Koncem aprila ove godine u okviru projekta „Kritički osvrt na situaciju u Velikoj Kladuši“ publikovana je tema sličnog naziva koja je malo opširnije obradila zbivanja u bajkovitoj Čaršiji tokom zadnja dva mandata sa ponekim osvrtom na mandat aktuelne lokalne vlasti i njihovih lidera tokom 2017. Ovaj prilog je nastao iz dva (ne)planska razloga, i to (1) ambiciozan Program rada Općinskog vijeća za ovu godinu i (2) pogoršana agonija izbjeglica-migranata koji su polovinom 2018. dosegli brojku oko 3% stanovništva općine (oko 1.200 osoba). Autor je metodom „cross cutting“ (markantni primjeri-slučajevi,…) uvjerljivo i vjerodostojno prezentovao situaciju kao veoma poučnu za buduća vremena!Sažetak

Društveno političku situaciju na području Velike Kladuše polovinom ove godine dominirajuće kreiraju vanjski utjecaji iz okruženja kao svojevrsni izazovi-prijetnje s jedne strane, te nosioci mandata, oko 270 narodnih izabranika, (poslanici, vijećnici, članovi savjeta mjesnih zajednica, članovi džematskih odbora, članovi Medžlisa,..) svojim interakcijskim neadekvatnim (ne)djelovanjima, s druge strane. Nesporazumi unutar staklene većine u Općinskom vijeću (dva smokvina lista-prebjega „iskočili“ iz netransparentne koalicije) rezultirali su „blokadom“ rada ovog Senata što je u konačnici dovelo u pitanje predviđeno terminsko ostvarivanje Programa rada za ovu godinu. Najezda i zaglavljivanje više stotina izbjeglica- migranata sa Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike na području Velike Kladuše uzdrmali su „rahatluk“ i objektivno povećali rizike svih vrsta. Neopravdana kašnjenja sa adekvatnim akcijama-reagovanjima centralnih vlasti beha države rezultirala je povećanjem ukupnog nezadovoljstva građana općine. Načelnik i Općinsko vijeće nisu blagovremeno „proglasili vanredno stanje“ i shodno tome na ljudski način čitavu „priču“ oko izbjeglica-migranata postavili na centralno mjesto kako bi se stvorile minimalne neophodne pretpostavke za uspješnije djelovanje svih sudionika. Stvorena je konfuzna izbjeglička agonija kojom se krše ljudska prava i generiše kriza humanizma. Lokalna vlast je blagovremeno i korektno tokom februara 2018. pismeno obavijestila nadležne beha organe o izbjeglicama i mogućim komplikacijama. Nezavisni lokalni mediji i nevladine organizacije su također blagovremeno animirale nadležne organe i medije okruženja. Mediji okruženja su svojim višekratnim posjetama Velikoj Kladuši solidno, opširno, korektno prezentovali široj (ne)laičkoj javnosti i pozivalo nadležne organe na svrsihodnije blagovremeno poduzimanje konkretnih mjera, prvenstveno smještaja i rizika opće sigurnosti kako izbjeglica tako i domicilnog stanovništva. Neljudski stav načelnika Velike Kladuše 18.05.2018. prema izbjeglicama-migrantima oko privremenog smještaja u „rakite među zmije“ (Kamp u naselju Trnovi) je najsramotniji prikaz iz zapuštene Varošice u ovom stoljeću! Tužno je da više od pola godine traju natezanja-prepucavanja između nosilaca mandata oko smještaja izbjeglica-migranata u vrijeme kada na području Općine ima na desetine objekata pod krovom u 90%tnom državnom vlasništvu od kojih je svaka lokacija primjernija od rugla u kojem borave žene sa djecom! Dva neuspjela organizovana „juriša“ izbjeglica na granicu u Maljevcu policija je glatko spriječila. Brojni Krajišnici u (ne)zgodnim situacijama spremno ponavljaju staru uzrečicu: „Ne ženi ga luda, neka ostane“, čime se jasno aludira na aktuelne narodne izabranike svih nivoa Bosne ponosne!Program rada Općinskog vijeća za 2018.

