REPORTAŽA: Područje Nacionalnog parka Una posjetilo je 25 posto više turista u prva četiri mjeseca godine u odnosu na lani

KULEN VAKUF / BIHAĆ – U prva četiri mjeseca ove godine Bosnu i Hercegovinu je posjetilo više od 400.000 turista ili 26,2 posto a ostvareno više od 877.000 noćenja ili 24 posto više u odnosu na isti period prošle godine. U istom periodu, od januara do aprila ove godine u odnosu na lani, područje Nacionalnog parka „Una“ posjetilo je 25 posto više turista, a u prvih šest mjeseci u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježe povećanje od deset posto, čemu su razlog štete od majskih poplava.

Rekordna turistička godina

U Nacionalnom parku „Una“, jedinom u Federaciji Bosne i Hercegovine, prošla godina je bila rekordna turistička godina od operativne uspostave Nacionalnoga parka i formiranja ovoga javnoga poduzeća koje je i zakonski upravitelj ovoga zaštićenog područja. Samo u prva četiri mjeseca ovo područje posjetilo je 25% više gostiju a uslijed katastrofalnih majskih poplava, u prvih šest mjeseci 10% više turista. -Špicu turističke sezone, odnosno, njezine najbitnije mjesece, ne samo u NP „Una“ nego i u gradu Bihaću i Unsko-sanskom kantonu, dočekujemo s optimizmom. Dva mjeseca, jul i august biti će determinirajući po pitanju ocjena cijele godine kad su u pitanju fluktuacija, odnosno, posjeti turista, ne samo u NP „Una“ nego i Unsko-sanskom kantonu u cijelosti.  Zadovoljni smo i s ukupnim brojem posjeta ali, moramo reći da od ukupnog broja posjeta, s 30. junom imamo negdje oko 41.000 ostvarenih posjeta u području nacionalnog parka „Una“. Najveći dio je iz Bosne i Hercegovine, jednim dijelom, ali isto tako, u procentima jednako imamo i zemlje regije uključujući i zemlje Europske unije, kaže Amarildo Mulić, direktor JP Nacionalni park Una sa sjedištem u Bihaću.

Turistička tržišta Europe prepoznaju Nacionalni park „Una“ kao, kako kaže, skup proizvoda izvrsnosti i kvalitetnu turističku destinaciju. Dodaje kako je smanjen broj posjeta turista iz arapskih zemalja. Povećanje njihovih dolazaka očekuje se u špici sezone, a područje NP „Una“ tokom godine posjeti oko sedamdeset posto inozemnih turista. Prve goste su već imali od početka godine, u zimskome periodu u kojem bilježe povećanje broja gostiju spram istoga perioda proteklih godina što drže, izvrsnim pokazateljem zanimanja turističkih tržišta. -Mi smo tokom ove godine imali svaki dan posjete. Onaj značajniji broj posjeta kreće negdje od 01. do 15. aprila koje smatramo početkom predsezone negdje do 15. septembra kad ulazimo u vrijeme podsezone pa sve do 15. novembra, bilježimo značajniji interes za posjete području nacionalnog parka „Una“ i konzumiranje određenih usluga u ovom zaštićenom području u smislu zadovoljavanja posjetilaca određenim aktivnostima, poput ribolova, avanturističkih oblika turizma, rafting-kajaka na divljim vodama, što je posebno izraženo u ljetnom periodu, ribolov i u pred sezoni i u pod sezoni tokom ljeta ali isto tako imamo sve više ljubitelja prirode koji koriste park za šetnju, pješačenje, planinarenje, biciklizam, ustvari, cjelodnevni boravak u prirodi, kaže Amarildo Mulić, direktor Javnoga poduzeća Nacionalni park „Una“.  

