U sklopu obilježavanja sedmice Crvenog križa u novim prostorijama ovog najstarijeg Udruženja u Velikoj Kladuši u čast njegovog osnivača u subotu, 11. maja 2024. godine u 10:00 sati održan je Okrugli sto na temu: Mjesto i uloga Hadži Hasana ef. Rizvića (1876-1939) u kladuškoj kulturi sjećanja, pamćenja, šutnje, zaborava,…
Okrugli sto je organizirala Partnerska grupe Koncepta „Unaprijedimo Kladušu zajedno“, a prisustvovala mu je i porodica, odnosno potomci ef. Rizvića. Učešće su uzeli i predstavnici kladuškog Crvenog križa, sekretar Edin Šabanagić i predsjednik Šaćir Beha.
Moderator Okruglog stola bio je prof. Samir Rizvić (1976), a rezultate dosadašnjih istraživanja na ovu temu prezentovali su prof. Ismet Mustedenagić i Ramo Hirkić. Nakon pozdravne dobrodošlice domaćina Edina Šabanagića, sekretara Cevenog križa Velike Kladuše, koji je podsjetio na sedmicu Crvenog križa, njeno obilježavanje, sadržaje,… zahvalnost svima koji su doprinijeli izgradnji ove zgrade u kojoj se našlo mjesta i za Crveni križ, dodao je: „Zbilja, nema više potrebe ni smisla objašnjavati mjesto i ulogu Crvenog križa u civilizacijskom razvoju neke sredine, već se trebamo fokusirati da ovo Udruženje što efikasnije obavlja svoju misiju na dobrobit svih građana naše Općine“.
Ispred organizatora Skupa prisutne je pozdravio Ramo Hirkić s prigodnim riječima: „Poštovani, hvala vam na odazivu. Molim vas da primite k znanju da je do ispravke godine rođenja došlo na osnovu uvida u kućnu listu od devetero osoba Hadži Hasana ef. Rizvića izdate od Matičnog ureda. Godina navedena na nišanu (1844) u haremu Gradske džamije odnosi se na drugu osoba, vjerovatno Hasanova oca. Danas smo se okupili da ispunimo dužnost prema vlastitoj savjesti tako što ćemo otrgnuti od zaborava izuzetno važnu ličnost kladuške recentne povijesti koja je ostavila trajne tragove na kladuškom tlu. Na današnji skup pozvano je putem e-maila i koverata oko 30 osoba. Šteta je što ne prisustvuju osobe koje su i profesionalno vezane za temu, a pozvane su! Cijeneći vrijeme i vaše strpljenje kao uvod ću napomenuti još dva važna jubileja koji nam predstoje 2026. godine kao što su: 130 godišnjica početka redovne školske nastave u mjestu Velika Kladuša (1896/97) i 125-godišnjica otvorenja Gradske džamije (1901), kladuške ljepotice“.
Prof. Ismet Mustedenagić je u svom 20-minutnom prezentovanju posebno naglasio: „U zadnje vrijeme promovišući kulturi sjećanja na području naše lokalne zajednice imali smo prilike svjedočiti o dvije predivne familije, usudio bi se ustvrditi i dvije najduhovnije porodice (Džanići i Rizvići) iz istog mjesta (Mala Kladuša), doseljene iz istog područja (susjedne Like). Opće društvene okolnosti, a posebno socijalne, vjerske, kulturne,…, pod kojima su Džanići i Rizvići živjeli, djelovali, stvarali se donekle razlikuju u nijansama.