Shodno aktima Općine (Statut i Poslovnik o radu) Općinsko vijeće koncem  zadnjeg tromjesečja priprema Program rada za narednu godinu. Važeći Program rada Općinskog vijeća Općine Velika Kladuša usvojen je na XVI redovnoj sjednici 29.01.2018. (Vidi: Službeni glasnik Općine broj 1/2018.). Prema ustaljenoj, vjerovatno prevaziđenoj, strukturi (Uvod, Operativni dio, Normativni dio, Završni dio) u Operativnom dijelu predviđeno je održavanje tri tematske sjednice (Stanje u oblasti gospodarstva, privrede i poljoprivrede za mart 2018., Problemi, potrebe, stanje mladih za jun 2018., Stanje i problemi mjesnih zajednica za sepembar 2018.). Od brojnih ostalih stavki od posebne relevancije za viziju mogu se izdvojiti: Informacija o ostvarivanju Strategije razvoja 2014-2023 (planirana za jun 2018.), Program kapitalnih ulaganja 2017-2019. (predviđen za oktobar 2018.), Odluke u vezi prostornog planiranja (Prostorni plan 2011-2034., Urbanistički plan 2012-2032., Urbanistički projekt „Tržnog centra“ Velika Kladuša) planirane za maj 2018.

Nepopravljiv poremećaj u zasjedanju Kladuškog senata tokom 2018. (zadnja redovna sjednica u martu) je činjenica koja će ostaviti duboke tragove. Blokiran je „sistem pristupa informacijama“ jer ono što nije „aminovano“ na Općinskom vijeću nije moguće dobiti uobičajenim legalnim putem shodno Zakonu o pristupu informacijama.

Aktuelni sastav Općinskog vijeća Velike Kladuše nastavlja praksu u oblasti diskriminacije medija, kašnjenja u odgovorima po zahtjevima pristupu informacijama, kašnjenja u pojedinačnim konkretnim zahtjevima građana, ignorisanje građanskih inicijativa,… Npr. za održavanje tematskog zasjedanja oko poljoprivrede postoji pismena inicijativa šest udruženja od septembra 2017.

Na veoma ozbiljne primjedbe građana sadržane u Biltenima za društvena kretanja (sedam izdanja 2014-2017) oko priprema strateški važnih stavki za Općinsko vijeće sa stanovništa njihove participacije, Kolegij vijeća se redovno oglušuje, a potpisnike inicijativa ignoriše. Suradnja nevladinih organizacija (radi se formalno o 141 pravnoj osobi) sa Općinskim vijećem svodi se uglavnom na grantove. Kao dokaz navedenom može poslužiti priprema tematske sjednice o mladima. Nije bilo ni pokušaja prethodnih aktivnosti od strane Komisije za mlade, Vijeća mladih,… ako izuzmemo opjevavanja mladih Laburista sa njihovog Okruglog stola.

Rahatluk pozicije u Općinskom vijeću i Jedinstvenom organu uprave malko je poremetio Izvještaj o financijskoj reviziji Budžeta Općine Velika Kladuša za 2016. i 2017. godinu početkom jula od strane Ureda za reviziju institucija u FBiH (Sarajevo, 02.07.2018.). Na str. 4 ispod podnaslova Negativno mišljenje piše: „Prema našem mišljenju, zbog značaja stavki opisanih u  Osnovi za negativno mišljenje, aktivnosti, financijskih transakcija i informacije prikazane u financijskim izvještajima Općine Velika Kladuša, nisu u skladu u svim materijalnim aspektima sa zakonima i drugim propisima koji regulišu ovu materiju“.

Kolegij Općinskog vijeća i predsjedavajući prof. Fikret Bašić su znali koncem 2017. da je revizija općinskih „financija“ u toku, ali u Programu rada za 2018. nisu predvidjeli razmatranje Izvještaja o obavljenoj reviziji!Agonija sa izbjeglicama-migrantima-azilantima na području Velike Kladuše tokom prvih osam mjeseci 2018.

Izbjeglice iz trenutno opasnih krajeva svijeta (Bliski Istok, Afrika,..) bauljajući godinama preko dva kontinenta zaglavili su u Velikoj Kladuši. U potrazi za boljim životom trpe nasrtaje na ono malo dostojanstva i ljudskosti koje su uspjeli sačuvati boraveći u nebrojenim mjestima i stojički podnoseći svakakve postupke.

Čeljad drukčije (tamnopute) boje kože lako je primjetiti u sredini u kojoj su takve osobe zbilja prava rijetkost. Kladuščani su ih lako „dešifrovali“ jer su ranije, prije 1990-tih, imali par takvih osoba u vrlo cijenjenim zanimanjima (liječnici, veterinari,…). Radilo se o diplomantima sa Bliskog Istoka koji su po okončanju studija oženili domicilne cure (mahom zagrepčanke, dugoreščanke,..), a onda u potrazi za poslom poneki završili u perspektivnoj Čaršiji.

