Prilog u nastavku objavljen je na Portalu ReprezenT-a 04. marta 2019. godine, dakle prije godinu dana, a kako je ovo izmišljeno pravo izabranih dužnosnika nakon isteka mandata ostalo u primjeni (ne bez razloga) još samo u Velikoj Kladuši, valja podsjetiti one koji su se toga sada sjetili, da su to mogli i trebali činiti ranije, intenzivnije… No treba biti korektan pa kazati da je bolje ikad nego nikad. U prilogu je opisano stanje prije godinu dana i ništa se ne mijenja.

„Bijeli kruh“ – nezarađena godišnja plaća

VELIKA KLADUŠA – Takozvani „bijeli kruh“, odnosno pravo izabranih dužnosnika da pola ili punu plaću primaju i godinu dana nakon isteka mandata ukinut je u Unsko-sanskom kantonu. U BiH je također ukinut „bijeli kruh“ zastupnicima u parlamentu. Ovu privilegiju u USK-u sami su sebi poslanici jednoglasno ukinuli jer je to bio jedan od uvjeta Udruženja građana „Bosansko proljeće“ tokom februarskih protesta 2014. godine. Poput poslanika u Skupštini USK-a postupila su i neka općinska vijeća na ovim prostorima. Nakon što su se tenzije stišale u sjeni novih saziva i koaliranja pojedini zastupnici su tražili izmjenu zakona i vraćanje prava na „bijeli kruh“. Podsjećamo, februarski protesti u Krajini su okončani ostavkom premjera Hamdije Lipovače i ukidanjem prava na „bijeli kruh“. Iako su takvu odluku zastupnici usvojili jednoglasno, izgleda da su se neki od njih predomislili. -Mi smo tu odluku usvojili, ali sada neki zastupnici traže sjednicu Skupštine kako bi se ta odluka stavila van snage ili izmijenio zakon, navodi predsjedavajući Skupštine USK-a Nijaz Hušić. Ovakvim naknadnim zahtjevima za ponovnim vraćanjem „bijelog kruha“ takvi zastupnici ustvari poručuju zašto su ušli u politiku i da njihova namjera nikada nije bila da pomognu građanima. Ovakva situacija u vezi sa postojanjem „bijelog kruha“ pokazuje otuđenost vlasti od građana, konkretnije one vlasti koja nakon februarskih protesta ništa nije poduzela. Podsjećamo da je u vrijeme protesta Laburistička stranka bila na vlasti u Velikoj Kladuši, a to je i u ovom sazivu. Upravo vijećnici ove političke partije su u svom mandatu, doduše uz pomoć i drugih opozicionih vijećnika, usvojili na Općinskom vijeću Odluku o povećanju primanja općinskih vijećnika koja su ionako najviša u USK-u. Ta Odluka o povećanju paušala i drugih primanja do danas nije primjenjena, a donešena je nakon februarskih protesta koji su u Velikoj Kladuši bili prilično masovni i agresivni ali krajnje dostojanstveni. Naši općinski političari, vijećnici prije svih, kao da žive u drugom svijetu i prosto ih uopće ne interesuje kako građani žive. Ovdje bi ponovo trebalo otvoriti pitanje klasa i klasne borbe jer sa jedne strane imamo otuđenu višu klasu koja uživa u svemu i sama sebi donosi zakone i olakšice, plate i beneficije a sve više zadužuju građane a sa druge strane imamo obespravljenu siromašnu i nezaštićenu „raju“.
Naknada poslije isteka mandata u narodu poznatija kao „bijeli kruh“ je samo vrh ledenog brijega sramne rastrošnosti imenovanih i izabranih zvaničnika u Općini Velika Kladuša.Kakvo je stanje sa „bijelim kruhom“ u Velikoj Kladuši

