„Knin – sjecište željezničkih pravaca“
KNIN, BIHAĆ – Potreba revitalizacije Unske pruge za teretni i putnički saobraćaj jedna je od tri panel-diskusije Okruglog stola „Knin – sjecište željezničkih pravaca“ održanog u Kninu a kojeg su upriličili Hrvatska gospodarska komora i Udruženje Luka pod pokroviteljstvom Grada Knina. U ime Uprave Željeznica Federacije BiH o potrebi oživljavanja Unske pruge govorio je Samir Alagić, direktor bihaćkog Područja infrastrukture ŽFBH, predstavnica Uprave ŽRS te privrednici, predstavnici lučkih uprava Split, Zadar i Šibenik zainteresiranih za korištenje željezničkih usluga. 
500.000 tona roba
Direktori lučkih uprava Šibenika, Zadra i Splita su na Okruglom stolu „Knin – sjecište željezničkih pravaca“, potreba revitalizacije Unske pruge, u Kninu, bili izričiti u zahtjevu upućenom Upravi HŽ infrastrukture da se željeznički pravac Knin – Bihać mora napokon otvoriti i uspostaviti teretni saobraćaj. U ime Uprave ŽFBH, direktor bihaćkog PI ŽFBH Samir Alagić je iskazao interes za otvaranje Unske pruge jer je njenim jednostranim zatvaranjem od strane HŽ 17. maja 2010. godine, USK transportno izoliran. -Zbog toga stagnira i ovdašnja privreda. Mi u Željeznicama Federacije BiH smatramo da bi otvaranjem Unske pruge na njenoj cijeloj dužini, dionici od Martin Broda do Knina koji održava Područje infrastrukture ŽF BH Bihać, u dužini 99,8 km i Željeznica Republike Srpske u dužini 19,6 km, prohodnoj i u redovnoj upotrebi za saobraćaj teretnih i putničkih vozova dizel-vučom, privreda ovoga dijela BiH oživjela, kaže Alagić. Dodaje kako je Unska pruga i prije rata i u prošlosti bila podrška i okosnica privrednog razvoja ovoga kraja pa bi se njenim otvaranjem povećale privredne aktivnosti u USK-u koji obiluje rudnim bogatstvima. –Željeznicama se omogućuje da mogu prevoziti i do 500.000 tona različitih roba iz ovoga i drugih dijelova BiH. Predstavnici lučkih uprava Splita, Zadra i Šibenika su kazali kako godišnji promet roba u trima lukama iznosi između 3.500.000 i 4.000.000 tona roba, na što mi u Željeznicama Federacije BiH smatramo da, kada bi se samo deset posto tog tereta usmjerilo na Unsku prugu, a prirodno su usmjereni na korištenje željezničkih usluga Unskom prugom, to bi iznosilo do 400.000 tona, kaže Samir Alagić, direktor bihaćkog Područja infrastrukture ŽFBH.
Doelektrifikacija Unske pruge
Željeznicama se otvaraju mogućnosti prijevoza između devet stotina hiljada i milion tona roba iz čega je vidljivo da je potreba za otvaranjem Unske pruge opravdana. Alagiću su predstavnici HŽ kazali da ne održavaju dio pruge za koji su nadležni. Stoga su svi učesnici Okruglog stola odlučili iskazati pritisak na HŽ da se hrvatski dio Unske pruge što prije otvori. -Mi ćemo po usvajanju Plana poslovanja ŽFBH od strane Vlade FBiH, krenuti u realizaciju doelektrifikacije ovoga dijela Unske pruge od Blatne, Željeznica RS do Bihaća. Izvršili smo defektažu elektro-tehničkih postrojenja i specificiranje materijala a planirana vrijednost te investicije je oko dva i po miliona maraka, kaže Samir Alagić, direktor bihaćkog Područja infrastrukture Željeznica FBiH. Ovim bi se, dodaje Alagić, uspostavio saobraćaj elektro-vučom do Bihaća što bi značajno smanjilo troškove saobraćaja. Potom bi se pristupilo uvođenju putničkih talgo-vozova čime bi se ovaj kraj povezao s ostatkom BiH. U drugoj fazi bi prugu elektrificirali od Bihaća do Knina, ali zbog njenog presijecanja graničnom linijom na više mjesta, ovaj problem će morati riješiti nadležna tijela RH i BiH. Zaključci s Okruglog stola s ciljem otvaranja Unske pruge bit će upućeni Vladi RH, vlastima županija koje gravitiraju Unskoj pruzi i Upravi HŽ infrastrukture koja bi na svom području trebala osigurati prohodnost pruge. Samir TULIĆ