Prve izbjeglice na području Velike Kladuše primjećene su koncem januara 2018., a prva utočišta-smještaj-konačišta su bile džamije u Trnovima, Zagradom, Velikoj Kladuši, Donjoj Vidovskoj,… Radilo se mahom o samcima koji lakše nađu smještaj i lakše se snalaze u tuđini. Bahnuli su iz Sarajeva, redovnom autobusnom linijom koja iz centrale polazi u ranim popodnevnim satima i na periferiju stignu u kasnim noćnim satima (okoa 23:00 sata). Zahvaljujući Kladuščanima koji poznaju nešto drugih stranih jezika (arapski, engleski,…) brzo su uspostavljeni „kontakti“. Sve je bilo lakše i brže jer se radilo o došljacima koji su imali mobitele, nešto gotovine pri sebi i očito dobrom povezanošću sa okruženjem. Ubrzo se broj povećavao, a sve češće su se mogli vidjeti i pred mjenjačnicom u centru Čaršije u koji novci pristižu ekspersno iz cijelog dunajluka.Prva zvanična reakcija na pojavu izbjeglica uslijedila je na februarskom zasjedanju Općinskog vijeća u formi  zahtjeva da se pripremi informacija nadležnih institucija za naredno zasjedanje u martu 2018. Koncem istog mjeseca iz Velike Kladuše sa potpisom načelnika upućen je akt u Sarajevo nadležnim organima sa kojim se informišu o trenutnom stanju, procjeni kretanja i traži hitna intervencija. U Službenom glasniku broj 3/2018. ima publikovan Zaključak o prihvatanju Informacije o stanju migranata na području Općine Velika Kladuša u 2018. Zimsko doba bilo je kranje nezgodno pa su brojni Kladuščani otvorili svoje domove, poslovne prostore (npr. Huse Karajić iz Trnova i drugi) za prihvat izbjeglica. Malo snalažljiviji, uz pomoć domaćih pomagača, su se smještali u napuštene objekte (Stari hotel u centru Čaršije, napuštene kućice u ulici Nurije Pozderca,…). Broj izbjeglica se povećavao sa par desetina na par i više stotina. Nadležni policijski organi su problem podcjenjivali, ignorisali. Dokaz je javno obamanjivanje javnosti izjava Snježane Galić, potparolke Kantonalnog MUP-a, pred ispostavom u Velikoj Kladuši polovinom aprila pred kamerom slovenačke televizije „kako ulicama Kladuše hoda koja desetina izbjeglica“,… Kako je taj dan bio kišovit, a oko podne se vrijeme dobro proljepšalo, samo u središnjem parku kod Spomenika, reporteri su mogli izbrojiti više desetina migranata.

Tokom marta i aprila 2018. nekoliko vodećih tv stanica iz okruženja (Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Banja Luka,..) posjetilo je Veliku Kladušu, slikali izbjeglice po ulicama i parkovima, obilazili obližnje suhe i vodne granice (rijeka Glina koja i nije bogzna kakva prepreka) sa Republikom Hrvatskom, uzimali izjave, posjećivali restoran kod „Latića“ gdje je najveći broj konzumirao hranu,… Čaršijskim kuloarima se pričalo, dopričavalo dogodovština sa izbjeglicama, gdje se hrane, šta najradije jedu, gdje noćivaju, prostitucija, droge,…

Problem sa migrantima dodatno je zakompliciran početkom aprila 2018. kada su primjećeni prvi brojniji dolasci žena sa malom djecom, porodica,… Sve više se pričalo o neuspjelim pokušajima ilegalnih prebjega preko granice. Poneki od prisilno vraćenih su pričali svoje priče, doživljaje, maltretiranja, premetačine, otimanje novaca, mobitela,… U javnosti se pojavilo i malo statistike: na 40 pokušaja ilegalnih prelazaka samo jedan okonča uspješno. Autor ovog priloga „natračao“ je na jednog migranta koji je pričao da je vraćen iz Italije, okolina Verone jer nije imao važeća dokumenta. Ako ih uhvate na području Karlovca vraćaju ih u Srbiju. Ako ih uhvate u Glini vraćaju ih u Veliku Kladušu, tvrde dvojica migranata (Sirijac od 19 godina i Pakistanac 34 godine starosti).

