Naravno, dopune se ostavljaju po volji zainteresovanih, a potpisnik ovog priloga zagovara da navedena Ustanova bude inicijator, organizator, pokrovitelj obilježavanja 40-godišnjice Afere „Agrokomerc“ polovinom augusta 2027. godine. Malo je koji događaj na području Bihaćke regije opširnije opisivan od respektabilnog broja osoba sa neupitnim referencama sa širih geografskih prostora kao što je Afera „Agrokomerc 1987. godine“. U prilog navedene konstatacije zainteresovani mogu pogledati:
Na osnovu dostupnih izvora publikacije o Aferi „Agrokomerc 1987. godine“ svrstane su nekoliko skupina:
I Feljtoni i novinarski osvrti prilikom jubilarnih godišnjica događaja
Esad Šabanagić, Usponi i padovi „Agrokomerca“, Dossier publikovan povodom 15-godišnjice u sedmičnjaku ReprezenT u 11 nastavaka 2002. godine. Sva izdanja kao fotokopije priložene u knjizi „Afera ’87.“ publikovanoj 2007. godine povodom 20. godišnjice.
Esad Šabanagić (1954) istaknuti nezavisni novinar, najprepoznatljivija medijska osoba Cazinske krajine koncem minulog i prvih decenija 21. stoljeća. Susnivač i dugogodišnji urednik printanog izdanja sedmičnjaka Prezent, kasnije ReprezenT, a od 2012. Portala ReprezenT.ba koji spada među najdugovječnije portale u BiH. Za svoj rad dobio je Februarsku nagradu Općine Velika Kladuša 2006. godine. U vrijeme obznanjivanja „Afere ’87.“ bio direktor preduzeća „Kladušnica“.
Đulaga Alibegić novinarski feljton pod nazivom: „Agrokomerc, priča ispričana“ publikovan povodom 15-godišnjice u mjesečnjaku Cross Atlantic 2002. godine. Nekoliko izdanja kao fotokopije obuhvaćene u knjizi „Afera ’87.“ publikovanoj 2007. povodom 20-godišnjice.
Đulaga Alibegić (1957) u vrijeme „Afere ’87.“ bio je predsjednik Osnovnog suda u Velikoj Kladuši i dežurni sudac na dan izbijanja januarskog požara 1987. godine u skladištima „Agrokomerca“. Od 2002. godine živi u Americi (Utica), poznati bosanskohercegovački publicista-kolumnista, osnivač i urednik mjesečnjaka „Cross Atlantic“ (2002 – 2012), a poslije Portala istog naziva.
Prof. dr. Meho Bašić, „Afera Agrokomerc“, Feljton (sedam nastavaka) publikovan u sedmičnjaku Krajina 2007.
Meho Bašić (1946-2010) sveučilišni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i profesionalni savjetnik Predsjedništva SR BiH i Predsjedništva CK SKBiH tokom 1986/90. za društveno ekonomske odnose i razvojnu politiku.
Mehmed Koštić, „Zašto još jedan feljton“, publikovan u deset nastavaka u sedmičnjaku ReprzenT s početkom 20. 08. 2007. godine.
Mehmed Koštić (1948) maturant Kladuške gimnazije slavne generacije 1967. godine. Završio Vojnu akademiju u Beogradu. Za vrijeme obznanjivanja „Afere ’87.“ sa činom potpukovnika bio komandant Garnizona u Banja Luci. Zbog nesporazuma sa Komandom 5. korpusa Armije BiH oko Tenkovskog upada u Bosansku Bojnu aprila 1993. godine smijenjen sa pozicije komandanta 501. Kladuške brigade. Od 1994. godine živi i radi u Švicarskoj.
Nenad Pejić, „Afera Agrokomerc“, 10. mart 2012. godine, prilog publikovan u dnevnom listu Oslobođenje.
Nenad Pejić (1948) jedan od najuspješnijih, utjecajnijih, zapaženijih novinara, urednika, menadžera na širim geografskim prostorima. Za vrijeme „Afere 1987. godine“ bio dopisnik Oslobođenja sa sjedištem u Banja Luci.
Boro Kontić, „Afera Agrokomerc, 30 godina poslije“, prilog publikovan 18. 08. 2017. godine, Javni servis medija BiH.
