Kladuške političke polarizacije
Kladušku političku scenu koncem 2015. i početkom 2016. čini pet parlementarnih stranaka koje participiraju u Općinskom vijeću: SDA, DNZ, KSPP, A-SDA i Laburisti (redosljed kronološkim nastankom) i višim nivoima. U „tihim“ pripremama je još pet, bar po učešću na općim izborima 2014., i to: Demokrtska Fronta, Savez za bolju budućnost, Stranka za BiH, SDP i Narodna stranka Radom za boljitak. Znači, 10-tak političkih stranaka uz 80-tak civilnih udruženja, društava, klubova čini kompletnu organizaciju kladuškog društva u formalno institucionalnom smislu. Nema u cijeloj BiH ovako zapuštenije i čudnije Čaršije koja ubrzanije napreduje u nazadovanjima sa ovako velikom navalom na budžet! To su činjenice o kojima se kukavički šuti i sramotno trpi! U vaktu 1998-2012. tj. za vrijeme vladavine DNZ godišnje smo gubili oko 8o-tak radnih mjesta. Za vrijeme trogodišnje vladavine aktuelne vlasti izgubili smo više od 1.000 radnih mjesta. Konkretnije, u 2013. i 2014. 763 radna mjesta a u prvih šest mjeseci 2015. još 200 radnih mjesta. Koncem 2015. broj zaposlenih se procjenjuje na oko 3.700, dok je 8.554 nezaposlenih osoba.
U teorijskom smislu trebalo bi da se radi o političkim subjektima prepoznatljive ideologije (sistema vjerovanja u svoj „program“) i preciznog sistema vrijednosti (pravednosti, jednakosti, solidarnosti,…). Znači sistema vjerovanja i vrednovanja svog „programa“ i stalnog kritičkog preispitivanja svog djelovanja u cjelini i parcijalno-elita i izabranika u svim nivoima vlasti. Kako to u praktičnim kladuškim (ne)prilikama izgleda opisali smo u Biltenu za društvena kretanja (izdanje br. 5 od 31.12.2015.) koji je u e-formi dostupan zainteresovanim Kladušanima ma gdje bili i šta radili na portalu reprezent.ba i u papirnoj verziji onima koje to stvarno interesuje. Javnosti su već poznate najave dvije političke stranke (Laburisti i KSPP) da će u proljeće ove godine održati svoje „konvencije“ bilo u formi kongresa i-ili izvještajno izbornih konferencija nema posebne relevencije. Važni su inovirani-redefinirani programi i osobe koje će dobiti povjerenje implementacije usvojenih programa. Od oktobarskih izbora prošle godine javnosti nisu poznati ambiciozniji poduhvati okupljanja, konstruktivnih dijaloga i-ili avangardne inicijative kao mogućnosti zainteresovanih da malo „zamute veselja“!
Kako su nastale dvije vodeće stranke
Najbrojnije dvije stranke u Kladuškom senatu su mladi, dvogodišnji, Laburisti i 10-godišnji KSPP-ovci čije brojno stanje varira od sjednice do sjednice senata. Znači radi se o osobama koje omrknu sa jednim „uvjerenjem“, a osvanu sa dijametralno suprotnim. Zajedničko obima jeste ideja po kojoj su nastale kao frakcije 20-godišnjeg DNZ. Kako je matična stranka napredovala u nazadovanjima najzornije svjedoče dva podatka. Zaključno sa 2012. u Senatu su bili većina i radili su šta i kako su htjeli, a danas su marginalno zastupljeni sa dva vijećnika i-ili sa najvećim brojem glasova oko 16.000 srozali su se na oko 2.500 oktobra 2014. DNZ je nazadovala, Kladuša je napredovala u nazadovanjima, a elite su profitirale. Stranka je „proizvela“ najmlađeg penzionera sa najkraćim radnim stažom i najvećom penzijom koji danas pokušava okupiti ono šta su rasturili. Imali su i najskupljeg poslanika u BiH koji se brzo ohladio od Stranke, a biznis pokvarenjake samo napominjem. Spisak je podugačak, a prednjači nametnuti upravitelj vlasnicima u zgradama kolektivnog stanovanja!