Ljetuju Talijani, Nijemci, Slovenci, Hrvati…

Udarnoj ljetnoj sezoni u Nacionalnom parku „Una“ raduju se vlasnici smještajnih kapaciteta u Kulen Vakufu. -Budući da je korona prestala, turizam se ponovno vratio u svoje prvobitno stanje. Mi se ovim bavimo već više od petnaest godina i imamo svoje stalne goste koji nam svake godine dolaze. Sezona je fino počela, zadovoljna sam. Gostima nastojimo pružiti sve što je u našoj mogućnosti, ugodan smještaj, da imaju zabavu, roštilj, bazen za djecu. Sve spram naših mogućnosti. Većinom nam dolaze Talijani, Nijemci, Slovenci najčešće, i naši domaći turisti iz istočne Bosne, Tuzle, Sarajeva. Baš danas očekujemo neke goste iz Tuzle. Kad su u pitanju smještajni kapaciteti, raspolažemo sa tri sprata. Na dvije etaže su dvokrevetne i trokrevetne sobe, kapaciteta po devet gostiju na jednoj, na drugoj devet. Apartman je za osam osoba. Po potrebi imamo i dodatne ležaje ako je gužva, kaže Sandra Handžić, vlasnica apartmana „Saraj. H“ u Kulen Vakufu. U posjeti Kulen Vakufu i Nacionalnom  parku „Una“ boravio je i bračni par Mujkanović iz Jelaha pokraj Tešnja. -Tu smo tri dana u Bihaću na susretima bajkera a ja sam jedan od starijih bajkera. Kulen Vakuf je prelijep. Bili smo na Štrbačkom buku. Obišli smo grad Bihać i iznenađen sam njegovim prirodnim ljepotama, ulicama, ljudima, čistoćom i svim ostalim. Stvarno me impresioniralo, kaže Suad Mujkanović. Njegova supruga Sabiha kaže kako će iz Nacionalnog parka „Una“ i Kulen Vakufa u svoj Jelah ponijeti najljepše utiske. –Stvarno je predivno. Nemam riječi. Ostat će mi dugo u sjećanju restorani, prirodne ljepote, parkovi, sve. Doći ću najvjerovatnije još koji put. Ovo me pravo iznenadilo poslije dugoga boravka sa suprugom u Americi ovo je prelijepo, kaže Sabiha. 

Ribolovu naučio i Arapa i Japanca    

Turistima koji dolaze u Kulen Vakuf na raspolaganju je i flaj-fišing, mogućnost pecanja na rijeci Uni. Muhamed Handžić, poznatiji po nadimci Crni, dugogodišnji je majstor i učitelj faj-fišinga. Kaže kako se ovim bave i mnogi u Europi a Unu smatra majkom flaj-fišinga kojim se bavi već dvadesetak godina. –Igrom slučaja dobro govorim njemački jezik i to mi pomaže pri komunikaciji s turistima koji posjećuju Nacionalni park „Una“ a posebno s ribarima. Kad turist dođe u naš Kulen Vakuf a ima želju ići na ribolovni revir, kod mene imate prutove, čizme, svu neophodnu opremu, udice, i imaju mene kao vodiča. I imate, dakako, smještaj. Mislim da sam skroman. Bavim se seoskim turizmom. Turiste, ljubitelje ribolova, vodim na devet revira u Unsko-sanskom kantonu, na Sanicu, Plivu, Ribnik, Krušnicu, Klokot, Kulen Vakuf. Kada odemo na Unac pa se vratimo u Kulen Vakuf, sutradan oni žele loviti lipljena, vodim ih na Sanicu, vodim ih na Ribnik. Kad hoće mladicu vodim ih na donji tok Krušnice. Vodim ih u dvanaestom mjesecu na mladicu, priča nam Muhamed Handžić, majstor flaj-fišinga.

