Naš ustav, naš život
SARAJEVO – Centar za građansku suradnju iz Livna u suradnji s Centrom za ustavne i upravne studije iz Sarajeva, u prostorijama hotela „Bosnia“, održali su konferenciju za medije, na kojoj su predstavljeni rezultati projekta „Naš ustav, naš život“, koji je financijski podržala PeaceNexus Fondacija, a projekt je realiziran na području 33 općine/grada u BiH. U sklopu projekta izrađene su analize dva istraživanja pod nazivom „Uključivanje civilnog društva u ustavne promjene“, koju je izradio prof. dr. Slavo Kukić, te sektorska analiza „Analiza mišljenja i stavova građana o ključnim društvenim pitanjima u kontekstu ustavih rješenja“, čiji su autori prof. emeritus Kasim Trnka i doc. dr. Zlatan Begić. –Projekt „Naš ustav, naš život, za cilj ima uključiti građane Bosne i Hercegovine u proces praćenja provedbe Ustava, kroz prezentaciju informacija o ustavnim pitanjima i prikupljanje mišljenja građana o onome što bi trebalo mijenjati. Želimo približiti Ustav BiH koji mnogi građani, zbog konzistentne retorike podjela koju koriste političke stranke, smatraju temom rezerviranom za rasprave među čelnicima političkih stranaka ili unutar institucija, te nečim što nema utjecaja na njihov svakodnevni život. Ovim projektom smo pokazali nedvojbenu povezanost brojnih problema sa kojima se građani svakodnevno suočavaju sa važećom ustavnom strukturom, te pozvati građane da se pridruže u zagovaranju izmjena kako bi proces u konačnici dobio legitimitet kakav zasad nema, istaknula je Zulka Baljak.
Reforma ustava jedne države sasvim je normalan proces koji se odvija u zakonodavnim tijelima. Brojne države, kako bi postale članice Europske Unije, morale su izmijeniti svoje ustave, te su to učinile i nekoliko puta. Službena web stranica, www.ja-bih-ustav.ba, koja je nastala u sklopu ovog projekta, za cilj ima pokazati da je BiH već prošla kroz brojne reformske procese, te da stoga, reforma ustava nije ništa novo i zasigurno ne nešto o čemu bi se građani trebali ustezati izraziti svoje mišljenje. Istaknuto je da sa stanovišta idealnog teorijskog pristupa, lako bi bilo definirati određene preporuke koje bi vodile uspostavljanju funkcionalnog sistema odgovorne vlasti. -Reforme, u prvoj fazi, bi morale biti usmjerene na postizanje efikasnosti postojećeg modela, bez zadiranja u teritorijalnu organizaciju i uz eventualni prijenos nekih nadležnosti na više nivoe vlasti, u skladu sa zahtjevima procesa evropskih integracija, te zbog opće potrebe za unapređenje funkcionalnosti cjelokupnog sustava, kazao je na konferenciji doc. dr. Zlatan Begić.
-U okviru projekta „Naš ustav, naš život“ pošlo se od često prisutnog uvjerenja da je ustavna reforma BiH prioritet iznad svih ostalih. Takva uvjerenja se, među inim, temelje i na mišljenju kako sa strukturom i nadležnostima, kakve BiH ima danas, nije moguće njezino normalno funkcioniranje. Ako je temeljem dobivenih empirijskih pokazatelja suditi, takva uvjerenja su, dijelom ili u potpunosti, prisutna kod više od devet desetina ukupne punoljetne bosanskohercegovačke populacije, istaknula je Jasmina Čolić ispred Centra za ustavne i upravne studije. Čolić je također navela da je istraživanjem također istaknuto, da je najveći konsenzus u vezi sa zahtjevom da u raspravu tokom ustavnih promjena na razini države, uvede borba protiv korupcije i kriminala. Evidentno je, potom, da to, dakle pitanje borbe protiv korupcije i kriminala, slijedi pitanje gospodarstva i uopće ekonomije kao ono koje građani nominiraju – pa za njim pitanje pravde i pravosuđa, zaštite ljudskih prava, zdravstva i druga. Vildana Džekman, aktivistkinja i feministkinja Fondacije CURE i PR Inicijative „Građanke za ustavne promjene“, predstavila je Inicijativu „Građanske za ustavne promjene“, te je istaknula da je dokument Platforma ženskih prioriteta s rodnim amandmanima na Ustav BiH, dokument, koji je izradila Inicijativa 2013. godine, s ciljem zagovaranja za izmjene Ustava BiH. -Nama u Inicijativi je također cilj da ova Platforma bude radni materijal kada dođe do izmjene i dopune Ustava BiH, mi smo 2013. godine dobile podršku od Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova koja je podržala Platformu i uputila je Vijeću ministara i predstavničkom domu PSBiH, istaknula je Vildana Džekman.
Nažalost radna skupina za procese izmjene i dopune Ustava pri Vijeću ministara još nije formirana, kroz Inicijativu se vrši pritisak na institucije vlasti da krenu s ovim procesima jer trenutni neravnopravni i diskriminatorni Ustav BiH koči demokratski način života svih žena, kao građanki u BiH, a također i građana.
Tokom konferencije za medije predstavljeno je 5 prioriteta Inicijative:
- Upotreba rodno odgovornog jezika u Ustavu BiH
- Uvođenje afirmativnih mjera u Ustav, s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti
- Jedinstvena zdravstvena i socijalna i porodična zaštita, kroz prošireni katalog ljudskih prava u Ustavu BiH
- Veća sudska i pravna zaštita ljudskih prava i sloboda
- Princip direktne demokracije
Džekman je istaknula da žene koje su većinski dio stanovništva u BiH, kao građanke BiH trebaju da budu u Ustavu, kao najvišem pravnom aktu i da kada dođe do Ustavne reforme, vrlo je bitno da žene kao građanke budu ravnopravne sudionice u procesima izmjena Ustava. Trenutni Ustav BiH nas ne prepoznaje i naši zahtjevi su da kao građanke ovog društva ravnopravno participiramo u svim društvenim procesima su ono čemu teži Inicijativa i zahtjevi koje upućuje vlasti. Pripremila: Zulka Baljak – Centar za građansku suradnju Livno