BIHAĆ – Vijeće nacionalnih manjina Unsko-sanskog kantona uputit će Vladi i Skupštini Akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma u Unsko-sanskom kantonu a od Ministarstva pravde zatražiti izmjenu Ustava USK-a koji bi nacionalnim manjima u Skupštini omogućio izbor jednog poslanika koji bi u ovom zakonodavnom tijelu zastupao njihove interese.
Obrazovne potrebe
Kako je istakao Sead Džemaili, presjedavajući Vijeća nacionalnih manjina Unsko-sanskoga kantona, koje osim Roma, čine još i predstavnici Albanaca i Crnogoraca, Akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma u Unsko-sanskom kantonu, već duže vrijeme nalazi se u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta iz kojeg bi trebao biti dostavljen Vladi USK-a na razmatranje a potom i Skupštini Unsko-sanskog kantona. Prije nego se nađe pred ministrima i skupštinskim poslanicima, članovi VNM-a i predstavnici Drvarskoga ureda OSCE-a, kako je istaknuto, o Akcionom planu razgovarat će s ministrom obrazovanja Muhamedom Ramićem. –Svakako, uključivanje romske djece u osnovno obrazovanje, srednje i visoko obrazovanje gorući je problem nas Roma. Poznato je da romska populacija nije dovoljno obuhvaćena zapošljavanjem i stambenim zbrinjavanjem, pa i zdravstvenim osiguranjem. Ta tri segmenta su ključ za obrazovne potrebe Roma, kaže Sead Džemaili, predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina USK-a. Ukoliko se Akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma u Unsko-sanskom kantonu počne provoditi u djelo, romskim porodicama će to biti od velike pomoći, jer će moći školovati svoju djecu i dati im kvalitetno obrazovanje.
42 romske djece
Prema dostupnim podacima, u Unsko-sanskom kantonu živi dvije do dvije hiljade i dvije stotine Roma od čega u Gradu Bihaću oko sedam stotina. Koliko su ovi podaci pouzdani, teško je reći jer i pripadnici ove populacije kao i ostali građani, na žalost, napuštaju BiH u potrazi za boljim životom. Kako doznajemo, četrdeset i dvoje romske djece u Bihaću pohađa osnovnu a troje srednju školu. -Trenutno ih ima negdje dvadesetak, dvadesetpetero djece u jednoj školi, Osnovnoj školi „Gornje Prekounje“, što ne mora da znači da se svakoga dana ne mora povećati taj broj povratkom Roma iz inostranstva. U ostalim općinama kantona stanje je još gore, kaže Džemaili. On nam nije mogao odgovoriti na pitanje koliko romske djece ne pohađa osnovnu školu naglasivši kako se sve više i romskih porodica iseljava. Ističe kako devedeset posto Roma posjeduje lične dokumente, zahvaljujući podizanju svijesti o toj potrebi kako bi mogli ostvariti osnovna ljudska prava. S ciljem usklađivanja Ustava USK-a s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugim međunarodnim pravnim dokumentima, Vijeće nacionalnih manjina USK-a zahtjeva izmjenu Ustava kojom bi se nacionalnim manjinama omogućio izbor jednog poslanika koji bi u Skupštini zastupao njihove interese. Samir TULIĆ