
Velika Kladuša, Februar 2016. povodom 2o-godišnjice velike racije u Kuplenskom ramoh45.07@hotmail.com