Naglašava kako mu dolaze turisti iz sedamnaest država svijeta. –Imao sam Arapa kojeg sam učio i išao je u ribu sa mnom. Kad nije poludio kad je uhvatio ribu. Al’ sam im’o i Japanca, al sam im’o i Australca a za Ameriku da ne govorim, koji budu obično po četiri pet dana. Tu je Fata koja uskače kad je nešto specijalno, inače ih vodim preko mosta kod ugostitelja Džafera na neke njegove specijalitete, dodaje. Svoje goste Muhamed smješta u svom apartmanu. Raspolaže sa šest kreveta za svoje stare mušterije koje ga posjećuju posljednjih petnaest godina. –U kući od 250 kvadrata ja i Fata sami živimo. Dolaze obično tri, četiri, pet ribara. Ako je 10 eura spavanje na jednom ležaju noć skupo onda sam ja skup. Kad njih dođe pet, to je 50 eura, Amerika, sav sretan kaže Crni. –Ako neko ima nekakvu korist od Nacionalnog parka, onda se može lagodno i fino živjeti. Kupiš drva, registriraš automobil, daš unučadima, ovo-ono, al’ ako se ne baviš s tim, vrlo je skupo živjeti u Nacionalnom parku, ako nemaš neke koristi. Međutim, ja pametan bio pa krenuo u ovo prije dvadeset godina. Drugi sam koji je u ovo krenuo u Nacionalnom parku. Svi za mene znaju, kaže ovaj osamdesetogodišnjak kojeg zdravlje još uvijek dobro služi.

Ukusna tradicijska jela u zemljanom posuđu

A ukusna jela u zemljanom posuđu turistima ponekad pripremi Muhamedova vrijedna supruga Fatima. –Kad naši gosti već krenu iz Slovenije, oni mene zovu i kažu, Fato, molim te hoću da nam napraviš za večeru Bosanski lonac i Trahanu, i ja napravim. Oni dođu, jedu, stavim ovako pred njih ovaj komplet, šerpe stavim, ne dajem porcije, nego oni vade koliko hoće, jedu koliko hoće, koliko žele. Drugi dan traže sirnicu. Napravim im sirnicu, pa burek. Ovdje pravim pred njima, razvijam, pečem ovdje. Jednom su mi tražili kljukušu. De molim te Fato, napravi nam kljukušu. Rekoh, bit ćete usluženi. Ovo je, rekoh, bosanska pizza. Metmen je u tepsiju i oni iz nje jedu kljukušu. I zahvaljuju se i kažu, posebno vam je kljukuša bila dobra, kaže kućanica Fata i dodaje kako svoje goste uvijek počasti nekim specijalitetom. U posljednje vrijeme svoje goste ne hrani stalno već samo svoje stare goste koji su navikli da im ona sprema jela. Oni je zamole i ona se, kako kaže, potrudi. –Inače, baš ove nove turiste ne. Ne mogu, nemam snage, kaže Fatima Handžić. Domaćim i stranim turistima na raspolaganju su i ukusna tradicionalna jela iz Ljutočke doline. –Najviše nam dolaze Slovenci, imali smo i Talijane, Čehe, ljudi koji su izvrsni, jako fini, prijatni gosti, iz Hrvatske. Jedni gosti su bili tu cijelu sedmicu na doručku, ručku, večeri. Imamo i gostiju koji se zadrže četiri-pet dana. Najviše je sad trenutno motorista koji su u prolazu. Ručaju i idu dalje. Oni se zadržavaju jedan dan tu i idu dalje, kaže ovdašnja ugostiteljka Emira Dizdarić.  

Turisti vole aktivni odmor, šetnice, vožnju kvadovima  

Nermin Dedić, predsjednik Savjeta MZ Kulen Vakuf kaže kako je, na žalost, ova turistička godina u odnosu na prethodne, zbog vremenskih neprilika u maju i prouzrokovanih poplava, značajno podbacila jer je i manji broj turista. –Sama svrha posjeta je ova očaravajuća priroda oko nas u Kulen Vakufu. To su uglavnom taj tip turista koji vole tzv. aktivni odmor, imaju šetnice, staze za šetanje, za kvadove. Naravno, tu je naša rijeka Una, gornji tok rijeke Une koja je prelijepa pogotovo u ovo doba godine. Najviše turista dolazi iz Slovenije, Hrvatske a ove godine malo manje iz Srbije. U nastavku sezone nadam se i očekujem da će iz zapadne Europe doći veći broj turista, kaže Nermin Dedić, predsjednik Savjeta bihaćke mjesne zajednice Kulen Vakuf.  I domaći i inozemni turisti rado posjećuju ovdašnje stare gradove Havalu i Ostrovicu ali i posjetilačku zonu Štrbački buk u MZ Orašac i Martin Brod kao sastavni dio turističke ponude u Nacionalnom parku Una. Samir TULIĆ