VELIKA KLADUŠA – Ono što su mladi Inicijative „Kladuša je naša“ najavili, priveli su kraju prikupivši potrebnih 1.300 potpisa građana koje će priložiti zahtjevu Općinskom vijeću da se na dveni red uvrsti i obavi rasprava o ukidanju privilegija izabranim i imenovanim zvaničnicima u narodu nazvane „bijeli kruh“ te vijećnicima u Općinskom vijeću umanjenje paušala za 50%. Ovakav zahtjev u okviru rasprave o dnevnom redu, vijećnik Dinko Ljubijankić, predložio je na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća. Na nezarađenu i ničim opravdanu privilegiju u Općini Velika Kladuša pravo polaže devet savjetnika općinskog načelnika, općinski načelnik i predsjedavajući Općinskog vijeća. Ova Inicijativa Dinka Ljubijankića nije prihvaćena od strane vijećnika Laburističke stranke koji su bili priotiv, a koji uz dva „nezavisna“ vijećnika čine većinu i vlast u ovoj općini. „Bijeli kruh“ je privilegija koju su izmislili političari u svoju korist da pola godine nakon isteka mandata primaju punu a drugu polovinu godine pola iznosa plaće, naravno na teret budžeta i sa svim doprinosima. U drugim općinama BiH a posebno USK-a ova priviliegija je unkinuta ili dobro revidirana nakn proljetnih protesta 2014. godine dok to Općina Velika Kladuša do danas nije učinila. Kolegij Općinskog vijeća odbio je jednu Inicijativu koju je potpisalo 27 građana, a koja je sugerisala da se na dnevni red stavi ova problematika, uz obrazloženje kako nije ispunjena zakonom propisana procedura, odnosno da zahtjev nema 1.300 potpisa. Naravno da su vijećnici i sami mogli i trebali, da su željeli, ovu problematiku staviti na dnevni red ali to očito ne žele, već će, pokrenutom procedurom ta ionako visoka i neopravdana primanja dodatno i znatno povećati. (Pogledati Zahtjev u prilogu)
„Bijeli kruh“ – nezarađena godišnja plaća
Ovu privilegiju u USK-u sami su sebi poslanici jednoglasno ukinuli jer je to bio jedan od uvjeta udruženja građana „Bosansko proljeće“ tokom februarskih protesta 2014. godine. Poput poslanika u Skupštini USK-a postupila su i sva druga općinska vijeća na ovim prostorima, osim u Velikoj Kladuši te uskladili svoja akta sa federalnim odnosno kantonalnim propisima. Dakle, u Velikoj Kladuši ovakva situacija u vezi sa postojanjem „bijelog kruha“ i primanjima vijećnika koja su među najvišima u Kantonu, pokazuje otuđenost vlasti od svojih građana. U vrijeme februarskih protesta 2014. godine i danas, u Velikoj Kladuši je na vlasti Laburistička stranka, čija je predsjednica u svojstvu predsjednice Komisije za izbor i imenovanja i predložila novo povećanje primanja odnosno privilegija izabranih i imenovanih zvaničnika. Dakle, političari u Velikoj Kladuši, vijećnici prije svih, kao da žive u drugom svijetu i prosto ih ne interesuje kako građani žive. Ovdje bi ponovo trebalo otvoriti pitanje klasa i klasne borbe jer sa jedne strane imamo otuđenu višu klasu koja uživa u svemu i sama sebi donosi zakone i olakšice, plate i beneficie a sve više zadužuju građane a sa druge strane imamo obespravljenu siromašnu i nezaštićenu „raju“. Naknada poslije isteka mandata u narodu poznatija kao „bijeli kruh“ je samo vrh ledenog brijega sramne rastrošnosti imenovanih i izabranih zvaničnika u Općini Velika Kladuša.
Kakvo je stanje sa „bijelim kruhom“ u drugim općinama USK-a
Treba građanima još jedan puta pojasniti, mada to uglavnom svi znaju, da je takozvani „bijeli kruh“, pravo političara da nakon odlaska sa dužnosti još godinu dana primaju plaće. Te privilegije mnogi su se odrekli, ali ne i u Velikoj Kladuši. Stanje sa korištenjem prava na „bijeli kruh“ različto je u općinama USK-a. U Gradu Bihaću pravo na „bijeli kruh“ ima samo gradonačelnik. U drugom gradu u Kantonu – Cazinu, niko nema pravo na „bijeli kruh“ čega se Općinsko vijeće odreklo nakon februarskih protesta 2014. godine. U Općini Bosanska Krupa takođe niko nema pravo na „bijeli kruh“. U Bosanskom Petrovcu, Bužimu i Ključu pravo na „bijeli kruh“ imaju samo načelnici dok to u Općini Sanski Most, uz načelnika, imaju i njegovi savjetnici. Posebna je priča što načelnik Velike Kladuše ima devet savjetnika a svi ostali gradonačelnici odnosno načelnici USK-a imaju 12. Načelnici u Bužimu i Ključu nemaju savjetnike a najuspješniji načelnik u posljednjih nekoliko godina, Armin Halitović – Bosanska Krupa, ima jednog savjetnika. Zašto je Velika Kladuša pored tolikog broja savjetnika i ogromnog boja angažiranih eksperata na posljednjem mjestu u Kantonu gotovo po svim zvaničnim ekonomskim pokazateljima, posebna je priča. Reakcije građana na opisane radnje političara i bezobrazno trošenje Budžeta od strane aktuelne vlasti, uglavnom su mlake, bolje reći nikakve, bez obzira što upravo oni imaju najvažniju ulogu u budžetskom procesu s obzirom da ga i pune i da pri tom biraju one koji ga troše. Njih se to ne tiče, za sada, a najmanje onih koji upravo zbog ovakvog stanja doslovce bježe iz Velike Kladuše. Ako građani u Velikoj Kladuši peticijom moraju doći do imena Gradskog parka, da se na dnevni red stavi problematika stanja u poljoprivredi ili da se preispitaju privilegije političarima, onda je njeno posljednje mjesto u Kantonu sasvim zasluženo. O slobodi medija u Velikoj Kladuši i stvorenom ambijentu koji je dobar primjer loše prakse za šire okruženje, bit će govora uskoro jer na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća novinarom ove Redakcije i potpisnikom priloga bavila se Elvira Abdić Jelenović, predsjednica Laburističke stranke i predsjednica Kluba vijećnika iste, dijeleći lekcije o čemu bi trebalo ili nebi trebalo pisati u Velikoj Kladuši. Esad ŠABANAGIĆ