Tefter (546): Šta je realno očekivati od novoizabranih vlasti u prvih sto dana mandata (5)

U skladu sa opće prihvaćenim bona fide načelima kao što su „Thinking Global – Working Local“/„Misli globalno – radi lokalno“,… treba imati u vidu „društvene procese“ u našem širem i užem okruženju. Za ovu temu odabrani su niže pomenuti dokumenti.

Prvi dokument kojeg je nužno poznavati u „sažetku“ jeste Izvještaj o konkurentnosti EU  kojeg smo već spominjali. Radi se dokumentu od 400 stranica na kojem je radilo više desetina eksperata na čelu sa Mariom Daghijem (1947), academic-economist sa neupitnim referencama. Suština Izvještaja jeste „dokaz“ o zaostajanju EU u konkurentnosti na globalnoj sceni (u odnosu na Ameriku, Japan,…) i kako godišnje ulagati oko 800 milijardi eura u nove tehnologije, proizvode (posebno u čipove,…)?

Drugi dokument je Izvještaj o razvoju FBiH za 2023. napisan na 233 stranice kojeg treba pažljivije isčitati, a čiji sažetak je prenesen u izvornoj formi.

IZVRŠNI SAŽETAK I GLAVNE PREPORUKE Strategijom razvoja FBiH 2021-2027. definirani su sljedeći strateški ciljevi:

• Ubrzan ekonomski razvoj;
• Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj;
• Resursno efikasan i održiv razvoj;
• Transparentan, efikasan i odgovoran javni sektor.

 Za implementaciju postavljenih strateških ciljeva utvrđeno je 18 prioriteta i 78 mjera. Institucije odgovorne za koordinaciju i implementaciju Strategije razvoja, u 2023. godini, su aktivirale implementaciju 63 mjere. Bruto domaći proizvod (BDP) u tekućim cijenama u FBiH za 2023. godinu iznosi 31.844 mil. KM i veći je u odnosu na 2022. godinu, kada je iznosio je 29.463 mil. KM. BDP po stanovniku u FBiH za 2023. godinu iznosi 14.811 KM i veći je za 8,8%, u odnosu na 2022. godinu. Najznačajnije učešće, u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u FBiH, imaju područja trgovine i prerađivačke industrije u procentima od 16,2%, odnosno 14,7% (po KD BiH 2010). Prosječan broj zaposlenih u FBiH, iznosio je rekordnih 541.261, što je u odnosu na 2022. godinu više za 5.596 zaposlenih osoba ili 1,0%. Produktivnost rada (mjerena BDP-om po zaposlenom) u FBiH, dostigla je rekordni nivo u iznosu od 58.832 KM, što je u odnosu na 2022. godinu više za 3.870 KM ili 7,0%. Zabilježen je pad industrijske proizvodnje za 4,0% u odnosu na prethodnu godinu. Industrija ostvaruje oko petinu ukupne bruto dodane vrijednosti FBiH, a zapošljava oko četvrtinu ukupno zaposlenih. U strukturi bruto dodane vrijednosti u BDP-u, 78,7% industrije čini prerađivačka industrija. Udio bruto dodane vrijednosti industrije srednje i visoke tehnologije u BDP-u je porastao za 2,5 procentna poena, sa 18,4% na 20,9%, u odnosu na 2022. godinu. Količina prikupljenog komunalnog otpada tokom perioda 2017-2023. godina bilježi promjenjivo kretanje, ali bez velikih oscilacija. U 2023. godini prikupljeno je 278 kg. komunalnog otpada po stanovniku, što je manje za 2,1% u odnosu na prethodnu godinu i najmanje u posmatranom periodu. Prema podacima EUROSTAT-a, ukupna primarna potrošnja energije, u 2022. godini (zadnje dostupan podatak), iznosila je 7,22 mtoe, što je u odnosu na godinu ranije manje za 0,8%. Kretanje udjela termoelektrana u proizvodnom miksu, tokom perioda od 2018. do 2023. godine, bilježi promjenjivo kretanje, a u 2023. godini iznosio je 47,2%. Za razliku od zemalja regije i prosjeka EU27, Bosna i Hercegovina ima znatno povoljnije vrijednosti indikatora energetske zavisnosti. Posljednje dostupni podaci (2022) pokazuju da BiH 26,3% svojih energetskih potreba zadovoljava iz uvoza. Broj stanovnika u FBiH konstantno opada. Stopa promjene stanovništva na hiljadu stanovnika je negativna iz godine u godinu i u 2023. godini iznosila je -2,8%. Istovremeno, bilježi se i demografsko starenje stanovništva. Indeks starosti, koji u odnos stavlja stanovništvo 60+ i stanovništvo starosti 0-19 godina, 2023. godine iznosio je 132,5 (2022. iznosio je 126,6). Stopa prirodnog priraštaja na 1.000 stanovnika je i dalje negativna i iznosi -1,9‰, što je bolje u odnosu na prethodnu godinu (-3,1‰). Pružanje finansijske i stambene podrške, te stvaranje boljih uslova za usklađivanje porodiljstva s radnim i drugim obavezama još uvijek je nedovoljno.

