Kladuške revizije sjećanja, besmislica, privatizacija,…

Rezime popisa Kladuščana (40.419, od čega 20.530 žena) nastanjenih u 49 naselja ukupne površine 332km2 obavljenog 2013. godine razvrstanih po starosnoj strukturi izgleda ovako: do 19 godina starosti 28,75% (11.622/40.419), od 20 do 50 godina starosti 38,50%,… ili 45,50% Kladuščana je rođena i odrasla u novom društveno političkom sistem pluralističke demokratije, odnosno svega 15,90% Kladuščana rođenih poslije 1990-tih je punoljetno. Kada skupinu od 54,59% Kladuščana (22.028) rođenih prije 1990-tih umanjimo za broj malodobnih u tom vaktu (znači Kladuščana rođenih 1972. i kasnije) dobijemo brojku od oko 11.000 ili 27,22% odnosno jedva malo više od jedne četvrtine aktuelnih Kladuščana koji eventualno nešto mogu pamtiti i-ili osobno svjedočiti procesima stvaranja i transformacije društvenog vlasništva na kladuškom tlu. Ako navedene proporcije primjenimo na prisutne Tematskoj sjednici kladuškog senata od 20.04.2017. godine uočićemo visok stepen koleracije. Kada pažljivije osmotrimo izlaganja učesnika navedene sjednice onda ćemo uočiti tko i kojim vjerodostojnim pokazateljima je baratao. Sentiment, opravdano ogorčenje, besmislice, sve su nam krivi drugi, mi smo htjeli, a oni nisu dali,… Nije predočena ozbiljna analiza mršavih rezultata dosadašnjih pokušaja (Odbor za spas… i sl.). Malo kome je namjerno nanešena veća nepravda tokom privatizacije kako je to priređeno Kladuščanima, kako od vlasti tako i samih Kladuščana. Pripadam skupini Kladuščana koji bi učinio sve u razumnim okvirima i mogućnostima da se revizija privatizacije pošteno okonča, ali pod uslovom da se „platformi“ revizije privatizacije postigne koncenzus relevantnih Kladuščana (narodnih izabranika svih segmenata), kredibilnih diončara,… uvažavajući moderne percepcije temeljnih vrijednosti (pravednost, jednakost,…).U pripremljenom rukopisu knjige „Kladuša na stoljetnoj razmeđi“ u dijelu zaostavština ex sistema, odnosno naslijeđa-miraza novom sistemu, mladim Kladuščanima  ima i slijedeći pasus: –Za nepunih pola vijeka na ovom području prevladana je bijeda, siromaštvo, neimaština, ostvarena skoro potpuna pismenost, mukotrpno zamijenjen pasminski sastav stoke, razvijena moderna poljoprivreda i stočarstvo, izvršena elektrifikacija i industrijalizacija, bitno poboljšana zdravstvena zaštita, proživljeno „zlatno doba“ (1975-1987.), poboljšani uvijeti stanovanja, postignut solidan standard života, ostvaren GDP per capita od oko 1.100 USA dollara (blizu dvije trećine beha prosjeka). Ostavljeno je oko 432 mil. USA dollara društvenog kapitala za pretvorbu shodno Zakonu o pretvorbi br. 84/89. sa dopunom 46/90. Brojnost Kladuščana u jedinoj Partiji ovog vakta u najvećoj kulminaciji (pred Aferu *87) nije prešla 3% (oko 1.500 članova) stanovništva što je bilo upola manje od beha prosjeka.Da bi navedeni pasus malo približili zainteresovanim čitaocima u obrazloženju „summarya jednopartijskog sistema 1945-1990.“ na kladuškom tlu, napisano je i sljedeće: –Veliki propusti, strateške pogreške pripadnika kladuških „elita“ 1980-1990. su pomanjkanje hrabrosti da se na ljudski način suoče sa žrtvama Drugog svjetskog rata, propust da se 1984/85. pripremi kritička Analiza društveno ekonomskog razvoja do 2.000-te i plebiscitarno usvoje primjerne preporuke. Propuštena je prilika da se argumentovano i kritički preispitaju strateške orjentacije Saniteksa u području tekstilne industrije (tadašnja prodajna cijena gaze u Njemačkoj od 0,33 DM/m2 nije obezbjeđivala ni prostu reprodukciju), razvoj Agrokomerca na subvencioniranim sirovinama (kukuruz iz Vojvodine,..), monopolskom položaju na lokalnom i tržištu općenito (kafa i dr. kontigentirane sirovine), pripremljenost poslovanja po najavljenim „direktivama“ Novog ekonomskog poredka,… Već odavno je profitabilnost gaze i proizvoda od gaze, jaja, tegli krastavaca i cikle,… po cijenama konvertabilnog trižišta bila upitna. Klirinška mogućnost kompenzacija-trgovine, preprodaja se bližila kraju. Morali smo tada preispitati odgovore na vječita pitanja ekonomije šta, kako i za koga proizvoditi u kontekstu novih uvijeta koje je nagovještavalo doba globalizacije i osmisliti strategiju prilagođavanja. Nismo se ozbiljno pripremali za najave „privatizacije“ sve dok to nije postala obaveza po Zakonu o transformaciji društvenog kapitala – Markovićev zakon (84/89)! Nema sumnje da sva dostignuća i posrnuća na području Kladuše u periodu 1945/90. predstavljaju rezultate vrijedne poštovanja. Generacije koje su učestvovale u povijesnom preporodu svog zavičaja pokazale su volju, viziju, znanje i spremnost na samoodricanje, ali i neodstatak volje i smisla za kritička preispitivanja u interesu stabilnije budućnosti. Unaprijedimo Kladušu zajedno

Većina punoljetnih Kladuščana ma gdje bili i šta radili koji imaju senzibiniji osjećaj prema svom zavičaju imala je prilike i mogućnosti bar čuti za „Koncept Unaprijedimo Kladušu zajedno“ koji se promoviše već nekoliko godina, između ostalog, i putem publikovanja Biltena za društvena kretanja (sedmo izdanje koncem 2016.). Radi se o „otvorenoj knjizi za sva realna poboljšanja“ koja je nastala kao rezultat višegodišnjih „Internet dijaloga“ u kojima je učestvovalo par desetina Kladuščana širom dunjaluka. Kao što se može vidjeti u svakom izdanju Biltena za društvena kretanja „Koncept“ je fokusiran na pet strateških dokumenata koje bi u bitno povoljnijem društvenom ambijentu trebalo pripremiti i proslijediti Općinskom vijeću na izjašnjavanja. Pod rednim brojem 4. Koncenzus o revitalizaciji „Agrokomerca“ predviđena su i pitanja vezana za reviziju privatizacije. Na ovu temu je u proljeće 2014. godine organizovan i Okrugli sto. Kada raspravu i zaključke Tematske sjednice Općinskog vijeća od 20. aprila 2017. godine uporedim sa „konzistentnim postavkama“ pristupu reviziji privatizacija na kladuškom tlu nije teško zaključiti da se radi o jeftinoj predstavi i legalizaciji krčmljenja budžeta za 2017. godinu. Za svaki ozbiljniji poduhvat, bez obzira na karakter poduhvata, a revizija privatizacije bez sumnje jeste, u današnje vrijeme neophodno je konzenzusom objezbjediti nužne pretpostavke kao što su: volja, institucionalni okvir, mandat, resursi! Koncept unaprijedimo Kladušu zajedno je preteško štivo za kladuške senatore i njihove mentore, (vidi Bilten broj 7). Velika Kladuša, povodom 23 godina Bijele knjige ramoh45.07@hotmail.com