Polovinom prve decenije ovog stoljeća pojavili su se prvi simptomi-gape-puktine u DNZ-u koje će koncem 2006. rezultirati novom Strankom. U praktičnom smislu nekoliko članova DNZ predvođenih Borisom Horvatom se nije slagalo sa tadašnjom situacijom u Velikoj Kladuši „opterećenom prošlošću i nebrigom lokalne zajednice za povoljniji ambijent prosperitetnije budućnosti“. Teorijski posmatrano radi se o krucijalnom konceptu u studiji globalizacije pluralističkog društva kada se pojavljuje jedna skupina-grupa Kladuščana (čitaj: preko 300 učesnika Osnivačke skupštine 02.12.2006. personalizirani u 21 potpisnikom-osnivačem KSPP) sa vjerovanjem i vrednovanjem potreba za promjene koje nisu mogli nametnuti pripadajućoj, DNZ stranci. Konkretno, grupa-frakcija predvođena Borisom Horvatom osjetila je snažnu potrebu da se suprostavlja drugoj-većinskoj skupini (čitaj: Rifatu Doliću i sljedbenicima) koja je imala različita-suprotna vjerovanja oko izgradnje lokalnog ambijenta za povoljniji privredni razvoj. Suštinski radilo se o pogodnostima (tenderi i javne nabavke) koje su (ne)transparentno lokalne vlasti namicale svojim (ne)vjernim pristašama u imenima kladuških biznismena koji su se dobro onovčarili i blagovremeno okrenuli leđa „svojoj“ Stranci. Znači, tko će više zgrnuti iz budžeta Općine! Po približno sličnom „modelu“ 2013. osnovana je Laburistička stranka BiH sa sjedištem u Velikoj Kladuši koja je na Općim izborima 2012. dobila oko 4.600 glasova, dovoljno za dva kantonalna i jednog federalnog poslanika. U svom 10-godišnjem djelovanju KSPP nije uspio pridobiti više od oko 2.000 glasova, da bi se u koaliciji za izbore 2014. srozali na manje od hiljadu glasova. Laburisti, doduše nisu se tako zvali oktobra 2012., su sa više od 13.000 glasova za (ne)zavisnog načelnika koji se u međuvremenu „otuđio“ srozali na oko 4.600 glasova 2014. Kladuščani su na izbore do 2014. odazivali uglavnom malo ispod beha prosjeka da bi lani postali rekorderi (oko 38%) u apstinenciji!
Mogu li Kladuščani „izgraditi svoj most“
Iz „monografije“ Velike Kladuše (februar 1987.) možemo prilično pouzdano saznati o mostovima-brvicama preko rijeka i potoka, izuzuev mosta kod Plazikura, često zvanog „Glinski most“. U novije vrijeme kod našeg zapadnog susjeda jedan „društveni most“ rezultirao je totalnim „razbijanjem“ monopola vodećih koalicija. Desilo se to u ranu jesen 2015., a kako vrhovi Petrove gore propuštaju prema Kladuši ono „najbolje“ onda su kladuške političke magle malo osvježne.
Kladušom već odavno kruže priče o najavama nezavisnih kandidata za načelnika na izborima 2016. (autoru ovog prilogu su pouzdano poznata najmanje tri), a Partnerska grupa Koncepta Unaprijedimo Kladušu zajedno je novembra 2014. ponudila „Platformu za širu društvenu koaliciju Kladuše“. Ambicija je podstaknuti najmanje 16 slobodno mislećih Kladuščana koji će se kandidovati na narednim lokalnim izborima sa prepoznatljivim kladuškim interesom pod sintagmom: „Kladuško pravedno napredno građansko društvo“! Istog datuma raspisan je i javni natječaj (Anketa) za arhitekte, konstruktore, izvođače Koncepta odnosno operativce kladuških promjena! Nezavisna lista za Kladušu i-ili „most“ može biti solidna alternativa postojećim strankama koje nisu uspjele demokratizirati sebe, nisu uspjele zainteresovati građane za veću participaciju u kreaciji svoje budućnosti (38% odaziv na lanjske izbore), koje nisu sposobne zaustaviti nazadovanje, koje… Većinske stranke se žilavo i podmuklo nastavljaju udvarati svojim podanicima, građani uglavnom apstiniraju, mentor iz Maljevca sniva nove snove koje ćemo, bar se nadati, saznati na najavljenom kongresu proljeća 2016!? Boris Horvat se „ućutio“, nije valjda zanijemio!? Između Kladuščana još se nije prepoznao komšić, radončić,…? Sada je pravo vrijeme da se prepoznaju petrovi, grmojevi, durakovići, mašići,…!
Okrupnjavanje „ljevice“ u Kladuši se stidljivo spominje. Mlađašni Adel Eskić (šef lokalnog SDP) i vremešni Hašim Karajić (šef lokalne Demokratske Fronte) očekuju da im pripadnost velikim stankama obezbjede beneficije, a njihovi pobočnici priželjkuju što povoljnija mjesta na izbornim listama. Grobari „ljevice“ (među koje djelomično ubrajam i sebe) lamentiraju po Čaršiji i-ili se premještaju u druge stranke! Da li je većinsko shvatanje Kladušana za promjene ili status quo saznaćemo na jesen. Šta posijemo u proljeće (do 30. maja moraju biti poznati kandidati) braćemo-biraćemo oktobra 2016. Izvinjavam se onima kojima Tefter „kvari veselje“, a obraćam se onima (62%) koji kukavički šute i sramno trpe sa napomenom da je prvi korak prema boljem izbor kompetentne i kredibilne lokalne vlasti! Budimo dio promjena! Koliko su god zaslužni za nazadovanja Kladuše zadnje dvije decenije kvazi elite čija smo imena publikovali u već napomenutom Biltenu (dopune slijede sa Hajrudinom Osmanagićem i jaranima, i…) toliko su zaslužni građani koji su ih birali i oni koji šute-kundre, graktaju po Čaršiji, kafićima,…
Velika Kladuša, povodom 20-godišnje zime u Kuplenskom ramoh45.07.@hotmail.com