Upućena inicijativa za ukidanje „bijelog kruha“ izabranim dužnosnicima u Općini Velika Kladuša

VELIKA KLADUŠA – U subotu je u sali restorana „Bushel“ u Velikoj Kladuši održan Okrugli stol na temu Participacije građana u kreaciji budućnosti s kojeg je Kolegiju Općinskog vijeća upućena građanska inicijativa kojom se traži ukidanje privilegije izabranim zvaničnicima poznate kao „bijeli kruh“ nakon isteka mandata, odnosno da se ista uvrsti na dnevni red i razmatra istu te kao tačku dnevnog reda predloži Općinskom vijeću na razmatranje. Prilog Inicijativi je i odgovarajuće obrazloženje u kojem stoji: Takozvani „bijeli kruh“, odnosno pravo izabranih dužnosnika da pola ili punu plaću primaju i godinu dana nakon isteka mandata ukinut je u Unsko-sanskom kantonu. U BiH je također ukinut „bijeli kruh“ zastupnicima u parlamentu. Ovu privilegiju u USK-u sami su sebi poslanici jednoglasno ukinuli jer je to bio jedan od uvjeta Udruženja građana „Bosansko proljeće“ tokom februarskih protesta 2014. godine. Poput poslanika u Skupštini USK-a postupila su i neka općinska vijeća na ovim prostorima. Podsjećamo, februarski protesti u Krajini su okončani ostavkom tadašnjeg premjera i ukidanjem prava na „bijeli kruh“. Ovakva situacija u vezi sa postojanjem „bijelog kruha“ pokazuje otuđenost vlasti od građana, konkretnije one vlasti koja nakon februarskih protesta ništa nije poduzela. Naši općinski političari, vijećnici prije svih, kao da žive u drugom svijetu i uopće ih ne interesuje kako žive građani. Naknada poslije isteka mandata u narodu poznatija kao „bijeli kruh“ je sami vrh ledenog brijega sramne rastrošnosti imenovanih i izabranih zvaničnika u Općini Velika Kladuša koji se, za razliku od ostalih općina, nisu odrekli ove privilegije. Stoga potpisnici ove Inicijative bezrezervno traže da nadležno Općinsko vijeće razmatra Inicijativu i očituje se o zahtjevu građana Velike Kladuše. Više o „bijelom kruhu“ u Velikoj Kladuši pročitajte ovdje.

Okrugli stol je organizirala i realizirala Partnerska grupa okupljena i angažirana na Konceptu: Unaprijedimo Kladušu zajedno. Uvodničari na Okruglom stolu bili su Esad Šabanagić i Ramo Hirkić dok je moderator bio Amir Purić. Organizatorima Okruglog stola odazvalo se 15 građana i gotovo svi su učestvovali u debati koja se vodila na temu ambijenta u kojem danas živimo u svom gradu. Javnosti su manje-više poznate aktivnosti Partnerske grupe koja se od prvog dana svog angažmana zalaže za zajedništvo bez kojeg nema niti će biti unaprijeđenja ambijenta za lagodan život u Velikoj Kladuši. Na Okruglom stolu je istaknuto da u protekle četiri godine djelovanja Partnerske grupe još nismo u Velikoj Kladuši zabilježili primjer koncenzusa odnosno dogovora svih političkih subjekata oko nekih važnih tema za ovu lokalnu zajednicu. Od ove porazne činjenjice, samo je poraznija spoznaja da toga još zadugo neće biti. U takvom ambijentu međusobne političke nesnošljivosti odvija se život u Velikoj Kladuši koja već duže vrijeme nazaduje po svim mjerljivim i nemjerljivim ekonomskim parametrima.Potrebni svekladuški dijalozi

