Ovjekovječenje lika i djela hadži Hasana ef. Rizvića

Povijesni aksiomi

Hadži Hasan ef. Rizvić (1876-1939) istaknuti efendija i utemeljitelj Crvenog križa (1924) Velike Kladuše, danas najstarijeg civilnog udruženja na području općine.    Rehmetli hadži Hasan ef. Rizvić je svojim višedecenijskim djelovanjem ostavio duboke tragove u novijoj povijesti Velike Kladuše čime je, pored ostalog, još za života nesporna prva realna ličnost-legenda svog Zavičaja i šire. Velika postiđenost i posramljenost pripadnika intelektualnih krugova svih profesija, svih nosioca mandata u svim sferama društvenog života Velike Kladuše zadnjih 92  godine jeste ravnodušan odnos prema liku i djelu ovog velikana. Velika Kladuša je u svom višestoljetnom postojanju prolazila različite faze svog društvenog razvoja, uspone-nazadovanja, o čemu nema društveno verifikovanih činjenica, a vjerodostojni podaci nemilosrdno svjedoče i dokazuju. Strateška greška učinjena je promjenom društvenopolitičkog sistema 1990-tih što nije izvršena lustracija i Velika Kladuša pročišćena od doušnika, izbliza, mufljuza, komunističkog šljama,… Među nebrojeno mnogo printanih publikacija o Velikoj Kladuši zadnjih nekoliko desetljeća možemo svakako obuhvatiti prvu „Monografiju Kladuše“ – Velika Kladuša kroz stoljeća (feb.1987.) i Džamije Velike Kladuše (2000. godine). U „Monografiji Kladuše“ ime hadži Hasana ef. Rizvića samo jednom je stidljivo spomenuto. Knjiga „Džamije Velike Kladuše“ ime ovog velikana uopće ne spominje. Povodom 25-godišnjice prvog oslobođenja Kladuše od fašističkog terora (1967) nadležne lokalne vlasti su institucionalizirale „Februarska priznanja“. Ova najveća lokalna priznaja bila su „suspendirana“ (1987-2002.) i reaktivirana bez značajnijih redefinicija i inovacija. Vrijeme „Februarskih odlikovanja“ je, nažalost, dokazalo njihovu moralnu upitnost daljnjeg postojanja u dosadašnjim percepcijama o čemu zorno svjedoči sjednica Općinskog vijeća od 18.02.2016. godine. Uporedo sa „Februarskim priznanjima“ nadležne lokalne vlasti su poslije 1970-tih pojedinim ustanovama davali imena poznatih Kladuščana, ali je zaobiđeno ime hadži Hasana ef. Rizvića. Tužna je činjenica da blizu 100-njak živih nosilaca „Februarskih priznanja“ stidljivo trpi i (ne)svjesno doprinosi nazadovanju Kladuše bez ijedne javno pokrenute inicijative za poboljšanje. Tokom prve decenije 21. stoljeća istaknutiji pripadnici intelektualnih krugova Velike Kladuše razbacani širom Planete u par navrata vodili su „Internet dijaloge“ o različitim temama svog Zavičaja. Pored ostalog, navedeni dijalozi su rezultirali formulisanjem Koncepta „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ koncem 2013. Pet izdanja Biltena za društvena kretanja su nezaobilazna bibliografija za poboljšanje elementarne upućenosti o svom Zavičaju. Vjerodostojni podaci o društveno ekonomskom razvoju (demografija, gospodarstvo, ljudska prava, građanske slobode,..) zadnjih 10-tak godina nedvojbeno ukazuju na ubrzano nazadovanje Kladuše u odnosu na ista kretanja BiH, odnosno FBiH. Narodni izabranici, nosioci mandata u svim sferama društvenog života Velike Kladuše  (zakonodavna i izvršna vlast, političke stranke, civilna udruženja, religijske zajednice,…) nisu kreirali povoljan ambijent sa fokusiranjem na participaciju građana u kreaciji njihove budućnosti. reis-kladusa-2011-2

U recentnoj prošlosti (zadnjih 10-tak godina) donešeno je nekoliko strateških dokumenata (Prostorni plan 2002-2020., dvije Strategije razvoja, Strategija omladinske politike, Strategija odnosa sa građanima,…) sa veoma mršavim rezultatima – mrtva slova na papiru. Najvrednija dostignuća u svim oblastima društvenog života Velike Kladuše (elektrifikacija, vodosnabdjevanje, moderna poljoprivredna proizvodnja, industrijalizacija, arhitektura, infrastruktura, školstvo, kultura, sport, vjerski život, ljudska prava i građanske slobode,…) pokazuju veliku malaksalost, puko preživljavanje, zabrinjavajuća moralna posrnuća, devastacije svih vrsta,… Opća ravnodušnost Kladuščana prema „otmjenom“ nazadovanju njihova Zavičaja je višestuko znakovita, nedovoljno istražena,… Sve alarmantniji podaci odaziva na izbore, javne skupove,… percipiraju se kao „norlamne pojave“. Konkretni zahtjevi građana, javni protesti, apeli, građanske inicijative, pristup informacijama, odgovori na vjećnička pitanja,…se nedovoljno poštuju, ingnorišu, improviziraju,…

