BUŽIM…U Bužimu ne postoji ni jedna javna ustanova koja je u potpunosti pristupačna osobama u invalidskim kolicima. Stoga Udruženje distrofičara Bužim kontinuirano provodi aktivnosti oko rješavanja arhitektonskih barijera u općini Bužim. Tokom prvih nekoliko godina od osnivanja Udruženja, svojim inicijativama su uspjeli izboriti se da se urade mnoge kose rampe na ulaze škola, ustanova i privatnih poslovnih objekata. Ovu fazu rješavanja ovih problema smatraju relativno uspješnom. Međutim, u zadnjih desetak godina po ovome pitanju se nije uradilo ništa. Nažalost se može konstatirati, da su se u zadnjih desetak godina u ovoj općini izgradili brojni novi objekti koji su potpuno nepristupačni za osobe sa invaliditetom koje se kreću u invalidskim kolicima, čime su nastale brojne nove arhitektonske barijere.
Kada je u pitanju zakonska regulativa, ovo pitanje je izuzetno dobro riješeno, ali je problem što se ista ne primjenjuje u praksi. U FBiH pristupačnost za osobe sa invaliditetom je regulisana Uredbom o prostornim standardima, urbanističko – tehničkim uslovima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih prepreka za lica sa umanjenim tjelesnim mogućnostima. Zakon o građenju i prostornom uređenju USK-a je svojim odredbama propisao primjenu pomenute uredbe kao obavezujuću svim investitorima prilikom gradnje javnih i privatnih objekata. Uredbom je jasno definisano da se svi objekti imaju graditi na način da budu pristupačni za sve osobe sa invaliditetom. Prvo mjesto gdje bi se trebala kontrolisati primjena ovih propisa je nadležna služba za izdavanje urbanističkih i građevinskih dozvola, gdje se moraju u iste unijeti odredbe koje se odnose na pristupačnost. Drugo mjesto gdje bi se trebala vršiti kontrola primjene ovih propisa je nadležna služba za izdavanje upotrebnih dozvola. Centralni dio postupka izdavanja upotrebnih dozvola je pregled sagrađenog objekta od strane komisije za tehnički pregled. Glavni zadatak komisije za tehnički pregled je da izvrši provjeru da li je objekat izgrađen u skladu sa izdatim dozvolama i projektno – tehničkom dokumentacijom, na osnovu čijeg zapisnika se izdaje dozvola za upotrebu objekta. Da se ispravno primjenjuje postojeća zakonska regulativa, svaki objekat koji je sagrađen bez standardna pristupačnosti ne bi nikako smio dobiti pozitivno mišljenje komisije za tehnički pregled i takvi objekti se ne bi mogli staviti u funkciju. Ovo je posebno bitno kod izgradnje javnih objekata kojim su investitori državne institucije. Najbolji ogledni primjeri koliko se ovi propisi primjenjuju u Bužimu je izgrađeni Dom kulture i Islamski kulturni centar koji ne ispunjavaju ni minimum pristupačnosti, a objekti su od izuzetnog značaja za sve osobe sa invalidtetom. Vrlo je neugodno i tužno da se u novom Domu kulture lica u invalidskim kolicima moraju nositi na drugi sprat. Ovdje se nameće pitanje kako je moguće da općina sama sebi izda dozvole, sagradi objekat i stavi ga u upotrebu, a da ne ispuštuje ni minimum standarda pristupačnosti. Po ubjeđenju članova ovog Udruženja ovo se prvenstveno dešava zbog neznanja i nedostatka svijesti o ovome pitanju, a nikako zbog toga što ne postoje mogućnosti, posebno u financijskom smislu jer vrijednost gradnje je skoro pa identična poštivao se standard pristupačnosti ili ne.
Pored navedena dva objekta, osobama u invalidskim kolicima u Bužimu je u potpunosti onemogućen pristup Centru za socijalni rad, Sudu, Komunalnom preduzeću, svim službama u općinskom organu uprave, većini obrazovani ustanova… Jedini pozitivni primjeri prakse u Bužimu je šalter sala za pružanje usluga građanima u općinskom organu uprave i pojedini privatni ugostiteljski objekti koji su u potpunosti pristupačni za osobe sa invaliditetom. Ovo Udruženje će u narednom periodu u znak zahvalnosti dodjeljivati priznanja privatnim objektima koji ispunjavaju standarde pristupačnosti jer time značajno olakšavaju i uljepšavaju život njihovih članova. U zadnje dvije godine ovo Udruženje intenzivno pokušava vršiti pritisak na sve nadležne organe da se napokon otpočne sa rješavanjem ovih problema. Pisali su mnogo ciljanih zahtjeva za otklanjanje konkretnih barijera u određenim objektima i nikad nisu dobili ni odgovor. Zadnji zahtjev kojeg su uputili je bio prema općinskom kumunalnom inspektoru gdje su tražili da zajedničkim snagama utvrde stvarno stanje svih vitalnih objekata u općini Bužim po pitanju pristupačnosti. Ni na ovaj zahtjev još nisu dobili odgovor.
Stoga će iz Udruženja u narednom periodu nastaviti vršiti pritisak na rješavanju ovih problema, tražiti odgovore na ranije poslate zahtjeve, ulagati prigovore kod izgradnje novih nepristupačnih objekata i saobraćajnica, i sve drugo što je u njihovoj moći da pokušaju smanjiti brojne arhitektonske barijere u općini Bužim. Njihova je želja da rješenje ovih problema postane visoko izgrađena svijest građana o istim i dosljedna primjena postojećih zakonskih propisa o gradnji, a nikako dobra volja investitora kako je to danas slučaj. Piše: Samir ĐULIĆ