Dragi prijatelji,
Duže vrijeme nisam se objavama i komentarima oglašavao na aktuelna politička dešavanja u Kladuši i šire, prvenstveno zbog moje okupiranosti porodičnim i poslovnim obavezama.
Prije šest mjeseci, od moja tri prijatelja iz dijaspore, koji tabire politiku u Kladuši i šire i koji dugo prate političko djelovanje DNZ BiH, dobio sam poziv da odgovorim na pet aktuelnih pitanja vezanih za rad i rezultate rada Načelnika Borisa Horvata u prvih šest mjeseci njegovog četverogodišnjeg mandata.
Teška bolest moje sestre, porodične i poslovne obaveze, te relativno kratak period od šest mjeseci, koje je trebalo obuhvatiti, opredjelili su me da prijateljima preporučim da odgovore na postavljena pitanja odložimo za neko bolje vrijeme.
Prije neki dan, prijatelji iz dijaspore su me podsjetili da je godina rada i mandata Načelnika Horvata prava prigoda za javni odgovor na njihova postavljena pitanja, ukoliko za to imam volje i hrabrosti.
Prihvatio sam da prigoda za javne odgovore na postavljena pitanja mojih prijatelja bude istek prve godine mandata Borisa Horvata na mjestu Načelnika Velike Kladuše.
Nastojat ću na postavljena pitanja odgovoriti sažeto i bez dlake na jeziku, kako sam i navikao u svome radu i javnim nastupima.

- Rifete, poznato je da prvotno nisi podržavao kandidaturu Borisa Horvata na funkciju načelnika Velike Kladuše na Lokalnim izborima. Šta te rukovodilo za promjenu mišljenja i bezrezervnu podršku njegovoj kandidaturi na izborima za načelnika Velike Kladuše?
Istina je, u preliminarnim razgovorima sa tročlanom delegacijom Udruženja poduzetnika nisam podržao ideju za kandidaturu Borisa Horvata na Izborima za Načelnika Velike Kladuše i takav stav sam ljudima detaljno i transparentno obrazložio. Mislim da je Velikoj Kladuši, u to vrijeme, prioritetno trebala promjena jednog pogubnog, hajdučkog i manipulatorskog koncepta vlasti i njen brz oporavak i povratak na normalan politički i ekonomski kolosjek.
Za tu misiju bio je potreban iskusan kandidat, koji ima snažnu političku podršku i izborni kapacitet za pobjedu na izborima i koji će, nakon pobjede, Kladušu brzo vratiti u sistem i na put ubrzanog ekonomskog i demokratskog napretka.
Objektivno, Boris Horvat je imao određene kvalitete, ali ne i potrebne reference za izvršenje ovako postavljene misije.
Kada šest političkih subjekata u Velikoj Kladuši nisu uspjeli postići konsenzus oko zajedničkog kandidata za Načelnika Velike Kladuše, Boris Horvat se nametnuo kao kompromisno rješenje.
U tom momentu, promjena pogubnog koncepta vlasti bilo je, i dalje, prioritetno pitanje za Veliku Kladušu i njene građane i ja sam procijenio da Boris Horvat kao kandidat ima izborni potencijal za pobjedu na izborima za Načelnika Velike Kladuše i smatrao sam da će politički subjekti, nakon pobjede na izborima, lako formirati parlamentarnu većinu i postići konsenzus oko podrške i programa rada novoizabranog Načelnika. Ovakvo moje mišljenje dobilo je bezrezervnu podršku Organa i članstva DNZ BiH i to je ono što me rukovodilo u promjeni prvotnog mišljenja, a sve drugo je istorija.

- Koju ocjenu od 1-5 bi dali za rad i rezultate rada načelnika Borisa Horvata u prvoj godini mandata?
Objektivno, u situaciji kada je funkciju preuzeo sa teškim bremenom izolacije Velike Kladuše, podjela, bezakonja, nepravde, nazadovanja, privatizacije vlasti i manipulacija, godina dana rada nije neki pouzdan period za objektivnu ocjenu rada Borisa Horvata na mjestu Načelnika Velike Kladuše.
Letvica i kriteriji za ocjenu rada Načelnika Općine kod mene su visoko podignuti i smatram da rad Načelnika Velike Kladuše Borisa Horvata, u prvoj godini mandata, nije bio odličan, čak ni vrlodobar, ali je, bar nekoliko puta, u tome bolji od svoga prethodnika i što se mene tiče ima jaku prolaznu ocjenu.
Nemojte me pogrešno razumjeti, ali Velika Kladuša mora bolje i, posebno, mora brže, jer mi u Velikoj Kladuši, nemamo više vremena za greške, obuke i popravne ispite. Drugi, koji su Velikoj Kladuši, po gotovo svim parametrima razvoja, do nedavno, gledali u leđa, sada su daleko ispred nas i valja nama brzo uhvatiti priključak, u protivnom, nigdje nas nema.

