BIHAĆ, ZADAR, ZAGREB – Iz Uprave Luke Zadar u Gaženici, čiji je većinski vlasnik kineski partner „Luxury Real Estate“ za Upravu Željeznica Federacije BiH i privredna društva u Unsko-sanskom kantonu, stigla je ohrabrujuća vijest. Kineski partner, osim dokapitalizacije Luke, spreman je dio kapitala uložiti u obnovu i modernizaciju oštećene Unske pruge, od Knina do državne granice s Bosnom i Hercegovinom, čime bi se nakon dvadeset i više godina ponovno uspostavio teretni saobraćaj i omogućio transport roba iz jugoistočne Europe do jadranskih luka u Zadru, Šibeniku i Splitu.
Najkraća veza
Unska pruga kao najkraća željeznička veza između kopnene i južne Hrvatske preko teritorija BiH od neprocjenjivog je značaja za srednjodalmatinske luke, posebno zadarsku u koju je kao većinski vlasnik kapitala, i zvanično ušao kineski partner „Luxury Real Estate“ spreman na dokapitalizaciju lučkih kapaciteta te obnovu jednog kraka Ličke ali i Unske pruge. -Dnevno imamo upite za terete koje, na žalost, ne možemo organizirati jer se sve robe koje se transportiraju tim pravcem moraju prevoziti cestama i takav prijevoz je iznimno skup u odnosu na željeznicu. Stoga smo mi svakako zainteresirani da se Unska pruga što prije obnovi, kaže Nikola Dragičević, direktor Luke Zadar u Gaženici.
Stoga su u Udruženju luka Hrvatske s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza RH organizirali intenzivnije pregovore oko obnove hrvatskoga dijela Unske pruge. Obnova oštećene dionice Unske pruge, dodaje Dragičevič, nije upitna. -To je nama jedan od sudbinskih pravaca od kojeg očekujemo značajniji promet zahvaljujući čemu ćemo ostvarivati značajnije prihode jer naš partner ulaže velika sredstva iz kojih očekuje da će se ostvariti određeni financijski efekti. Bez prometa, nemamo nikakvog izgleda pa prema tome moramo svi zajedno razviti infrastrukturu. Zadarska luka ima izuzetno kvalitetnu cestovnu vezu jer nam autocesta gotovo ulazi u samu luku, a u nju nam ulazi i Lička pruga koja je trenutno u lošem stanju i zahtjeva obnovu do Knina, a od Knina do granice s BiH moramo obnoviti i Unsku prugu, kaže Nikola Dragičević, direktor Luke Zadar. 
Zajedničko operativno tijelo
I u HGK Unsku prugu smatraju iznimno važnom za privredu srednje Dalmacije. -Hrvatska gospodarska komora je zainteresirana za sve pravce u Hrvatskoj kao i one koji idu kroz Bosnu i Hercegovinu a kojima će teret iz naših luka Zadar, Šibenik i Split, najbržim putem doći do svjetskih destinacija i važnih prometnih pravaca. Srednjodlamatinske luke su za Hrvatsku veoma značajne jer je godišnji promet na Unskoj pruzi prije rata dosezao četiri miliona tona roba. Sada je ovaj dio od Knina do granice zapušten pa je na našu inicijativu održan sastanak o temi revitalizacije Unske pruge. Rezultiralo je to potpisivanjem sporazuma između HGK i HŽ Infrastrukture za izradu studije kako bi povukli sredstva Europske unije za revitalizaciju Unske pruge, kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za promet. Nakon niza sastanaka i konferencija, ministri prometa i komunikacija Hrvatske i BiH potpisali su zajedničku inicijativu Vijeća ministara i Vlade RH o što skorijoj obnovi, modernizaciji i stavljanju u promet Unske pruge. -To je dovelo do formiranja zajedničkog operativnog tijela koje će analizirati trenutno stanje i izraditi elaborat koji je upravo u pripremi. Ugovor i sporazumi su potpisani i izrada je u toku. Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati i rezultate toga eleborata. Sama činjenica da je u zadarsku luku ušao kineski partner za kojeg vjerujemo da će dovesti veliku količinu tereta, daje nam za pravo misliti da će ova Studija i Elaborat dati pozitivne rezultate. HŽ Infrastruktura je nosilac obnove dijela Unske pruge u Hrvatskoj i vjerujem da će je nakon naših detaljnih analiza, vrlo brzo staviti u funkciju, kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za promet. 
Robni terminali
Uprava ŽFBiH podržava svaku inicijativu za revitalizaciju Unske pruge, pa tako i izradu Studije izvodljivosti za odabir optimalnih varijanti modernizacije dalmatinskih željezničkih pruga. ŽFBiH i luke Zadar, Šibenik i Split traže da se odmah počne s aktivnostima za uspostavu barem teretnog saobraćaja na dionici pruge Martin Brod – Knin, koju su Hrvatske željeznice prije osam godina jednostrano zatvorile za saobraćaj. -Unsko-sanski kanton i cijela BiH raspolaže prirodnim bogatstvima, rudama poput gipsa, kamenog uglja, kvarc boksita, mangana, pa bi sigurno ti tereti bili transportovani u srednjedalmatinske luke. Prema našim procjenama, bilo bi to 500.000 tona što bi ukupno dostiglo i 1.000.000 tona roba tranzita kroz naše područje, kaže Samir Alagić, direktor bihaćkog Područja infrastrukture ŽFBH. Uspostavom teretnog saobraćaja omogućilo bi se i otvaranje robnih terminala na području Unsko-sanskog kantona koji bi unaprijedili ovdašnju privredu. Interes zemalja dalekog istoka, prevashodno Kine je skratiti vrijeme putovanja svojih roba i koristiti ovaj željeznički koridor kao najkraći pravac. Osiguranjem prohodnosti i puštanjem u saobraćaj Unske pruge u cijeloj dužini lakše bi došli do neophodnih sredstava iz EU fondova za njenu potpunu obnovu i tehničko unapređenje. Samir TULIĆ