Načelnik bez obećanja

Opće poznat „kur’anski ajet u kojem Allah dž.š. poručuje da se stanje jednog naroda neće promjeniti dok taj narod ne promjeni sam sebe, odnosno dok ne promijeni pristup prema životu i ne uskladi ga s pravilima i univerzalnim vrijednostima vjere. Prvi korak kod promjena (nadajmo se na bolje) je izbor legalne legitimne kredibilne lokalne vlasti. Od navedena tri atributa novoizabrana lokalna vlast Velike Kladuše u formalno pravnom smislu zahvaljujući Izbornom beha zakonu ima samo jedan (legalna). Kako drugog oktobra 2016. nije dobila natpolovičnu većinu (načelnik dobio oko 48%, a Laburistička stranka 44%) u formalno pravnom smislu nema potpuni legitimitet. Potpuni legitimitet (načelnik većine građana,..) i kredibilitet-vjerodostojnost trebaju zaslužiti svojim radom u korist većine građana. Više od polovine glasača Velike Kladuše na neto održanim lokalnim izborima kako za načelnika (52%) tako i za Općinsko vijeće (56%) jasno je dalo do znanja da nisu zadovoljni sa konceptom vladavine arhitekture vodeće Laburističke stranke. Preciznije shvaćeno prvi put u vaktu pluralističke demokratije na kladuškom tlu od 1997. godine većina glasača nije zadovoljno sa konceptom vladavine Fikreta Abdića (1939). Kladuščani su na izborima iskazali svoju demokratsku i civilizacijsku pripadnost većini modernog svijeta. Jeste da je odaziv na izbore mogao biti veći (46,20% ili 19.849/42.959 ) što je manje od sedam procenata od beha prosjeka. Kod baratanja sa procentom odaziva na izbore treba imati u vidu sticanje biračkog prava (posjedovanjem osobne iskaznice) i geografske rasprostranjenosti Kladuščana širom svijeta. Već duže vremena se upozorava na „statističke pogreške“ oko iskazivanja broja upisanih birača na primjeru Velike Kladuše. Svako tko se potrudi pa sabere broj upisanih birača po biračkim mjestima (65 biračkih mjesta u 14 mjesnih zajednica) od 2012. godine pa ovamo može identifikovati razlike. Za ove izbore razlika iznosi oko 6,8% (42.959/40.225), dakle radi se o  2.734 „zagubljena glasača“, a izvor podataka je zvanična web stranica Centralne izborne komisije (izbori.ba).

Pregled odaziva na izbore po biračkim mjestima i mjesnim zajednicama može biti interesantan za stranačke analize. Tradicionalno najlošiji odaziv na glasanja ima mjesna zajednica Bos. Bojna 35,50% (169/479) i biračko mjesto Šiljkovača 30,68% (181/590) u sastavu mjesne zajednice Velika Kladuša. Brojni Kladuščani su skloni vjerovanjima kako ruralno stanovništvo ima presudan utjecaj na rezultate izbora. Uže područje Velike Kladuše (10 izbornih mjesta) sa 7.317 upisanih birača i odazivom od 2.914 glasača daje procenat odaziva od 39,82%. Uža periferija Kladuše (8 izbornih mjesta: 2 Zagrad, 3 Trnovi, 2 Drmeljevo, 1 Šiljkovača) ima  5.319 upisanih birača i odaziv od 41,00% (2.181/5.319). Brojnije mjesne zajednice (Podzvizd, Todorovo,…) imaju oko 5% veći odaziv na izbore od užeg područja Kladuše. Rezultati lokalnih izbora Velike Kladuše oktobra 2016. godine su veoma interesantni, komplicirani za rastumačiti. Samo naivci su spremni olako odmahnuti rukom ili  glavom i kazati: sve je znano. Ako jeste neka smisleno odgovore na pitanja, kao npr.: zašto se Kladuščani nisu motivirali na veći odaziv na izbore, barem onoliko koliko i 2012?, zašto je vodeća Laburistička stranka dobila 8.231 glas, a liderka Stranke 3.480 glasova? Ili kandidat za načelnika SDA dobiva 2.010 glasova, a Stranka 2.729 glasova? Ili kandidat DNZ dobiva 4.803 glsasa, a Stranka 2.574 glasa?, ili Demokratska fronta dobiva 1.047 glasova, a lider Stranke 78 glasova? Ili nezavisni kandidat za načelnika dobiva 2.916 glaova, anezavisna lista 1.819 glasova,…

Načelnik bez obećanja

Pažljiviji promatrači preizborne kampanje na kladuškom tlu 2016. godine mogli su lako zapaziti predizborna obećanja trojice kandidata 3A (Adamil, Adem, Asmir) koji su zajedno dobili 9.739 glasova ili 8,16% više od pobjednika (9.739/9.004) kao i izostanak obećanja pobjednika. Ova činjenica nedvosmisleno upućuje na zaključak da je 48% Kladuščana glasalo emitovno, nisu bitna obećanja već povjerenje u kandidata. Može se agrumentovno potvrditi da je u cijeloj BiH 2016. godine samo Fikret Abdić (1939) dobio poziciju načelnika bez bilo kakvih obećanja, borbe za glasove,… Istine radi, treba kazati da je na proteklim lokalnim izborima 2012. godine njegov kandidat dobio 13.112 glasova ili 63,66% (13.112/20.596), a izlaznost na izbore bila 52,74% (21.252/40.294) uz povećanje broja nevažećih glasova sa 656 na 1.084 oktobra 2016. Nismo zaboravili ni na obećanja koja je mlađašni Edin Behrić pričao po preizbornim skupovima kojima je Abdić prisustvovao kao grarancija. Uz navedenu činjenicu treba pridodati da je u cjelokupunom postratnom perido (1997-2013) lokalna vlast u Velikoj Kladuši bila pod neprikosnovenim utjecajem Fiktera Abdića, a rezultati vladavine katastrofalni. Tko sumnja eno mu šest izdanja Biltena za društvena kretanja pa neka isčitava i eventualno osporava. Zadnji mandat (2012-2016) pod većinskim Abdićevim mentorstvom još nije statistički dokumentaciono dovršen. Neki to ocjenjuju uspješno neuspješnim, a drugi neuspješno uspješnim!    Kladuški postizborni kuloari prepuni su naglabanja oko koalicija za većinu u Općinskom vijeću obzirom na činjenicu da vodeći Laburisti imaju 13 mandata od  28 mjesta u kladuškom Senatu. Posmatrano iz ugla autentičnih kladuških interesa (pravedno napredno građansko kladuško društvo) najlogičniji saveznici mogu biti sa liste Pokrenimo Kladušu. Dileme će uskoro biti razjašnjene, većina poznata. Zainteresovanoj javnosti ostaje da sačeka Program rada Vijeća i načelnika sa Nacrtom budžeta za 2017. i onda pokuša predvidjeti domet novoizabrane  lokalne vlasti. Resursi, okolnosti,… su povoljni, a novoizabrani načelnik u imenu Fikreta Abdića je dokazani motivator i osoba sa referencama za „sve igre“! Pušem mu u krila!

Velika Kladuša, 25. 10.2016., povodom veoma značajnih godišnjica nedavne kladuške povijesti. ramoh45.07@hotmail.com