U potrazi za boljim smještajem izbjeglice-migranti su tokom maja 2018. postavljali šatore u gornjem dijelu Gradskog parka-taman nasuprot zgrade Općine. Brojnost šatora (oko 20-tak) i izbjeglica u Gradskom parku značajno je narušavalo „komunalni red“. Načelnik sa savjetnikom Huseinom Delićem, pravnikom po struci, naređuje da se izbjeglice iz Gradskog parka 18.05.2018. prelociraju na livadu veličine 10-tak hiljada m2, parcelu u vlasništvu Općine u naselju Trnovi, između sastavnice starog korita Grabarske i Kladušnice. Poljana, vedro nebo, rakite, minimum-minumuma (improvizirana rasvjeta, dovod vode, WC, kontejnjer,…). Komunalni redari su uz asistenciju policije ispraznili Gradski park, izbjeglice sa svojim stvarima su stjerane među rakite (nije izvršena prethodna deratizacija-dezinfekcija lokacije). Raspored na novoj lokaciji stihijski uspostavljen je po regionalnoj pripadnosti (Sirijci u sjeveruistočnom ćošku, Pakistanci na sjevernoj strani,…). Svijetu je poslan najsramotniji prikaz iz Velike Kladuše u ovom stoljeću! Prve dane boravka izbjeglica u improviziranom Izbjegličkom kampu Trnovi posjećivali su brojni mediji, ali i humanitarne organizacije, domaće stanovništvo, Kladuščani iz dijaspore,…

Medijske sadržaje o migrantima „sublimirano“ je u mjesečniku Dani (maj 2018.) Fahrudin Bender. Na naslovnici je pisalo „Migranti, stigli su, šta sad“? Na četiri stranice (32-35) žurnalista  iz Bihaća je publikovao „sažetak“ među kojeg je uvrstio i kompletan Apel urednika kladuškog portala Reprezent.ba, Esada Šabanagića. Radi se o Apelu Vijeću ministara BiH kojeg smo polovinom aprila uputili u vezi migranata i jasno ukazali na mogućnosti njihovog privremenog zbrinjavanja u čvrstim kontrolisanim objektima pod krovom. Isti autor je u istom mediju prezentovao situaciju tokom juna-jula u mjesečnjaku Dani za juli 2018. (str.26-29).Organizovani nasrtaji na granicu

Agonija izbjeglica-migranata na području Velike Kladuše produžena je i tokom juna 2018. U okviru nedjeljne radio emisije u 18:00 sati Radia Velika Kladuša 10. juna emitovan je malo detaljniji osvrt na izbjeglice migrante. Veoma afirmativno se hvalio odnos Kladuščana prema izbjeglicama koji obezbjeđuju preko 75% potreba u hrani. U kampu na livadi dijeli se dnevno 400-500 obroka. Spominjalo se da volonteri rade i po 14 sati dnevno. Pohvaljena je uloga udruženja i međunarodnih organizacija! U kasnim večernjim satima (oko 23:00 sata) 15. juna 2018. jedna uobičajena svađa megu izbjeglicama na koje smo već obikli završila je tučom u kojoj je smrtno stradao Marokanac (1974. godište) kojem je Alžirac nožom zadao smrtnu ranu. Poslije će se Čaršijom pričati da se radi o višestrukom ubici koji je uspijevao pobjeći iz Grčke i Srbije poslije počinjenja krivičnih djela. Desilo se tog istog dana kada su izbjeglice-migranti besuspješno pokušali u kolektivnom pohodu preći državnu granicu a učestvovalo je šest-sedam stotina migranata o čemu su mediji javljali na sve strane.

Početkom jula 2018. na prostoru bivše vojne baze u Polju postavljeno je 60-tak tipskih šatora kao donacija Republike Austrije, a predssjedavajući Vijeća uputio Pismo Junckeru, predsjedniku Komisije EU u Briselu. Nastavio širenjem bruke i sramote! Ministar sigurnosti Dragan Mektić je u par navrata posjećivao USK, da bi polovinom jula  dobacio i do čudne Čaršije. Domaćin mu je bio predsjedavajući Vijeća prof Fikret Bašić. Ostalo je neobjašnjeno po kojem zakonu i paragrafu državni ministar treba obilaziti lokalne blećke po USK-u da bi izvršio međunarodnu obavezu države BiH  angažirajući privremenu državnu imovinu (objekte,…)? Naravno, radi se o UN-konvenciji o izbjeglicama po kojoj država treba obezbjediti smještaj, garantovati sigurnost,…