Radi se o obimnom dokumentu (291 str.) sa desetinama slika sa raznih manifestacija. Navedenu Informaciju „prati“ još šest Anexa sa po 8-10 stranica istog datuma čiji naslov i sadržaj nisu u nesposrednoj koleraciji (Anexi obrađuju određene tematike Agrokomerca, mala privatizacija,..).

Osnovni nedostatak priložene Informacije jeste da nema „poveznice“ – Izvještaja o ostvarenju tada važeće Strategije razvoja 2014-2023. kao da nije ni postojala, a čiji naziv još je na službenoj web stranici Općine!

Uglavnom načelnik Boris Horvat i njegovi mušketiri imaju šta za čitati, a koliko će „profitirati“? O tom – po tom! Možda slijedi kakvo saopćenje?

Minimum očekivanja

Pored institucionalno podrazumijevajućih (Izvještaj o utvrđenom stanju na dan stupanja na dužnost, konstituisanje Općinskog vijeća, kompletiranje Ureda načelnika,  usvajanje budžeta, Program rada…), protokolarno nužnim (upoznavanja sa sveukupnim stanjem, problemima,… službeni prijemi, sastanci,…) poslovima, poželjno je da novoizabrane vlasti:

Da načelnik i predsjedavajući Općinskog vijećas posebno se obrate putem kladuških radiostanica građanima sa svojim „viđenjima“ obavljanja mandata 2025-28., da zajednički organizuju Prvi kladuški forum na temu: Mogućnosti i perspektive razvoja Velike Kladuše do 2035., da  se izberu nove strukture mjesnih zajednica, da se izabere društveni pravobranioc, da se formuliše mapa puta revitalizacije starih gradova, da se dovrše nužne redefinicije projekta objekta Centra za kulturu, da se održi najmanje jedna tematska sjednica Općinskog vijeća  na teme stanja i problema u realnom proizvodnom sektoru i ili  sektoru poljoprivrede, da se utvrdi mapa puta do regionalnog Centra za zbrinjavanja komunalnog otpada za tri općine Cazinske krajine, da se redefinira „koncept“ pogranične saradnje u sklopu koje dovršiti i projekt sakupljanja, prečišćavanja otpadnih voda – Watsan, da se objektivizira Izvještaj o utvrđenom stanju i utvrdi Operativni plan poboljšanja, da se na nov način pripremi i usvoji Osnove programa rada i politika načelnika za mandatni period 2025/28.,…

Obzirom na činjenicu da nemamo ni jedan važeći strateški dokumenat (prostorno planska dokumentacija, strategija razvoja,…) nužno je shodno važećoj inistitucionalnoj legalstativi, npr. Zakona o razvojnom planiranja i upravljanje razvoja u FBiH (Sl. novine 32/17.), Uredbe o izradi strateških dokumenata od 03.10.2019.,… neophodno je precizirati „planske podloge“ (analize, studije, elaborati, stručni radovi…), organizovati izrade kao i naznačiti koje sve strateške dokumente pripremati.

Komparativni pregled kretanja „ključnih“ stavki

Izvor: Prve dvije stavke Federalni zavod za programiranje razvoja FBiH. Tri zadnje stavke službeni glasnik odnosno novine sa službenih web stranica.

Ažurnost općinske administracije pokazuju uglavnom dvije stavke: Blagovremenost reakcije na podneske građana i usklađivanja sa propisima viših nivoa vlasti. Po oba navedena kriterijuma administracija Jedinstvenog organa uprave Velike Kladuše je daleko „ispod prosjeka“!

Efikasnost rada općinske administracije najzornije pokazuju kvanititativno kvalitativni potpuno mjerljivi pokazatelji iskazani pod sintetičkom stavkom Neporezni prihodi. Iz tabele je vidljivo da su kod Velike Kladuše 2023. bili manji nego 2013., a kod Cazina veći za 3,7x! Administracija Grada Cazina u potpunosti svoje plaće, naknade… podmiruje iz Neporeznih prihoda!

Zahvaljujem čitaocu na pitanju: Šta ćemo sa defikretizacijom Kladuše?

Nastavljam(o) (ne)izgubljenu bitku: Pravedna napredna europska Velika Kladuša!

Velika Kladuša, 06.12.2024. ramoh45.07@hotmail.com