- Koje vrline i eventualne slabosti je Bopris Horvat ispoljio u ovih godinu dana rada i mandata načelnika Velike Kladuše?
Teško je na ovaj način mjeriti čovjeka i to može biti odraz nekih ličnih percepcija, ali objektivno, Načelnika Velike Kladuše u ovih prvih godinu dana rada odlikovala je snažna energija, dobronamjernost, poduzetnički background, jednostavnost u ophođenju sa ljudima i visok nivo solidarnosti i humanosti.
Nažalost, vrline bi u obnašanju javnih funkcija trebalo da se podrazumjevaju, a broje se samo naše ljudske i profesionalne manjkavosti.
Boris Horvat je u ovih godinu dana obnašanja mandata na funkciji Načelnika Velike Kladuše ispoljio i neke nedostatke, na kojima bi trebao napraviti korekcije, a prije svega do izražaja su dolazili: ishitrene reakcije ili „kratak fitilj“, pomanjkanje pragmatičnosti u političkim i javnim nastupima i posebno, očekivao sam da će se Načelnik Horvat bolje ekipirati i okružiti sa stručnim, odgovornim i moralnim ljudima, koji bi nosili i operativno provodili njegov program rada i strateške odluke.
Bojim se da Načelnik Horvat u ovih godinu dana mandata pravi uobičajene greške i ne može se dovoljno oduprijeti navalama i šarmu muštuldžija i onih kojima je bliskost sa Načelnikom Općine samo sredstvo za ostvarivanje privatnih i političkih ciljeva.

- Šta bi u radu načelnika Horvata u ovih godinu dana mandata označio kao kamen spoticanja koji prioritetno treba reakciju?
Loše funkcioniranje Organa Uprave i anemična kadrovska politika su sigurno najslabija karika u prvoj godini rada i mandata Načelnika Borisa Horvata. Općinski Organ Uprave je operativno tijelo u izvršavanju programa i politika Općinskog načelnika i Načelnik Horvat, u ovih godinu dana nije uspio ovaj Općinski Organ, kadrovski i organizaciono mobilizirati i staviti u punu funkciju ostvarivanja interesa Općine Velika Kladuša i njenih građana i izvršavanja njegovog Programa na kojem je dobio povjerenje građana. Umjesto u funkciji ostvarivanja interesa Općine i građana i izvršavanja Općinskih politika, puno uposlenika Općinskog Organa Uprave je, dominantno, u funkciji opstrukcija i kočničara izrade i provođenja strateških dokumenata i kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba i interesa građana.
Nažalost, Općinski Organ Uprave je u stanju anemije i letargije u kojem je za veliki broj njegovih službenika glavni problem kako dočekati kraj radnog vremena, a ne kako inovirati i unaprijediti rad i kvalitetno izvršavati postavljene zadatke.
Načelnik Horvat ne uspijeva probuditi Općinski Organ Uprave i za to alibi često i neopravdano nalazi u Zakonu o državnoj službi koji je državne službenike zaštitio kao ličke medvjede.
Načelnik Horvat je u ovih godinu dana aktivirao i otvorio brojne projekte, ali je njihova realizacija usporena radi opstrukcija i izostanka stručnih kompetencija uposlenika i operativaca na njihovoj realizaciji.
Suočen sa raznim bočnim udarima, Načelnik Horvat je u ovih godinu dana izbjegavao ove opstrukcije i stručne nekompetencije premostiti sa uvođenjem savjetnika i savjetodavnog tijela.
Bez obzira na sve bočne udare i potencijalne kritizere mislim da je Borisu Horvatu hitno potreban jedan broj iskusnih i stručno kompetentnih savjetnika i savjetodavno tijelo koji bi razbucali uspavanost Organa uprave i koji bi koordinirali izradu programa i projekata i njihovu operativnu realizaciju.
Ako je Načelniku Horvatu problem zapošljavanje jednog broja savjetnika, ne treba ih vezati za radni odnos. Ako je problem njihovo plaćanje, ne treba ih nekontrolirano plaćati, ali savjetodavno tijelo za izradu i realizaciju programa i projekata, te za značajnije iskorake u razvoju Velike Kladuše, Borisu Horvatu je prioritetno potrebno.
Ne slažem se sa čestim izjavama Načelnika Horvata kako imenovanja direktora i kadroviranja u Javnim preduzećima i Ustanovama nisu njegov problem. On, po Statutu Općine, daje saglasnost na ta imenovanja i to nikako ne treba potpuno prepustiti političkim strankama koje tom važnom pitanju pristupaju sa pozicije izbornog plijena i zbrinjavanja političkih aktivista i raznih preletača.