Brojni portali (Reprezent.ba, Indeks.hr, Tačno.net) publikovali su brojne priloge o izbjeglicama-migrantima sa fokusom da nadležni, bez odgađanja i politiziranja, bez prebacivanja odgovornosti osiguraju smještaj i sigurnost. Ljudski životi su u pitanju!Osnovna dostignuća-karakteristike aktuelne lokalne vlasti Velike Kladuše tokom trećine  mandata

Prema općem indexu razvijenosti Velika Kladuša 2017. bilježi malo poboljšanje  (index 2016, sa 68,2 porastao na 68,6) što je svakako vrijedno ostvarenje. Nešto primjernije pobljšanje ostvareno je na području zaposlenosti (broj zaposlenih 2016. od 3.929 porastao je na 4.844 koncem godine, dok je prosječan broj zaposlenih tokom 2017. iznosio 4.263). Navedena poboljšanja nisu bila dovoljna da Velika Kladuša poboljša svoj rang među 79 općina FBiH. Ostajemo na 56. mjestu na koje smo doklizali sa 47. mjesta 2012. Zvanični rezultata za prvo polugodište 2018. još nema. Sudeći po terenskim saznanjima nekoliko kompanija sa milionskim prihodima ostvarenim van područja općine prvi put bilježe stagnaciju, čak opadanje prihoda. Razlozi su smanjenje broja stanovnika u BiH, smanjenje kupovne moći,…

Situacija sa Buđžetom Općine 2017. je više nego zabrinjavajuća. O tome svjedoči Revizorski izvještaj od 02.07.2018. o kojem još nema očitovanja Općinskog vijeća. Ono što smo znali od ranije i pretpostavljali sada se obistinilo, a to je da aktuelni načelnik Općine nije osoba od reda i zakona! Interesantno kada su novci i osobni interesi u pitanju kako lako i brzo pronalazi saveznika-blećke u Kladuši i okruženju. Nešto slično kao i 1984/87!

Rezimirano, aktuelni sastav Općinskog vijeća sa svojim komisijama, načelnik sa svojom administracijom tokom jednoipogodišnjeg mandata ostaće upamćeni po: neprincipjelnim netransparentnim koaliranjem sa vijećnikom Enverom Pehlićem i vijećnicom Refikom Purić, nerealnom planiranju i bahatom raspolaganju sa Budžetom Općine, pokušajima da se na sumnjivo održiv način generira zapošljavanje (upumpavanje više od milion maraka javnog novca bez jasnih kriterija u javna preduzeća,..), čašćavanjima iz Budžeta udruženja građana (Nezaposleni dioničari „Agrokomerca“,..), javnih preduzeća (Radio Velika Kladuša,…), izostankom revizije strateških dokumenata, diskriminacijom medija, ignorisanjem građanskih inicijativa, organoleptičkim kozmetičkim uljepšavanjima i opjevavanjima jeftinim populizmom u vidu kulturno sportskih manifestacija i tematskom sjednicom o reviziji privatizacije, nebrigom za poljoprivrednu i kulturnu infastrukturu, (Agrocentar, objekat Centra za kulturu,…).Među uspjehe vladajuće većine (13 od 28 vijećnika) Laburistiške stranke jeste svakako postizanje jedinstva sa opozicijom oko nehumanosti prema izbjeglicama-migrantima i promociji sistema vrijednosti suprotno kladuškom tradiconalnom naslijeđu (gostoprimstvo, bogobojaznost, solidarnost,..).

U proteklih 20 mjeseci (decembar 2016.-jul 2018.) mandata aktuelne lokalne vlasti javnost Velike Kladuše nije imala mogućnosti poslušati bar jednu dialošku emisiju o kladuškim aktuelnostima. Reemitovanja sjednica Općinskog vijeća je dobra praksa, a povremena gostovanja osoba bez referenci na Radiju Velika Kladuša je promocija nepismenosti, primitivizma, nakaradnih percepcija temeljnih vrijednosti. Nadati se da će Kolegij Općinskog vijeća smoći građanske hrabrosti da organizuje „strateške dijaloge“ po temama koje su navedene u Konceptu Unaprijedimo Kladušu zajedno?!Završna razmatranja