Boro Kontić (1955) poznati i cijenjeni bosanskohercegovački novinar, urednik, režiser, ključna figura radijskog novinarstva. Osnivač Mediacentra, autor i učesnik brojnih projekata novinarstva, kulture, filma,…
Emir Habul, „Afera Agrokomerc, 30 godina poslije“, prilog publikovan u dnevnom listu Oslobođenje 15. 08. 2017. godine.
Emir Habul (1955) cijenjeni bosanskohercegovački novinar, urednik, IT stručnjak. U vrijeme obznanjivanja „Afere 1987. godine“ bio „dežurni novinar“ u Redakciji Oslobođenja.
II Publikovane nezaobilazne knjige sa većinskim sadržajem Afere ’87.
Dr. Hrvoje Šošić, „Ekonomsko pokriće Agrokomerca“, tri izdanja (Zagreb 1987. i 1989., Ljubljana 1988.)
Dr. Hrvoje Šošić (1928-2012) istaknuti hrvatski ekonomist, sveučilišni profesor, političar, politički disident, dugogodišnji vanjski saradnik „Agrokomerca“ i savjetnik Fikreta Abdića. U vrijeme obznanjivanja „Afere ’87.“ vrlo aktivan na širim geografskim prostorima sa fokusom na dokazivanju ekonomskog pokrića emitovanih mjenica, nepravdi koje se čine prema Cazinskoj krajini, animiranju svjetske javnosti,… Prema Wikipediji od 14. 01. 2010. sve tri Šošićeve knjige o „Agrokomercu“ predstavljaju žanrovski najčudniju mješavinu biografske literature, političke analize i teorijske advakature. U vrijeme obnašanja mandata u Hrvatskom saboru (1990-98) bio na usluzi krajiškim izbjeglicama u kampu Gašinci (1996/8).
Fikret Abdić, „Moj odgovor“, Masmedia. Zagreb 1990.
Fikret Abdić (1939) istaknuti privredni rukovodilac-tvorac „Agrokomerca“, autor par knjiga, izborni pobjednik na prvim višestranačkim demokratskim izborima za člana Predsjedništva SRBiH novembra 1990., idejni tvorac i vođa samoproglašene Autonomne pokrajine Zapadna Bosna septembra 1993., komandant Narodne odbrane, zatvorenik u više zatvora (Bihać, Rijeka, Karlovac, Lepoglava, Pula) osuđenik za ratna dešavanja 1993/5., načelnik Općine Velika Kladuša 2016/24. Ima dvojno državljanstvo i u svakoj državi je zatvaran!
Fikret Abdić i saradnici, „Agrokomerc BiH i Svijet“, Masmedia, Ljubljana, 1991.
Petar Dodik, „Uspon i pad „Agrokomerca““, Sarajevo, 2003.
Petar Dodik (1925-2015), pravnik, diplomata, visoki privredni rukovodilac, istaknuti društveno politički funkcioner,… U vrijeme obznanjivanja „Afere ’87.“ bio član kolektivnog Predsjedništva Socijalističke Republike BiH.
Ramo Hirkić, „Afera ’87. – A Huge Political And Financial Furore“, Phoenix, 2007.
Ramo Hirkić (1946) istaknuti privredni rukovodilac u bivšem preduzeću „Saniteks“ (gen. direktor 1974/89), pionir kladuškog novinarstva (urednik tvorničkih novina „Saniteks“ 1973/75), autor više knjiga o svom zavičaju, višedecenijski analitičar-publicista, učesnik u događanjima oko Autonomne pokrajine Zapadna Bosna i Bratorata 1993/95, koordinator Odbora izbjeglica u Kupljenskom i Gašincima, organizator „Internet dialoga“ iz Phoenixa tokom prve decenija 21. stoljeća, vođa Partnerske grupe koja od 2013. promoviše Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“, višedecenijski saradnik ReperezenT-a poznat po kolumni Tefter. U vrijeme obznanjivanja „Afere ’87.“ bio je na poziciji rukovodioca Sektora plana i razvoja u Tvornici „Saniteks“.
Muhamed Filipović, „Afera Agrokomerc i smrt Hamdije Pozderca“, Sarajevo 2008.
Muhamed Filipović (1929-2020) akademik – jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih filozofa, pisaca, povijesničara, diplomata, političkih lidera. Ključna osoba oko definisanja i afirmacije modernog bošnjačkog identiteta i bosanske duhovnosti. U knjizi „Bio sam Alijin diplomata“ akademik je napisao dosta teksta koji je u mnogome kontraverzan tekstu navedene knjige iz 2008. godine.
