Navedene riječi ponovila je par puta kladuška gimnazijalka Neira Mušić (1999) prilikom promocije svoje prve knjige „Salve katarza“ u prepunoj poluosvjetljenoj dvorani (oko 70-tak duša) Starog hotela, jednog od simbola Velike Kladuše, u četvrtak veče, trećeg maja 2018. Sjedio sam u predzadnjem redu i kroz polumrak posmatrao posjetioce i slušao promotore, Adisa Durmića, gimnazijalca i profesoricu Melisu Jašarević. Oboje su govorili emotivno o autorici, njenoj ambicioznosti, zrelosti, svestranoj umjetnici (likovne sklonosti, muzika,…), osobi „nemirne duše“. Cazinska krajina ima sreće sa osobama koje se rođene u jednoj, a odrastale u drugoj državi-podneblju. Među takve, zajedno sa Dževadom Sabljakovićem (autorom romana „Omaha“) svrstava se i naša Neirca, kako sam čuo da joj od milja tepaju. Po „stylingu“ se naslućuje zavidna karijera. Na promociji moglo se čuti poučnih i vrijednih zapažanja, riječi, pojmova (kao npr. umjetničko buđenje uspavane Kladuše). Kad me po završetku promocije Adis upitao za dojmove-utiske, kratko sam odgovorio da sam veoma subjektivan. Sve napisano o Kladuši mi se dopada, pa i ortodoksne laži, poluistine,klevete,…čak ako sam i sam osobno na meti! Radi se o zbirci pjesma (30-tak pjesmi dopadljivih naslova), „eliskiru zadivljujuće poetske mladosti i pitak povratak u ljepotu postojanja“, kako napisah Ilhana Škgrić (također kladuška pjesnjikinja) u završetku recenzije ove knjige, „zagonetskog“ naziva. Npr. mojoj „Sili nečistoj“ se najviše dopala pjesma pod nazivom „Tonem u san“. Zašto baš ta pjesma, nisam se raspitivao, jer sumnjam da je sve pročitala. Sasvim je sigurno da od 30 pjesmi istinski ljubitelji poezije mogu odbarati pjesmu za svoju dušu. Osobno ću u pjesmama potražiti stihove koji su zgodni za potiho pjevušenje kada šetam bližom brežuljkastom okolinom Kladuše nastojeći pronaći mjesto sa kojeg ova čudnovata Čaršija ima naljepšu panoramu, tažeći visinsku kotu sa koje se može ponajbolje promatrati izlazak i zalazak sunca.
Ljudski um je naš najdragocjeniji resurs
Ovo je poznata rečenica 35-tog predsjednika Amerike John F. Kenedia (1917-1963) koja se često ponavlja u različitim kontekstima. Kladuščani koji redovitije posjećuju promocije knjiga registrovali su da je 2007. bila kulturno najproduktivnija godina recentne kladuške povijesti. Naravno, radi se o 10-tak publikovanih knjiga kladuških autora, ma gdje bili i šta radili. Daj Bože, da 2018. bude još uspješnija? Na promiciji poezije „Salve Katarza“ autorica nije ništa kazala o značenju i-ili kako je došla na ideju naslova, pa ostaje svakom po volji da odgoneta šta pisac poručuje! Prva riječ (salve) ima već prilično kolokvijalno prihvaćeno određenje (zdravo, zdravo budi u sastavu Salve Regina (Zdravo kraljice). Druga riječ u antičkoj filozofiji i kod različitih filozofa podrazumjeva različite pojmove. Za Hipokrata je to duhovno pročišćenje, za Platona oslobađanje duše, za Aristotela strah i sažaljenje, za….Prevod i značenje ove ukusno dizajnirane knjige, zašto se pobrinula Sabina Hadžić, za moje poimanje glasi „Pozdrav oslobađanju ideja“. Možda će ambiciozniji od svega uzeti ponešto i ponuditi „prihvatljivije“ značenje? Autorica knjige je na promiciji jasno naglasila kako su joj uzori beha pjesnici, Abdulah Sidran i Mak Dizdar. Bolji i strastveniji poznavaoci poezije mogu i ove činjenice „zakotrljati“ pri preciznijem odgonetanju naziva knjige.
Vrijeme kao najbolji sudac potvrđuje kako se sve više mladih Kladuščana promoviše svojim pisanjem. Ovu konstataciju podupire i interesovanje po Javnom pozivu (vidi portal: reprezent.ba) o učešću u medijskom projektu ambicije da sa desetak tema svestranije proširi vidike zainteresovanim Kladuščanima o aktuelnim pitanjima budućnosti njihovog zavičaja. Spisku najdragocjenijeg resursa (ljudskog uma) Kladuše dodajemo i Neiru Mušić koja sa mlađim Kladuščanima u imenima Hamide Ibradžić (All I Have Left), Ekrema Huskića, Adisa Durmića, Ihlane Škrgić,… konkretno doprinose „raznovrsnosti poticaja vrlina“ pisanim riječima i građanskim aktivizmom. Na kraju zašto ne spomenuti i organizatora promocije „Partnersku grupu“ simpatičnog naziva „Kladuša je naša“ čiji pravni status brojni Kladuščani željno očekuju. Ova promocija je već treća ili četvrta manifestacija u istom objektu (prostoru gabarita oko 7×30 m sa improviziranom minimalnom rasvjetom) i od istog organizatora. Autorca knjige „Salve katarza“ prilikom završetka „ceremonijala“ kaže da je ovo mjesto odabrala u znak svojevrsnog protesta oklijevanjima dovršetka objekta Centra za kulturu „Zuhdija Žalić“! Kupujući dvije knjige (cijena 10,00 Km/kom) autorici sam čestitao sa dodatkom: Go ahead, pušem Vam u krila (zadnje četiri riječi su autorstvo Abdulaha Sidrana)! ramoh45.07@hotmail.com
Velika Kladuša, 04. maja 2018. povodom 38-godišnjice smrti doživotnog predsjednika ex države.