U vremenu od 20. septEmbra do 18. oktobra 2018. JP „Radio Velika Kladuša“ emitirao je sedam video serijala aktuelnog načelnika Općine Fikreta Abdića (1939) povodom približivanja dvogodišnjice preuzimanja mandata koja se navršila 06/07.11.2018. Ovim serijalom Fikret Abdić je svojim drobljenjem, tumaranjem, vazenjem (ne)svjesno „pokucao na vrata“ kladuške recentne prošlosti u kojoj se pojavljuje kao „simptom“ dobra i zla, totalitarizma i pluralizma, kreator budućnosti u 21. stoljeću, vaktu globalizacije i digitalizacije, sa veoma opasnim primjesama toksičnosti. Fikreta Abdića treba slušati površno, a razmišljati duboko. Svejedno je o čemu govori i veliko je pitanje koliko to što priča ima veze sa onim o čemu misli. Njegove misli su providne, lako ih je naslutiti. Sve je fokusirano na lovu! Abdić u serijalu (ne)svjesno potpiriva zatomljena i ušutkana vremena komandne ekonomije koju namjerava preobraziti u „novu ekonomiju na nove načine“. U manje-više svim serijalima Abdić s pravom potencira odnos prema društveno ekonomskom razvoju i razlozima zbog kojih se opredijelio na opciju sa javnim preduzećima! Stidljivo je spominjao javno privatna partnerstva, a kako se moglo naslutiti preferira da javna partnerstva bude dioničarski kapital čije individualizirano vlasništvo još uvijek je prilično zamagljeno kod sviju sem dioničara „Saniteksa“ čije dionice na tržištu „naglo“ rastu (zadnjih par mjeseci sa šest KM dosegle 21.12.2018. 10,00 KM/dionici). Koncem minule godine (28.12.) na Petoj Izvještajno izbornoj konferenciji Laburista BiH Abdić je vazio 27 minuta i nagovjestio čemu se možemo nadati ove godine?Kladuša u osmicama
Jedina periodika koja pokušava zaživiti u ovoj učmaloj Čaršiji jeste Bilten za društvena kretanja koji promoviše Koncept Unaprijedimo Kladušu zajedno. Opći zahtjevi prema sadržajima Biltena jesu aktuelnost, vjerodostojnost, edukativnost,… grafički i tekstualno prezentovano na primjerne načine. Nekako na tragu navedenog na naslovnici Biltena (osmo izdanje, august 2018.) utiskano je „Kladuša u osmicama“ sa idejom da pokuša pozitivno „isprovocirati“ bar sitan procenat kladuške (ne)laičke javnosti, ma čemu pripadali (geografski, idejno, vrijednosno, intelektualno,…)! Nemam ambicija čeprkati po kladuškoj dubokoj povijesti od 1348. (Kladuša je u pisanu povijest uključena 1343.) do 2018. u kojem razdoblju se „osmice“ pojavljuju 77 x. Između 77 „osmica“ malo ću natuknuti 1978. i 1988. kao „vremenske crte“ prvenstveno zbog njihovog značenja u ekonomskoj povijesti dičnog Gradića, i još nebrojeno mnogo živih svjedoka, učesnika, posmatrača, uživalaca blagodati navedenih godinica,…
U rahmetli kladuškom mjesečnjaku (Kladuške novosti) iz januara 1979. piše (str. 10): „ Mi nismo još uvijek na području Opštine usvojili Rezoluciju društveno-ekonomskog razvoja u 1979. godini…Realizacijom investicionih objekata koji su u toku izgradnje, a posebno puštanjem u proizvodnju prehrambeno prerađivačkog kompleksa u čijem sastavu su klaonica, hladnjača,…tvornica biskvita i sl. u okviru „Agrokomerca“, fabrika ljekovitog bilja, dječije kozmetike,… u okviru „Saniteksa“, te metalne stolarije u okviru „Grupexa“,…“. Ove, 1978. godine, ispregovarano je i ugovoreno prvo zajedničko ulaganje stranog kapitala u povijesti Velike Kladuše (proizvodnja premaznih vrsta gips zavoja u koju je strani partner uložio gotovine 800 hiljada dolara). Znači, 1978. godina po svojim ukupnim društveno-ekonomskim dostignućima ostaje zapisana zlatnim slovima u recentnoj kladuškoj povijesti! Samo u „Agrokomercu“ u prvih sedam mjeseci 1978. godine zaposleno je oko hiljadu radnika!