III Knjige u kojima se „Afera ’87.“ opisuje djelomično – fragmentarno
Fikret Abdić, „SDA Hoće Može Zna“, Masmedia. Zagreb 1991.
Adil Zulfikarpašić, Članci i intervjui, Sarajevo, 1991.
Muhamed Abdić, „Kraini u amanet“, Rijeka, 1992.
Hasan Biščević, „Abdićev put u izdaju“, NIPP Ljiljan, Ljubljana 1993.
Noel Malcom, „Bosnia A Short History“, New York 1994.
Muhamed Borogovac, „The War in Bosnia-Herzegovina“, New York, 1996.
Emin Huskić, „Svi zločini Fikreta Abdića“, Bihać, 1997.
Petar Kriste, „Sjene nad slobodom“, Zagreb, 2002.
Tahir Pervan, „Tajne Bosanske Ćuprije“, Sacramento, 2002.
Smail Kličić, „Međubošnjački sukob u Cazinskoj krajini“, Bihać, 2002.
Ramo Hirkić, „Na tragu zločina u Cazinskoj krajini“, Phoenix, 2002.
Neven Anđelić, „Bosna i Hercegovina između Tite i rata“, London 2005.
Milan Uzelac, „Ono malo istine“, Sarajevo, 2005.
Dušan Bilandžić, „Povijest izbliza“, Zagreb, 2006.
„Krajina Monografija 1946-2006“, Banja Luka, 2006.
Andrija Mosković, Poznati biznismen, „Dom i svijet“, broj 267, 19. 03. 2010.
Zbornik „Cazinska krajina XX stoljeće“, Zagreb 2011.
Kasim Mujagić, „Istina o Autonomnoj pokrajini Zapadna Bossna 1993-1995.“, Cazin, 2013.
Ivo Lucić, „Uzroci rata u BiH 1980-92.“, Zagreb, 2013.
Fikret Abdić Babo, „Od idola do ratnog zločina i natrag“, Rijeka 2016.
Enver Ljubović, „Grad Cazin i Cazinska krajina od završetka Prvog svjetskog rata 1918. do danas“, Cazin 2019.
Boro Kontić, „Grebo“, Sarajevo/Zagreb, 2022.
Senad Avdić, „Gole godine“, Sarajevo/Zagreb, 2025.
Davor Marijan, „Hrvatska šutnja i godine raspleta“, Zagreb, 2026.
IV Naučno stručni radovi
Admir Mulaosmanović, „O političkom kontekstu Afere Agrokomerc, Historijska traganja“, Sarajevo, 2010.
Belma Buljubašić, „Kreiranje negativne slike o socijalističkoj BiH“, Tuzla 2024.
Dino Dupanović, „Mjesto i uloga medija u Aferi Agrokomerc“,
Gensel, J. „A corpus-linguistic analyis of the Agrokomec scandal“,
Mirza Džananović, „Abdić među nama-odjeci Afere Agrokomerc u Zenici“,
Lejla Šahinović – Kedić, „Društveno-političke nestabilnosti u Cazinskoj krajini“, Fakultet političkih nauka Sarajevo, 2021.
Većina navedenih autora „sugerira“ da je „Afera Agrokomerc 1987. godine“ „prekretnica – ključna točka“ koja je sudbinu ex Države „usmjerila“ prema njenom raspadu – nestanku! Ako je to tako, a jeste, onda bi bilo sasvim normalno – logično da vodeća obrazovno naučna ustanova „epicentra događaja“ povodom 40-godišnjice priredi primjerne aktivnosti koje bi, između ostalog, mogle ponuditi nove narative, nove interpletacije, nove mogućnosti, nove… sa fokusom na ostvarenja kao trajne tragove na području Cazinske krajine, još uvijek raspoložive potencijale čija (re)aktivizacija može u kratko vrijeme bitno poboljšati socioekonomsku situaciju regije.
Davno je „patentirano“: Prošlost ne možemo mijenjati niti izbrisati, ali možemo izabrati kako ćemo na nju odgovoriti. Imaju li Krajišnici volje, htjenja, znanja,… da na fenomen „Afere ’87.“ poslije 40 godina ponude „svoju verziju“?
Briljantne biografije i reference autora navedenih publikacija mogu biti dovoljni razlozi da Uprava Univerziteta u Bihaću razmisli o izazovu kao mogućnosti, između ostalog, doprinosa afirmaciji kulture sjećanja na krajiškom tlu. Još uvijek je 1987. godina za brojne Krajišnike ma gdje bili i šta radili koji drže do sebe, svog zavičaja svih starosnih dobi komplicirana, maglovita, teška,…!