Treba građanima pojasniti, mada to uglavnom svi znaju, da je takozvani „bijeli kruh“, pravo političara da nakon odlaska s dužnosti još godinu dana primaju plaće. Te privilegije kako smo u uvodu naveli, mnogi su se odrekli, ali ne i u Velikoj Kladuši. Upravo ova činjenica mogla bi podići veliku prašinu zbog niže navedenih činjenica u ovom prilogu. Kao urednik u Redakciji ReprezenT-a službeniku za informisanje Općine Velika Kladuša podnio sam 16.01.2017. godine Zahtjev za pristup informacijama koji je zaveden pod brojem 07-05-49/17 sa zakonskim rokom rješavanja 31.01.2017. Pitanje je glasilo: Ko su u Općini Velika Kladuša aktuelni korisnici tzv. „bijelog kruha“, od kada se koristi i do kada će se koristiti te kolike su neto i bruto mjesečne isplate korisnicima? Odgovor je po običaju općinske administracije Velike Kladuše kasnio, a kada je već stigao bio je bezobrazno nepotpun jer je odgovoreno kako su u Službi za finansije i računovodstvo tokom novembra 2016. godine zaprimili tri rješenja o isplati naknade nakon prestanka dužnosti, i to jedno za bivšeg načelnika i za dva savjetnika. Nisu dostavljena imena načelnika a niti njegovih savjetnika. Prema rješenju načelnik će tri mjeseca primati neto plaću u iznosu od 2.865,00 KM a devet mjeseci 50 posto tog iznosa. Savjetnici po Rješenju imaju pravo na naknadu punog iznosa plate od 1.859.40 KM neto u trajanju od šest mjeseci. Jedan je savjetnik u međuvremenu zasnovao stalni radni odnos u Općini te je izgubio pravo na navedenu naknadu. Na uloženi prigovor zbog nepotpunog odgovora, stigao je akt u kojem stoji da se radi o načelniku Edinu Behriću i njegovom savjetniku Enesu Haliloviću. Obrađivač ovog akta je Jasmin Šahinović, kao drugi savjetnik načelnika Edina Behrića, koji se u međuvremenu zaposlio u Općini. Provjerili smo podatke za prethodni mandat vlasti DNZ čiji je načalnik Admil Mulalić imao četiri savjetnika ali niti jedan nije koristio „bijeli kruh“. Prema sadašnjem zakonskom rješenju brojni savjetnici općinskog načelnika Fikreta Abdića imaju pravo na „bijeli kruh“, nakon završetka mandata.„Bijeli kruh“ različito se primjenjuje u općinama USK-a

Stanje sa korištenjem prava na „bijeli kruh“ različto je u općinama USK-a. U Gradu Bihaću pravo na „bijeli kruh“ ima samo gradonačelnik, mada se tog prava najprije odrekao a potom porekao, bivši gradonačelnik Emdžad Galijašević. U Općini Cazin niko nema pravo na „bijeli kruh“ čega se Općinsko vijeće odreklo nakon februarskih protesta 2014. godine. U Općini Bosanska Krupa takođe niko nema pravo na „bijeli kruh“. U Bosanskom Petrovcu pravo na „bijeli kruh“ ima samo načelnik. U Općini Bužim ovih dana je aktuelno rješavanje ove privilegije jer je i ovdje na snazi rješenje koje nije usklađeno sa Kantonalnim zakonom po kojem načelnik i njegovi savjetnici imaju pravo na „bijeli kruh“. U općinama Ključ i Sanski Most na snazi su propisi po kojima pravo na „bijeli kruh“ imaju načelnici i njihovi savjetnici na čemu se trenutno ništa ne radi. Dakle, kada se sagledaju podaci po općinama, Velika Kladuša spada u red onih koje nisu ništa poduzele po tom pitanju, a svakako je interesantno da su općine u kojima je taj problem riješen, napredne u svakom pogledu, za razliku od Velike Kladuše koja godinama stagnira i nazaduje. Esad ŠABANAGIĆ