BIHAĆ – U Unsko-sanskom kantonu se sumnja da se pod minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, zaostalim iz odbrambeno – oslobodilačkog rata, još uvijek nalazi oko 95 miliona kvadratnih metara površine, najviše u gradu Bihaću i na području velikokladuške, sanske i bosanskokrupske općine. Od toga, u proteklih dvadeset i pet godina deminirano je tek 18 miliona kvadratnih metara, što je u poređenju s ovako ogromnim miniranim površinama, izuzetno malo, kažu u Regionalnom uredu BH MAC-a u Bihaću. I godinama poslije okrutnog rata, mine i neeksplodirana ubojna sredstva, posijana svuda oko nas, svakodnevno vrebaju i mučki odnose ljudske živote. Na žalost, ugašeno ih je mnogo i ko zna koliko će još jer na deminiranje čeka oko 95 miliona kvadratnih metara sumnjivo opasnih površina na mine. Deminiranim površinama u protekloj 2020. godini u bihaćkom Regionalnom uredu BH MAC-a nisu zadovoljni jer je pandemija koronavirusa negativno uticala i na deminiranje. Realizirano je i započeto tek nekoliko projekata koji će biti nastavljeni u ovoj godini. -U 2021. godini planiramo započeti aktivnosti na području općine Bužim na taj način da riješimo minsku situaciju u općini Bužim i to bi bila treća općina bez mina, pored općine Bosanski Petrovac i općine Cazin. Također, imamo obećanja donatora da se otvore određene lokacije za deminiranje u općini Sanski Most, Ključ i općini Bihać, kaže Aladin Bajrektarević, šef Regionalnog ureda BH MAC Bihać.
Deminerski timovi Federačlne uprave Civilne zaštite nastavit će prošle godine započeto deminiranje područja Nacionalnog parka „Una“ koje se sastoji od 35 površina za tzv. tehničko tretiranje a trebalo bi biti okončano tokom novembra. -Za sada su završeni radovi na osam cjelina. Pronađene su četiri mine i ukupno je tehničkim metodama tretirano oko 19.000 kvadratnih metara. Federalna uprava Civilne zaštite će u 2021. godini po svom planu rada nastaviti aktivnosti na minski sumnjivom području Nacionalni park „Una“, kaže Mustafa Kadribegović, pomoćnik direktora FUCZ za organizaciju deminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Prioritetno će biti deminirana minska polja u Bihaću, Sanskom Mostu, Velikoj Kladuši i Bosanskoj Krupi. Deminiralo se koliko se moglo jer su sredstva planirana za deminiranja, preusmjerena u borbu protiv COVID-a a i migrantska kriza je uslovila da su europski donatori novac obećan za protuminsko djelovanje usmjerili u zbrinjavanje ilegalnih migranata i izbjeglica. -Nadamo se da će u 2021. godini sredstva dodatno iz fondova EU i iz budžeta BiH biti usmjerena za protuminsko djelovanje obzirom da je Strategijom koju je usvojilo Vijeće ministara predviđeno da se riješi minska situacija do 2025. godine, odnosno, produžen je rok do 2027. godine, kaže Aladin Bajrektarević, šef Regionalnog ureda BH MAC u Bihaću.
Mustafa Kadribegović, pomoćnik direktora FUCZ za organizaciju deminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojnih sredstava kaže kako Federalna uprava Civilne zaštite planira deminirati minski sumnjivi područje Radoča u općini Bužim. -To je zahtjevan projekt kojim bi se općina Bužim potpuno očistila od mina, međutim, na zahtjev – molbu Oružanih snaga BiH koji imaju u ovom trenutku slobodnih kapaciteta, mi smo ustupili taj zadatak Oružanim snagama, kaže Kadribegović. Deminerski tim FUCZ u Bihaću je u protekloj godini u 125 intervnecija u Unsko-sanskom kantonu uklonio 214 eksplozivnih sredstava. U BH MAC-u se nadaju kako će svi nivoi vlasti shvatiti značaj sigurnosne situacije i usmjeriti svoju pažnju na rješavanje problema mina koje osim što ugrožavaju ljudske živote, blokiraju resurse koje ne možemo koristiti. Samir TULIĆ