U vremenu 1978/88. zbilja se radilo, odricalo se, kralo se,… Osoba koja je najviše „rintala“, praktično „kopitala“ za svako radno mjesto 1988. godine ležala je u bihaćkoj predekani/zatvoru. Kako, zašto,… ima u sudskim spisima, knjigama,…!
Te, 1988. godine, privreda čitave regije bila je „na koljenima“. Sudbine desetina hiljada Krajišnika su naprsno nenadano preokrenute na sve strane! U knjigama sve piše, samo ih treba znati čitati! Od nebrojenih vrijednih dostignuća iz 1978. godine malo je toga preživilo, opstalo u poslovnoj funkciji sa kakvim-takvim pozitivnim pokazateljima. U moje znanje dvije linije još „prkose“ vremenu (linija biskvita sada u „AC Food“ i linija premaznih gips zavoja u „Saniteksu“)!
Vrijednija dostignuća 2018. se još bilansiraju. Osobno bih se najviše radovao ako se tokom 2018. bude bar u granicama statističke greške održao tempo rasta zaposlenosti kojeg smo ostvarili sa 31.12.2017. (oko 700 samo u realnom sektoru).Šta potvrđuje povijesna realnost
Za potrebe jedne knjige („Dosije Karlovac“) koja se najavljuje iz beha prijestolnice predložio sam: Najkraći enciklopedijski sažetak komunističkog režima: za nepunih pola vijeka na ovom povijesno trusnom području prevladana je bijeda, siromaštvo, neimaština, ostvarena skoro potpuna pismenost i primjerno školstvo, mukotrpno zamijenjen pasminski sastav stoke i primjena modernih agrotehničkih dostignuća, razvijena moderna poljoprivreda i stočarstvo, izvršena elektrifikacija i industrijalizacija, bitno poboljšana zdravstvena zaštita, dugoročno rješeno pitanje pitke vode iz sigurnih dubinskih izvora, proživljeno „zlatno doba“ (1975-1987), poboljšani uvijeti stanovanja, postignut solidan standard života, ostvaren GDP per capita od oko 1.100 USA $ (blizu dvije trećine beha dostignuća). Ostavljeno je oko 430 mil. USA $ društvenog kapitala za pretvorbu shodno Zakonu o pretvorbi br. 84/89. sa dopunom 46/90., ali ostavljen i čudan mentalitet (licemjerstvo, slabo pamćenje, brzo zaboravljanje,..). Brojnost Kladuščana u jedinoj Partiji ovog vakta u najvećoj kulminaciji (pred Aferu’87.) se procjenjuje na oko 10% stanovništva (samo u „Agrokomercu“ oko 3.000 članova u 53 Osnovne organizacije Saveza komunista, uključivo i kooperante).