Globalno stanje današnjice

Raspoloživi resursi Velike Kladuše (demografija, prirodni i izgrađeni resursi,…) sa kapitalnim potencijalima (ideje, znanje, vještine, financije, dijaspora,…) boljom sveopćom organizacijom društva (shvaćenog u najširem smislu) omogućuje znatno bolji standard življenja i perspektivu. Kladuško društvo organizovano u 10-tak hiljada domaćinstava, preko 40 hiljada birača, oko 46 hiljada stanovnika, više desetina gospodarstvenih obrta, preko stotinu privrednih društava, 13 mjesnih zajednica, 27 džemata, preko 80 civilnih udruženja, desetak političkih stranaka, oko osam hiljada učenika, deset osmogodišnjih i tri srednje škole, oko 15-tak hiljada „dijasporaca“  ubrzano nazaduje. Aktuelno stanje vjerodostojno manifestira nekoliko strateških pokazatelja, kao npr.: zaposlenost oko 3.700, nezaposlenost oko 8.500, stopa siromaštva oko 30% (dvostruko veća od beha prosjeka), GDP p/c oko 2.500 USA $ (duplo manji od beha prosjeka), industrijska proizvodnja nije dostigla ni trećinu predratne, poljoprivredna proizvodnja bez osmišljene strategije i  efikasnih poticaja,… Kladuško društvo se odlikuje sa nepodnošljivim nejednakostima, socijalnom nepravdom, sve ugroženijim ljudskim pravima i građanskim slobodoma, sa evidentnim moralnim posrnućima i veoma čudnim percepcijama univerzalnih vrijednosti (pravednost, jednakost, solidarnost,…). Većina intelektualnih potencijala (par sveučilišnih profesora, nekoliko stotina profesora-pravnika-advokata-liječnika, par desetina školovanih imama, blizu 100-njak nosilaca Februarskih priznanja, nebrojeno pripadnika (kvazi)intelektualnih krugova, preko 100 nosilaca raznih mandata – narodnih predvodnika, više od 100-njak članova džematskih odbora, nekoliko desetina članova nadzornih odbora u javnim preduzećima i ustanovama, nekoliko desetina članova menadžmenta političkih stranaka, civilnih udruženja,…) stidno trpe i kukavički šute o nazadovanju Kladuše zadovoljavajući se stečenim pozicijama, pohlepama,…. srljajući prema moralnom bankrotu.

Šta nam je činiti

Velikoj Kladuši je neophodan širi konzultativno konsolidacijski proces osmišljen i organizovan sa primjernom participacijom građana predvođen narodnim izabranicima, vodstvima civilnih udruženja, džematskih odbora sa mogućnostima  „avangardnog učešća“ zainteresovanih pojedinaca u svim aspektima i nivoima. Potrebni su „svekladuški specijalizirani“ dijalozi o strateškim pitanjima fokusiranim na poboljšanje općeg ambijenta (vidi: Bilten za društvena kretanja br.2., august 2014.). Neophodan je koncenzus o autentičnom kladuškom interesu formulisanom kao pravedno napredno građansko društvo! Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ kao svojevrsna otvorena knjiga za sve realno izvodljive ideje, (pot)projekte, programe,…. može biti polazna „platforma“!

Šta je realno poduzimati na ovjekovječenju  lika i djela hadži Hasana ef. Rizvića

Bitno poboljšati, unaprijediti elementarnu upućenost u bližu kladušku povijest, sadašnjost i prespektivnu budućnost sa fokusiranjem na modernije percepcije temeljnih vrijednosti, kao npr.: pravednosti shvaćenoj da se svaka stvar postavi na njoj odgovarajuće mjesto potencirajući da pravednost u Islamu zauzima vodeće mjesto u sistemu moralnih vrijednosti, da je pravednost istovremeno jedna od uzvišenih Allahovih svojstava da čovjek ne podlegne stratsima i ličnim interesima, pravda jednaka za sve,… dobročinstvo kao temelj-osnov vjerovanja, kao iskrenost i odanost u namjeri milosti i samilosti, kao… U redovima imama, članova džematskih odbora snažnije promovisati iskrenost u govoru i djelima, javno i tajno kako prema Allahu tako prema sebi, porodici, ljudima, društvu,… Osmisliti i ostvariti ljudski kontakt sa potomicima, bližom rodbinom ef. Rizvića, Dodatno istražiti, sistematizirati „životopis“ ef. Rizvića. Organizovati „stručni skup“ sa ciljem „verifikacije“ lika i djela ef. Rizvića. Pokrenuti inicijativu dopune „Monografije Velike Kladuše“ sa posebnim dodatkom o „Vjerskom životu“ na ovim prostorima. Obaviti „kritičku raspravu“ o mjestu, ulozi,… Crvenog križa sa ciljem reafirmacije, podmlađivanja,… Pripremiti i održati „Sabor“ džemata Velike Kladuše sa ciljem osnaživanja procesa revitalizacije vjerskog života. Pripremiti organizovana i pojedinačna učešća u javnoj raspravi povodom Izmjena – dopuna Prostornog plana 2002-2020. sa ciljem identifikacije lokacije za „Islamski centar“. Razmotriti raspoložive ideje oko naziva budućeg Islamskog centra sa preferiranjem hadži Hasana ef. Rizvića. Moguća alternativa da se na lokaciji „stare autobusne stanice“ i dijela parka predvidi, izgradi „Zavičajni kompleks“, „Etno zavičaj“, i-ili… sa primjernim sadržajima „kapije BiH prema Zapadu“, prepoznatljivom arhitekturom „susreta civilizacija“,… Inicirati redefiniciju-reafirmaciju „Februarskih priznanja“, podstićati kulturu dijaloga fokusiranjem na „kulturu sjećanja“ prema koncenzusu oko obilježavanja značajnih datuma kladuške povijesti. Konkretnije promovisati kulturu kao ukupnost duhovne, moralne, društvene, proizvodne djelatnosti u kontekstu kladuških (ne)prilika. Ramo HIRKIĆ, podnosilac Inicijative