Za potrebe ovog Okruglog stola na osnovu dosadašnjih arhivskih pretraživanja osjećam posebno važnim napomenuti da ono što je bio Dzemaludin ef. Čaušević za Bosnu i Hercegovinu koncem 19. i početkom 20. stoljeća to je za Veliku Kladušu bio Hadži Hasan ef. Rizvić. Znamo da su bili velike patriote, reformatori, duhovne vođe, predvodnici brojnih vjerskih, obrazovanih, kulturnih procesa i povijesno važnih događaja. O detaljima bi mogao satima pričati. Danas kada i pokrećemo Inicijativu o trajnom obilježavanju imena Hadži Hasana ef. Rizvića važno je imati na umu da se rodio, odrastao, školovao (medresu završio u Cazinu), djelovao,… u veoma složenim nepovoljnim prilikama velike neimaštine, siromaštva, oskudica, nepismenosti, izraženim otvorenim otporima, konfrontacijama… Prvi se usprotivio prakticiranjima stranih jezika i počeo govoriti, objašnjavati,… na bosnskom maternjem jeziku. Velike napore imao je oko reformisanja mektebske poduke, napuštanja sibjan i prihvatanja naprednijeg ibtidalija koncepta! Bio je duboko uvjeren da nema napretka bez širenja obrazovanja, pismenosti,… Otvorio je prve čitaonice, donio prve knjige, uveo moderniju vjersku poduku,… Utemeljitelj je Crvenog križa 1924. godine u Velikoj Kladuši… Na kraju, zahvaljujem organizatoru i domaćinu ovog Skupa, prihvatam i pozdravljam Inicijativu sa sugestijom da u njenom obrazloženju navedeno još neke nezaobilazne knjige, pozivam članove familije Rizvić da još više i intenzivnije poradimo na dokompletiranju biografije (porodično stablo, etimologija imena, kada i kako je putovao na Hadž,…). Ispričavam se što moram ranije vas napustiti radi ranije preuzetih obaveza u Bihaću“!
Prof. Samir Rizvić se posebno osvrnuo na mjesne okolnosti, situaciju,… oko jezika, iseljavanja, tokom odlaska Osmanlija i dolaska okupatora 1878. godine. Malo je opširnije objašnjavao rezultate svojih istraživanja kladuških prezimena (npr. Kurtića,…) i napomenuo da će malo detaljnije istražiti etimologiju Rizvića!
Prisutne je na stolovima dočekao tekst Inicijative sa obrazloženjem, (trajno obilježavanje imena hadži Hasana ef. Rizvića, odnosno da neka od ulica ili ustanova nosi njegovo ime, Hasan ef. Rizvić), kopija iz Lista Behar od 15. januara 1905. sa potpisima 16-torice Krajišnika predvođenim Hadži Hasanom ef. Rizvićem koji su putovali u Sarajevo da bi privolili Redakciju Behara da objavi njihov demant na laži, klevete,… moralnih propalica.
Hirkić je prisutne podsjetio na značaj kulture sjećanja općenito te pionirske pokušaje promocije kulture sjećanja u kladuškim (ne)prilikama. U vezi teme Skupa naveo je hronologiju događaja i društvenih procesa tokom životnog doba Hadži Hasana ef. Rizvića (1876. do 1939.), kao što su:
Berlinski kongres 1878. i okupacija koja je okončana na području Velike Kladuše 20. oktobra iste godine, popisi stanovništva 1879. i 1885. sa podacima o broju stanovnika – iseljavanju, reformama mektebske nastave, otporima, agrarnim reformama, političkom organizovanju, uloga Atifa ef. Bahtijarevića oko izgradnje Gradske džamije, …Opširniju elaboraciju zainteresovani mogu pročitati na Portalu RepretenT.ba Tefter 530. Posebno je naglasio „povijesnu konstantu“: u svim pripadajućim državnim formacijama od modernog doba (1492. ili 1878.) Cazinska krajina je bila i ostala zaboravljeno, siromašno, nedovoljno razvijeno područje!
Na kraju Hirkić se zahvalio na prisutnosti, domaćinu na gostoprimstvu i pozvao prisutne da potpišu Inicijativu. Napomenuo je dopune po sugestiji prof. Mustedenagića i to knjigama:
Velika Kladuša i okolina, Velika Kladuša 1976/2021., Školstvo i obrazovanje na području Okruga Bihać za vrijeme Austrougarske uprave, Bihać, 2008., i Identitet/i Muslimana u Cazinskoj krajini, Sarajevo/Zagreb, 2021.
Uz izvinjenje na kašnjenju prof. Sulejman Kendić je u svom obraćanju posebno naglasio potrebe promovisanja autentične kulture sjećanja na provjerenim arhivskim dokumentima, značaj pisanih djela, neophodnost bolje saradnje i koordinacije u svemu, a posebno u intelektualnim poduhvatima.
Tokom 90-minutnog trajanja prisutni su imali prilike ponešto čuti, priupitati, sugerirati,… i nadasve učestvovati u važnom događaju koji ostaje nezaobilazni intelektualni događaj u kladuškoj kulturnoj povijesti.
Redakcija Portala ReprezenT.ba će u narednom vremenu publikovati tekst Inicijative sa obrazloženjem i pozvati zainteresovane za njeno potpisivanje kako u zavičaju tako i u dijaspori.
Velika Kladuša, 13.05.2024. ramoh45.07@hotmail.com