Slikovito posmatrano, 1988-ih suvremene potrebe u prehrambenim i higijenskim potrepštinama moderno domaćinstvo moglo je podmiriti sa jednom trećinom proizvodima iz krajiških fabrika! Osnovni problem kojeg su rijetki bili svjesni bio je konkurentnost. Jednostavno: u glavnim proizvodima (rinfuzna pakovanja gaze, jaja, mesa,..), finalna pakovanja kornišona i ostalih povrtlarskih proizvoda nisu bili konkurentni na tržištima EZ. Ne, zbog tehničke opremljenosti, već zbog neodrživog društveno ekonomskog sistema, državnog kapitalizma, komandne ekonomije,… Konzervativna shvatanja ideološko političkih funkcionera vodeće Partije, njihova maglovita saznanja o profitabilnom biznisu, krivotvorenje činjenica (posebno bilanca uspjeha i bilanca stanja, o čemu počesto priča medar, Omer Žalić) sa licemjernim verifikacijama u ambijentu petog vala skokovite inflacije (80-tak procenata, vidi knjigu „Na tragu zločina u Cazinskoj krajini“ Phoenix 2002., str. 155) nisu pogodovala sučeljavanjima sa realnim društveno ekonomskim tokovima! Nažalost, Velika Kladuša je prednjačila u kojekakvim glupostima samoupravnog društveno političkog prakticiranja, improvizacija, kadroviranja, „legalne“ korupcije,…
Sveukupna zaostavština jednopartijskog sistema na području Cazinske krajine je opće poznata, ali nedovoljno kvantificirana mjerljivim, djelimično mjerljivim, nemjerljvim pokazateljima, te verificirana! Poruka Laburistima i Abdiću
Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja (Ciceron,…) koja se pisanim tekstovima (Tefterima,..) prenosi mladim naraštajima, srednjodobnim Kladuščanima koji dominiraju u Laburističkoj stranci u Velikoj Kladuši. Iz ekonomske povijesti Velike Kladuše može se svašta naučiti, kao npr. kako izbjeći greške koje smo počinili pred 40-tak godina, a koje još uvijek skupo otplaćujemo. Možemo naučiti i kako izbjeći tuđe greške! Nismo mi Kinezi koji znaju upravljati sa crony capitalismom. Bar zadnjih 40-tak godina! Formule vašeg prihvatljivog uspjeha koje temeljite na upisima u Laburiste i–ili podmladak nemaju samoodrživog salameta.
Podržavam vaša nastojanja dinamičnijeg društveno-ekonomskog razvoja bajkovite Čaršije u kontekstu vremena (pluralistička demokratija, ljudska prava i građanske slobode,…). Smognite građanske hrabrosti, obavite „svekladuške“ dijaloge koje trebaju rezultirati „smjernicama“ razvoja Velike Kladuše, organizujte plebiscit, poboljšajte transparentnost, manite se koruptivnih krimogenih kadrova, nejmote da oni koji imaju neriješenih pitanja za zakonom (gosp. Mujić) uče ćaće kako se djeca prave… Ponudite „svoj“ Koncept unaprijedimo Kladušu zajedno?! Ako doista namjeravate JKP „Komunalije“ nominirati za Februarsku nagradu, pogledajte šta vam piše u Statutu, organizujte otvorene radio emisije pa da vidimo kako stvari stoje!
Najavljeni Tržišni centar ili Gradska tržnica je mogla i trebala biti izgrađena još u vaktu Osmana Čauševića (zamjena najlon pijace modernim prostorima). Adem Pajazetović je iz pijacovine, taksa,.. izgradio dvije zgrade-ljepotice Donje Čaršije! Super marketi, tržni centri,.. poboljšavaju komfor kupovina, snižuju cijene,… Kupci, promet,… ostaju skoro isti. Nema tu dodatne vrijednosti. Ako zbilja želite pomoći poljoprivrednicima onda se okrenite agro infrastrukturi (Agrocentar, imate zapisan u Strategiji razvoja 2014-2023. koju ste zaboravili). Odgovorite na zahtjeve o pristupu informacijama: Šta je sadržaj projekta Agrocentar,…?
U saniranju Abdićevog crony capitalisma 1975-tih, diletalizma,.. dobro su učestvovali svi građani SR BiH 1989. (plaćali veći republički porez na promet,…). Abdićev ortački kapitalizam 2017-2020. saniraće Kladuščani sami! Abdiću, bujrum! Imate osam izdanja Biltena za društvena kretanja. Zagovarate: knjigom na knjigu, programom na program, idejom na ideju,.. Manite se monopola na budžet, medije, učmalog Udruženja koje od 1999. tambura po Tvojim notama! Pročitaj Pikettya (Kapitalizam 21. stoljeća) pa po tom uzoru ponudi „kapitalizam“ sa ljudskim licem. Zašto ne podneseš Izvještaj o stanju u Općinskom organu uprave kojeg si dobro detektirao 2016. (ali Ti nisu pokazali Pismo namjere iz proljeća 2014. sa ponuđenim konceptom rješavanja komunalnog otpada pod nazivom IRS). Šta je sa registrom javne imovine, ima li tamo prostora da obeštećivanjem zbog ekonomske nejednakosti malo cimne javnoprivatno partnerstvo? Čitajte Tefter, možda štogod dokučite!?
Velika Kladuša, 08.01.2019. ramoh45.07@hotmail.com