BIHAĆ – Na opstojnost i nekadašnji život danas ugasle židovske zajednice u Bihaću čiji su pripadnici desetljećima i stoljećima u prošlosti izgrađivali Bosnu i Hercegovinu, kao državnu zajednicu, sada, na žalost, podsjeća tek zubom vremena dotrajalo devastirano Židovsko groblje u Bihaću. Nalazi se na južnoj periferiji zapadnoga dijela grada, na lijevoj obali Une. Kako stoji u zapisu Dine Dupanovića, voditelja Povijesnoga odjeljenja Muzeja Unsko-sanskoga kantona i dokumentariste Davora Midžića, a prema povijesnoj građi, objavljenom na službenoj facebook-stranici Muzeja, zatravljena je to dolina otvorena s južne i sjeverne strane, a sa zapada i istokaa oivičena padinama okolnih brežuljaka zvanim Islamovac. Površina groblja je oko 3.200 kvadratnih metara.
Groblje je staro 148 godina, spomenici su bili izrađivani od grubo klesanoga krečnjaka – bihacita
-Najstariji spomenik na tome groblju je prema istraživanju Avrama Pinte, datiran 1860. godine. Prema statističkim podacima objavljenim u Almanahu za 5687. godinu, odnosno 1926/7. godinu groblje je utemeljeno 1875. godine. Tu su sahranjivani Židovi iz Bihaća i Bosanskoga Petrovca, u središnjem dijelu sefardske obitelji: Abinun, Alhalel, Altarac, Atijas, Baruh, Izrael i Kavezon, Levi, Maestro, Papo, Pinto, a u južnom dijelu pokapani su Aškenazi: Rehnicer, Fridman, Silberštajn. U prvo vrijeme spomenici su bili izrađivani od grubo klesanoga krečnjaka – bihacita, položeni dužinom iznad cijele grobnice s napisom hebrejskim slovima na čelu. Kasnije su izrađivani spomenici modernijeg stila, u cijelosti od klesanoga kamena, a neki i od mramora, s miješanim napisima, osim askenaških Židova, koji su svojim umrlim podizali uspravne spomenike, po ugledu na Zapad, piše Dupanović.
Nadalje, navodi kako je oko 1937. godine, Židovska općina prikupila novac svojih članova i ogradila groblje zidanom ogradom visine oko 2 metra, s ulaznom kapijom sa sjeverne strane.
Fašisti porušili na groblju gotovo sve spomenike i ogradu
-Tokom Drugoga svjetskoga rata fašisti su porušili na groblju gotovo sve spomenike i ogradu. Po završetku rata, Savez židovskih općina je jedno vrijeme plaćao čuvara i nastojao zaštititi ostatke groblja. Budući nije bilo sredstava za plaćanje čuvara, groblje je ostalo potpuno nezaštićeno i od tada su razneseni ostaci nadgrobnih spomenika. Posljednji Židov koji je tu sahranjen bio je Bišćanin Benjamin (Binjo) Alhalel, koji se vratio iz zatočeništva 1945. godine, a kratko poslije toga se razbolio i umro. Tokom 1987/88. pokrenuta je inicijativa Židovske općine u Sarajevu i tadašnje Skupštine općine Bihać da se groblje zaštiti, ali je inicijativa s vremenom zamrla, zapisao je Dupanović. Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u novembru 2012. proglasila je ovo groblje zaštićenom cjelinom. Samir TULIĆ