- Kako ocjenjujete učešće i i dosadašnji rad DNZ BiH u radu parlamentarne većine i Općinskog vijeća?
Poznato je da Parlamentarnu većinu od 18, od ukupno 28, vijećnika u Općinskom vijeću čini šest političkih subjekata koji imaju svoje predstavnike u Općinskom vijeću, među kojima i DNZ BiH, koja je zastupljena sa dva vijećnika u Općinskom vijeću. Ovi subjekti daju punu političku podršku Načelniku Horvatu i u ovih godinu dana rada nije bilo značajnijih razmjerica u toj podršci i u njihovim međusobnim odnosima.
Nažalost, izostala je kvalitetnija koordinacija unutar Parlamentarne većine i stiče se utisak da smo svi u svome radu nošeni važnošću promjene koncepta vlasti koju smo ostvarili pobjedom Načelnika Horvata na Izborima prije godinu dana, a ne željom da projekat uspješnije i efikasnije funkcionira.
Nema dovoljno konstruktivnosti u pripremama i radu Općinskog vijeća i donošenju važnih odluka, pa se onda dešava da moralne i stručne pridike na Sjednicama Općinskog vijeća često drže oni koji su u prethodna tri mandata oskrnavili Veliku Kladušu i proarčili desetine miliona budžetskih sredstava i za koje bi bilo primjerenije da se pokriju usranom ponjavom i šute.
Nekoliko puta se u Općinskom vijeću desilo da vijećnici DNZ BiH u raspravi po nekim pitanjima nastupe izvan okvira Parlamentarne većine i odmah su dobili prigovore i pitanje jesu li oni opozicija ili parlamentarna većina.
Moram otvoreno napomenuti, DNZ BiH i njeni vijećnici jesu Parlamentarna većina za sva pitanja i odluke od interesa za Veliku Kladušu i građane, ali neće, po svaku cijenu, nikome biti klimoglavci i podrška za ono što nije na tom fonu, bez obzira bili oficijelno, ili ne članovi Parlamentarne većine.
Također se otvoreno protivimo praksi političkog populizma koja se razvija kod nekih članica i predstavnika Parlamentarne većine koji iskaču iz konzerve na svakom događaju koji ima medijsku pozornost i tako koriste priliku za ličnu i političku promociju, bez obzira što često nemaju nikakve veze sa događajem na kojem sudjeluju.
Kupovina političke podrške i prelaznih aranžmana iz stranke u stranku budžetskim i javnim novcem i političkim zapošljavanjem, za nas su perfidan oblik kriminala i kao takvi nisu prihvatljivi.
Na kraju, vjerujem u bolje dane za Veliku Kladušu i vjerujem da će Načelnik Horvat, u preostalom toku mandata, proširiti spisak pokazanih vrlina, sve resurse i potencijale staviti u funkciju razvoja i napretka Velike Kladuše i da će naći terapiju za liječenje opstrukcija i uspavanosti jednog broja uposlenika u Općinskom Organu uprave.
Šteta i grijeh bi bio ne iskoristiti potencijale i resurse koji su se ukazali Velikoj Kladuši na putu zaustavljanja dugogodišnjeg nazadovanja i njenog ekonomskog i svakog drugog oporavka.
Rifat Dolić, predsjednik DNZ BiH – Krajiške stranke

