U objavi na svojem fb profilu prije dva dana spomenuo sam kako sam u okvir dokumentarne fotografske izložbe u Ljubljani, posvećene Slovencima u Velikoj Kladuši, uspio uključiti čak dvije vrlo vrijedne fotografije vrnogračke džamije, te fotografiju na kojoj historičar Mujo Koštić stoji pored mezara svojeg djeda Mehe Kasupovića i kratak zapis velikokladuške Slovenke Viktorije-Vike Hrovat (1910-2008) o imamu Smailu Buljubašiću, jednoj od prvih žrtava naci-fašističke vojne operacije »Fall Weiss«, poznatoj i kao Bitka na Neretvi. Tako sam uspio skrenuti pažnju i na antifašističko naslijeđe i važnu obljetnicu džamije, čija gradnja je započela 15. juna 1933. godine (u vrijeme dolaska na vlast u Njemačkoj führera Adolfa Hitlera), a svečano je otvorena 15. novembra 1935. godine.
Na istoj izložbi u Ljubljani, na velikom plakatu na kojem su biografski podaci i fotografije učiteljice Ljudmile Rijavec Topić (1935-2018), predstavio sam također džamiju svečano otvorenu 27. septembra 1901. godine, što stoji na glavnom trgu u naselju Velika Kladuša. Radi se zapravo o jednoj lijepoj razglednici iz 60/70. godina 20. stoljeća, koju sam našao u arhivu velikokladuškog Slovenca Dragutina-Drage Hrovata (1922-2012): prilažem je uz ovaj zapis. Na razglednici je džamija u bujnom zelenilu, a ispred nje vide se jedan motorist i svjetloplavi autobus, koji podsjeća na nekadašnje autobusno stajalište.
Naročito bode u oči zanimljiv detalj: to je originalni (prvobitni) luk kapije džamijskog harema ukrašen u duhu hiljadugodišnje tradicije islamske arhitekture. Na žalost, taj ukras luka odstranjen je u vrijeme opsežnih restauratorskih radova na džamiji u drugom desetljeću 21. stoljeća, a u svemu tome najtragičniji je ipak zaključak, da oni što su vodili restauratorske radove očito nisu ni znali što su uništili. Naime, današnji ukras luka kapije džamijskog harema sasvim očito se ruga stoljetnoj islamskoj tradiciji i vjernicima, koji ispod njega moraju proći da bi ušli u džamijski harem i u samu džamiju. Te činjenice doista bacaju vrlo ružno svjetlo i na kompletnu obnovu džamije. Tako to obično biva kad neznanje vlada. Naravno, ovdje nije ni vrijeme ni mjesto da se detaljnije objašnjava prvobitni ukras na luku kapije džamijskog harema i njegovo značenje za islamsku arhitekturu. Husein SEJKO MEKANOVIĆ