Komisija Općinskog vijeća i (ne)pravda
Zahvaljujem redovnom posjetiocu Portala ReprezenT.ba koji me je podsjetio da pogledam jedan video prilog na kojem je vijećnica Općinskog vijeća Velike Kladuše Edina Abdić Pleho „prokomentarisala“ sudbinu svoje Inicijative na sjednici Komisije za ljudska prava i ravnopravnost spolova održane 19. maja 2026. godine. Za navedenu sjednicu Edina je u svojstvu predsjednice Kluba Laburističke stranke BiH podnijela Inicijativu sa kojom traži: a) Da Općinski Načelnik dostavi Apele sa Zahtjevom za postupanje (od 1 do 7) svim vijećnicima OV i članovima Komisije za ljudska prava i ravnopravnost spolova koje je službeno zaprimio primopredajom od bivšeg Načelnika Fikreta Abdića, b) Da Komisija organizira proširenu sjednicu na temu: „Sistemska povreda prava na rad i imovinu građana Velike Kladuše“! Prema riječima Edine sa video snimka kad se trebalo raspravljati o Zahtjevu… zatražena je pauza, a nakon pauze odbijeno da se o tome raspravlja sa „problematičnim-toksičnim obrazloženjem“! Šta je skandalozno!?
Tokom susreta „s’ nogu“ u kultnom hotelu na Brdu Hukića pitam socijalno odgovornog preduzetnika (ima 80-tak zaposlenih, izvoza oko 11 mil. KM, poznatog „borca“ za pravdu,…) kako je? Slijedi odgovor kao „iz topa“: „Sad je Svijet kao i BiH, moćnici rade šta i kako hoće, a veoma slično je i kod nas u Kladuši“!
Naravno, ova „upadica“ je zgodna prilika da podsjetimo da kladuški moćnici u imenima svih načelnika Općine od marta 1997. godina (Husein Delić, Sulejman Behrić, Adamil Mulalić, Edin Behrić, Fikret Abdić) do sadašnjeg Borisa Horvata rade šta i kako hoće pa smo zbog toga zapuštena palanka koja nazaduje. Tako je npr. bivši Načelnik Fikret Abdić (1939) tokom svog trostrukog mandata propustio puno toga učiniti (mogao bi se sastaviti Elaborat propuštenih šansi-izazova u formi jednog magistarskog rada), kao npr. „institucionizirati“ viziju Kladuše kao pravdenog naprednog,… društva, unaprediti rad medija,… pa se ne bi događalo da se drsko, arogantno ignoriše pravo na pravdu kao što je to manifestirala navedena Komisja na čelu sa Huseinom Hadžićem. Abdić je svojim ukupnim djelovanjem za 20 godina (1967/87) žestoko doprinio „preokretu“ u Državi, a za posljednih 40 godina nije uspio, htio, znao,… institucionalizirati viziju Kladuše kao pravednog naprednog demokratskog društva!
Mogla bi se uvažena vijećnica Edina prisjetiti „mog podneska“, a potom prvog i zadnjeg razgovora 31. januara 2014. godine u njenom Kabinetu. Žalosno je što je ignorisala, zaboravila,… da sam njoj i saradnicima tada naglasio kako je veliki problem kladuških izabranika percepcija i implementacija temeljnih vrijednosti (pravednost, jednakost, solidarnost,…).
Kakva je sudbina tužbe za naplatu navedenih potraživanja
U mandatu Edine Abdić Pleho (2014.) pojavio se i Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno o kojem Edina i njena Stranka nemaju stav. Da nismo vidljvo uznapredovali u modernijim percepcijama i implementacijama temeljnih vrijednosti, da smo više skloni diskriminacijama, aroganciji,… nego pravu na pravdu svjedočimo u radu Općinskog vijeća i njegovih tijela, Predsjedavajućeg, Načelnika,… Kad građanin Velike Kladuše ne plaća svoje obaveze bude utužen što je sasvim ok i obavezu plati. Kad privredno društvo duguje budžetu milione onda se to „ne može“ naplatiti jer nema volje, htjenja, znanja,…!
Budimo bolji ljudi, čuvajmo dostojanstvo!
Velika Kladuša, 08. 06.2026. ramoh46.07@hotmail.com