Velika Kladuša ostaje i dalje sve nestabilnije i trusnije područje pogodno za svakakva dešavanja. Osnovni razlog je geostrateška pozicija (granica „svjetova“, sudari civilizacija, geografska blizina perspektivnih država EU, dužina porozne suhe granice pogodne za pješačenja,…). Nestabilno, trusno područje vibrira što daje pogodnosti raznim društvenim podjelama, fluidnim kretanjima i skretanjima u raznim smjerovima. Razlozi za nove društvene podjele se povećavaju. Kladuščani nisu prevazišli podjele ekonomske nejednakosti nastale prije 1990-tih, proizveli su nove  1993/95 koje su podupirane antagonizmom sa glavnim gradom miroljubivo koegzistirale više od dva deseljeća da bi poslije lokalnih izbora oktobra 2016. rukovodeći se komercijalno klijentalističkim interesima (koaliranja neprirodnih stranaka) postala konfuznija. Opća „ideološka“ smušenost i dezorjentiranost (ne)svjesno je podupirana čašćivanjima iz budžeta o čemu nedvosmisleno svjedoči revizorski izvještaj od o2.07.2018. o Budžetu za 2017. koja pogoduju produbljivanjima podjela. Ovako dominirajuća situacija  prenešena je i u 2018. koju su dodatno za komplicirale izbjeglice-migranti. (Ne)namjerno oglušivanje državne vlasti-ministra sigurnosti oko rješavanja smještaja izbjeglica i osiguranja bezbjednosti građana pogodovala je produbljivanju antagonizma prema glavnom gradu BiH. Sporenja oko  (ne)nadležnosti u vezi smještaja izbjeglica-migranata, prebacivanjem odgovornosti sa lokalnog na državni nivo i obratno rezultiralo je jedinstvom Kladuškog senata u nehumanosti. Situacija u kojoj nebrojni Kladuščani već nekoliko mjeseci brine oko nekoliko stotina izbjeglica-migranata kristaliziralo je nove podjele. Kladuščani u skladu sa svojim tradicionalno pozitivističkim naslijeđem (gostoprimljivost, bogobojaznost, solidarnost,..) nastoje olakšati situaciju sa izbjeglicama-migrantima i time pomoći državi da ispunjava svoje međunarodne obaveze, a lokalna vlast (Vijeće i načelnik) krše ljudska prava i manifestuju nehumanizam. Dok se Kladuščani međusobno glođu, ministar sigurnosti nabija dnevnice i putne troškove oko smještaja, izbjeglice-migranti žive u uslovima koji nisu dostojni čovjeka. Zloupotreba izbjeglica-migranata oko korupcije koja caruje u Velikoj Kladuši (vidi revizorski izvještaj od drugog jula 2018. za Budžet 2017.) tek će se čuti?

Kad su u pitanju izbjeglice u Velikoj Kladuši trijumfira ljudskost naroda, dok izabrana vlast (vijećnici i poneki savjeti mjesnih zajednica) vrluda između nehumanosti i kršenja ljudskih prava pokušavajući nametnuti migrantsku krizu koja će to i postati ovakvim oklijevanjima korumpirane vlasti na svim nivoima koje su fokusirane na tuđe (najavljene sume za izbjeglice) novce i kako ih očerupati za vlastite potrebe.

Za godinuipol mandata lokalna vlast Velike Kladuše osim Dokumenta okvirnog budžeta 2018-2020. nije donijela očekivane strateške odluke (revizija Strategije razvoja 2014-2023., Izmjene-dopune dokumenata prostornog planiranja,..) niti je problemski sagledala i donijela neophodne akte oko aktuelnih tekućih pitanja (projekt kanalizacije i prečišćavanja, poboljšanje položaja poljoprivrednika i preduzetnika, problemi mladi,..).

Vrijedna lokalna organoleptička poboljšanja (urednost grada, azil za pse lutalice, vanjske kulturno sportske manifestacije,..) se populistički opjevavaju, a situacija sa izbjeglicama-migrantima koristi za nefunkcionisanje Općinskog vijeća i bahato raspolaganje budžetom. Opozicione stranke su se slizale sa Laburističkom strankom oko nehumanosti, a preletači iskočili iz koalicije radi pozicije na izbornim listama za oktobar 2018.

Na području Velike Kladuše već duže vremena se promoviše i kukavički prešućuje Koncept Unaprijedimo Kladušu zajedno koji za sada nema alternative!

P.S.: Konstatacije, mišljenja, stavovi prezentovani u ovom medijskom proizvodu nisu i ne moraju biti podržani i suglasni sa brendiranim organizacijama.

Velika Kladuša, 07.08.2018. povodom 23-godišnjice „oslobođenja“! Ramo HIRKIĆ, analitičar-publicista