Iz ovog ali i drugih razloga Partnerska grupa se opredijelila za organizaciju Okruglog stola na kojem je svih 15 prisutnih građana iskazalo svoje nezadovoljstvo ambijentom u kojem žive, i to ne danas već duže vrijeme unazad. Takvo stanje i jeste razlogom za razgovor i razmjenu mišljenja građana o tomu šta oni mogu i trebaju činiti da bi poboljšali opisano stanje. Učesnik u debati Zahid Zako Topić osvrnuo se na činjenicu da vlast Velike Kladuše već deset godina gradi Centar za kulturu i nije ga izgradila te na kulturne događaje koji su klasična improvizacija puni neukusa i profanisanja. –Ovo je moralna kaljuža, najveća na Balkanu, kazao je Topić, koji je posebno potencirao potrebu Kladuščana da se odrede prema svojoj istoriji. Fikret Čelebić je kazao kako je Velika Kladuša sredina za nadrealiste i crni humor te da u njoj preovladavaju isključivo lični interesi dok u tim interesima uopće nema građana. Čelebić smatra dodatnim problemom što aktuelna vlast uopće ne kontaktira sa državom. Benito Matković smatra da građani nisu dobro i pravilno informirani te da zbog toga izostaje njihov veći angažman. Također je istakao kako u Velikoj Kladuši manjka istraživačkog novinarstva za koje, kako smatra, tema ima na pretek. Enver Melkić smatra da su vlasti Općine Velika Kladuša polaganjem cvijeća na mezarjima stardalnika nedavnog rata zloupotrijebile 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom. Nasija Džihanović je iznijela zaista porazne podatke o bolesti karcinom koji je u Velikoj Kladuši najveći u Kantonu, naročito kod mladih kojima je tu bolest prouzrokovalo konzumiranje opojnih droga. Ona se osvrnula i na odlaske mladih te na neaktivnost građana Velike Kladuše, koja bi prema njenim riječima mogla i trebala služiti kao primjer drugima. Prisutnima su se obratili i političari Kenan Keserović, poslanik u Skupštini USK-a te Dinko Ljubijankić, vijećnik u Općinskom vijeću. Moderator Okruglog stola Amir Purić se osvrnuo na problematiku mladih koje, kako kaže, ubi neizvjesnost i ovakvo stanje u kojem oni ne znaju komu više da vjeruju. -Zbog toga je jedna grupa mladih Kladuščana, studenata, radnika i nezaposlenih, pokrenula Inicijativu „Kladuša je naša“ kroz koji će pokušati okupiti sve pojedince progresivnog razmišljanja u organizovanu borbu za poboljšanje svih segmenata života u lokalnoj sredini. Purić se snažno zalaže za svekladuške dijaloge kojih uopće nema niti ih neko od zvaničnika inicira.  I drugi članovi Partnerske grupe su jedinstveni u ocjeni kako je ovo jedan od ciljeva koji nije odmakao dalje od inicijative te da Koncept nije na adekvatan način posredstvom lokalnih medija predstavljen velikokladuškoj javnosti. Članovi Partnerske grupe problem vide u činjenici da lokalni Radio Velika Kladuša uopće ne prati njihove aktivnosti a što potvrđuje i ovaj Okrugli stol na kojem nije bilo predstavnika ovog medija mada su uredno obaviješteni.Zaključci i preporuke 

Aktivnosti na Okruglom stolu okončane su potpisivanjem Inicijative za ukidanje „bijelog kruha“, a pored ove konkretne aktivnosti prisutni građani na Okruglom stolu usvojili su slijedeće zaključke:

  1. Sveukupno stanje u Velikoj Kladuši je ovakvo kakvo jeste koje, između ostalog, karakteriše veoma skromna i nedovoljna uključenost građana u najširem smislu. Među osnovne razloge nedovoljne participacije Kladuščana u kreaciji svoje budućnosti su pomanjkanje volje, nedostatak konkretnih projekata podržanih budžetskim sredstvima, ponašanja suprotno institucionalnim aktima i civilizovanoj praksi, privilegiranost korištenja budžetskih beneficija od strane povlaštenih izabranika, ceremonijalno djelovanje javnog radija, ravnodušnost, obrazovanje, pohlepnost, vegetiranje brojnih civilnih udruženja, pasivnosti mjesnih zajednica i džematskih odbora, čudne percepcije i implementacije temeljnih vrijednosti,…
  2. Osnovni segmenti poboljšanja kvalitete života kao što su sigurnost i zdravstvena zaštita, mogućnosti zaposlenja i zarada, mogućnosti obrazovanja i ponuda kulturnih sadržaja, sport i rekreacija, podsticanje preduzetničkih aktivnosti, ljudska prava i građanske slobode,… mogli bi se brže i značajnije poboljšati sadržajnijim angažovanjem građana u društvenom životu lokalne zajednice na svim nivoima i područjima.
  3. Raspoloživi resursi Velike Kladuše (povoljna demografija, geopolitički položaj, reljef i klima, izgrađeni industrijski i infrastrukturni objekti, tradicija i identitet, brojna dijaspora,…) uz bitno povećanje volje Kladuščana daju realne mogućnosti vidnijeg unapređenja kvalitete života i poboljšanja životnog standarda. Učesnici Okruglog stola promovišu autentični kladuški interes u sintagmi „pravedno napredno građansko kladuško društvo“ sa pluralističkim percepcijama formulisanja ciljeva i načina djelovanja sa modernim percepcijama univerzalnih vrijednosti – principa (pravednosti, jednakosti, solidarnosti,…). Ključni doprinos povećenju volje Kladuščana na participaciji kreacije svoje budućnosti u najširem smislu imaju narodni izabranici svih nivoa (poslanici, vijećnici, članovi savjeta mjesnih zajednica, organi Islamske zajednice Velike Kladuše, civilna udruženja,…), organi koje oni biraju (komisije OV, nadzorni odbori,…), mediji općenito, a posebno oni koji se financiraju iz budžeta.

