Kampanja „Mjesec podizanja svijesti o „Jednom Zdravlju“ pokrenuta je posljednjeg dana 2019. godine na društvenim mrežama, od strane organizacija „One Health Commission“ i „Louisiana One Health in Action“.
Zamišljena je kao odgovor na Rezoluciju američkog senata S. 462 kojom je januar 2020. proglašen Nacionalnim mjesecom zagovaranja „Jednog Zdravlja“ u SAD-u („One Health Awareness Month“).
U kampanju su se uključili i zagovornici „Jednog Zdravlja“ širom svijeta, a među njima i zagovornici ovog pristupa u Bosni i Hercegovini (BiH), radi zagovaranja značaja primjene i razumijevanja pristupa „Jednog Zdravlja“.
Podsjećamo, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) prva je zdravstvena institucija u BiH, koja posluje i djeluje po principima „Jednog zdravlja“, odnosno objedinjuje stručni kadar i implementira djelatnost iz oblasti zaštite ljudi, životinja i bilja, zajedno i uvezano, jer su oni tako povezani i u prirodi. Ovaj princip organizacije i djelovanja pionirski je u zemljama bivše Jugoslavije, a trenutno „najbliža“ institucija ove vrste koja djeluje u praksi nalazi se u Austriji.
Jedno zdravlje (eng. „One Health“) je pristup organizaciji i funkcioniranju zdravstvenog sistema, na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i globalnom nivou, kako bi se postiglo optimalno zdravlje i dobrobit svih ljudi, životinja, biljaka i zajedničkog im okoliša, prepoznajući njihove neraskidive međusobne veze. Da bi efikasno identifikovali, odgovorili i spriječili izbijanje i širenje zoonoza, kao i probleme sa sigurnošću hrane, epidemiološki podaci i informacije od laboratorija bi trebalo da se podijele među različitim sektorima.
Vladini zvaničnici, istraživači i radnici u različitim sektorima na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou treba li bi sprovesti zajednički odgovor na svaku zdravstvenu prijetnju.
Između ostalog, oblasti koje hitno trebaju pristup „Jednom Zdravlju“ na svim nivoima akademske zajednice, vlasti, politike, industrije i istraživanja, zbog neraskidive međusobne povezanosti zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša su veza između ljudi i životinja, stručno obrazovanje i obuka slijedeće generacije profesionalaca „Jednog Zdravlja“, istraživanje, obezbjeđivanje sigurnog snabdijevanja hranom i vodom visokog kvaliteta – dostupne i jeftine, poljoprivredna proizvodnja i upotreba zemljišta – zdravlje tla, prirodni resursi i konzervacija, te nadzor nad bolesti, prevencija i odgovor, kako infektivnih tako i hroničnih bolesti.
Oblasti u kojima „Jedno zdravlje“ imaju direktan upliv su i komparativna medicina – uobičajenost bolesti među ljudima i životinjama, kao što su rak, gojaznost i dijabetes, kliničkoj medicini je potrebna međusobna povezanost zdravstvenih profesija, detekcija i odgovor na zaštitu okoliša, spremnost i odgovor na katastrofu, javna politika i regulativa, globalna ekonomija, trgovina i sigurnost, te komunikacija i informisanje.
Planovi zdravstvenih institucija širom Svijeta je da se svakodnevno daju informacije kao što su značaj pristupa „Jednog Zdravlja“, te povezanosti ovog pristupa u rješavanju antimikrobne rezistencija, gubitka biološke raznolikosti, klimatskim promjenama, značaju istraživačkih otkrića napravljenih pomoću pristupa „Jednog Zdravlja“, ekonomskim koristima ovog koncepta, „Jednom Zdravlju“ i hroničnim bolestima…
Namjera je i upoznati građane i stručnu javnost o relacijama „Jedno Zdravlje“ i obrazovanje, „Jedno Zdravlje“ i UN Ciljevi Održivog Razvoja, te Unapređivanju pripravnosti za hitne slučajeve kroz Zakon o „Jednom Zdravlju“. (INZ)