Kao važnije preduslove participacije Kladuščana u kreaciji svoje budućnosti, a ujedno i preporuke učesnika Okruglog stola nadležnim organima mjesne i lokalne vlasti, civilnim udruženjima, nosiocima mandata općenito, građanima i kladuškoj (ne)laičkoj javnosti su:

  1. a) Konkretnije poznavanje prava i obaveza općenito, ponašanja u skladu sa demokratskim procedurama unutar institucionalnih okvira baratanjem konkretnim pokazateljima-činjenicama iz realnog stanja-života dotične sredine.
  2. b) Poboljšanjem fundamentalnog obrazovanja da bi se što uvjerljivije i konkretnije prezentovali stavovi, mišljenja, konkretni prijedlozi,…
  3. c) Pozivamo vijećnike u OV Velike Kladuše da demokratskim sporazumjevanjima sa ostalim narodnim izabranicima (članovima savjeta mjesnih zajednica, organima IZ Velike Kladuše) poštenije preraspodijele budžetske beneficije shodno jasno utvrđenim kriterijima i mjerilima doprinosa razvoju kladuškog društva shvaćenog u najširem smislu.
  4. d) Apeliramo na nadzorne odbore, menadžmente političkih stranaka, civilnih udruženja na transparentnije djelovanje, podsticanje koncenzusa o strateškim pitanjima razvoja kladuškog društva, veću odgovornost prema građanima,…
  5. e) Podsjećamo da nam u narednom periodu slijede izbori za mjesne zajednice, izbori organa IZ Velika Kladuša, opći izbori, brojne javne rasprave o dokumentima OV, uspostavljanjima registara javne imovine (infrastrukturna i vakufska imovina),… da svaku priliku koristimo za prezentovanje konkretnih stavova o poznatim postojećim idejama, projektima, poduhvatima imajući u vidu da samoodržive konkretne realne razvojne projekte najbrže možemo ostvariti u području ekologije (upravljanje otpadom, regulacijama rijeka, potočića, iskorištavanju biomase,…), revitalizacijom poljoprivrede i sela (kapaciteti za prerade mlijeka, voća, povrća, organska gnojiva, bioplin,…).
  6. f) Nekoliko strateških promašaja kao što su trasiranje i djelomična izvedba zaobilaznice, trasa regulacije dijela korita rijeke Kladušnice do ušća u Glinu, trasa i projektni zadatak kanalizacione mreže i prekopavanja ulica, ignorisanja javnoprivatnih partnerstava, voluntarizam oko poboljšanja socijalnih prilika, diskriminacija građana tolerisanjem neplaćenih budžetskih potraživanja od „Agrokomerca“, „Saniteksa“, asistiranja u pljačkama oko privatizacija,… sa pasivnim aminovanjem građana su dugoročne posljedice koje će trpjeti buduće generacije Kladuščana.
  7. g) Prosperitetnija budućnoist Velike Kladuše je u rukama Kladuščana, ma gdje bili i šta radili, a prvi koraci su aktivnije učešće građana!

Naredne, konkretnije aktivnosti Partnerske grupe bit će, između ostaloga, priprema i izdavanje osmog broja Biltena za društvena kretanja. Esad ŠABANAGIĆ