Životarenje kladuških nostalgičara
Kod svakih izbora psihologija ima stanovitu važnost, posebno neki njeni pojmovi kao npr. amnezija. U medicinskom smislu amnezija je gubitak pamćenja radi nekih zdravstvenih poremećaja (stresova, šokova, udara u glavu,…). Publicistika koristi isti termin da čitaocima pokuša skrenuti pažnju-nametnuti gubitak pamćenja određenog vremenskog razdoblja i-ili određenog događaja, u kladuškom primjeru najčešće se to odnosi na građanski rat 1993/95. na području Cazinske krajine. Nasuprot amneziji imamo nostalgiju kao svjevrsnu tugu za nečim što je prošlo-prohujalo, čega nema niti ga može biti kao npr. A/C prije Afere *87. Jadikovanje za nečim što više ne postoji, koristi se za samoutješivanje. U publicistici se nastoji selektivnim pamćenjem onog što je dobro, milo za slušati, maksimalno pojačati maštanjima fokusiranim pretežno na dobre stvari. Iz ovog područja Kladuščanima je omiljena tema „zlatno doba“ vakat (1975-1987) kada se rahat živilo, kada je sve (posao, plaća, topli obrok-najmanje tri vrste, prevoz, krediti, stipendije, bolovanja koliko hoš, ljetovanje na moru,…) bilo ili moralo biti obezbjeđeno. Nama u dijaspori nostalgija za zavičajem je rana koja ne zarasta! Početkom zadnje decenije minulog stoljeća nametnut (Europska zajednica, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond) novi ekonomski poredak-globalizacija (1990/91) koji beha poglavice i izabranike nije interesovao. Njihova preokupacija (SDA, SDS, HDZ) bila su ustavnopravni položaj BiH i pravo naroda na samoopredjeljenje. Kako znamo Fikret Abdić-Babo (1939) kao član Predsjedništva SRBiH (1990-1993) sa najvećim brojem glasova (1,045.539 ili 166.273 više od Alije Izetbegovića (1926-2003)) se dobro držao. Tokom 20-to mjesečnog članstva u Predsjedništvu SRBiH imao je visoku poziciju i nikakve praktične ovlasti. Preferirao je „gospodarstvo“, ali nije uspio zaokupiti većinu, pa je „izgorio“. Abdić želi oboje (poziciju i ovlasti). On želi biti „šef svega i svačega“, bez toga on ne zna funkcionirati! Procedure, zakoni, pravda, jednakost,… Abdića malo interesuju. Ako već nije u zatvoru onda je pretežno pod istragama. Trećinu efektivnog „radnog staža“ proveo u zatvorima i pod istragama. Sve je politički motivisano, sve je upereno protiv njega, on je „nevin“? Njega se mnogo ne tiču propisi, rad na crno, ratno profiterstvo, obmane „dioničara“, nazadovanje Kladuše od 1998.,… Demokratski centralizam je njegovo osnovno načelo. Od šest načela (odgovornost, rad, poštenje, istina, znanje) svoje aktuelne Stranke pravednost je na zadnjem mjestu!
Predizborna kampanja morala je biti inspirativnija i uvjerljivija, a kandidati vjerodostojniji
Kao i kod prethodnih izbora 2012. i 2014. zainteresovani su mogli pratiti predizborne nastupe kandidata na Televiziji USK-a i „sučeljavanja“ na radiju svih građana Velike Kladuše. U oba primjera pitanja su bila prethodno pripremita od uposlenika javnih servisa koji sebe predstavljaju kao „glas javnosti“, a to nisu. Naime, uposlenici javnih servisa RTVUSK-a i Radija Velike Kladuše uporno se nameću kao „predstavnici laičke javnosti“ što doista i jesu (laici) i tvrdoglavo odbijaju svaku pomisao kako je postavljanje „javnih pitanja“ osobama sa mandatima javna stvar. Godinama ignorišu inicijativu da je neophpdno za idenfifikaciju i formulaciju „pravih pitanja“ nosiocima javnih ovlaštenja u pluralističkoj građanskoj javnosti dati mogućnost zainteresovanim građanima za učestvovanje, te da bi „prava pitanja“ o kojima se debatira tokom predizbornih kampanja trebala putem prikladne procedure rezultirati svojevrsnim „konsenzusom“ javnosti (projekat: prava pitanja). Najveći broj pitanja koja smo slušali su uvreda zdravog razuma i nisu u skladu sa nadležnostima lokalne zajednice. Jedna od temeljnih nadležnosti lokalne zajednice jeste kreacija politika kojima se omogućuje stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta. Šta ste o navedenom čuli-upamtili od minule predizborne kampanje sami dokučite. Ja, osobno ništa vrijedno! I dalje ostaje otvoreno pitanje: dokle će poludoučeni i poluinformirani „novinari“ (čitaj: medijski bubnjari) svojim voluntarističkim percepcijama javnosti doprinositi još većem zaluđivanju ravnodušnog puka. Slično pitanje se može postaviti i kandidatima za narodne izabranike koji se nadmeću u deskripcijama bez konkretnih ideja za unapređenja. Veoma nizak odaziv Kladuščana na izbore (2014. oko 36% i 2012. oko 53%) su najdirektnije povezani za medije i kandidate! Nismo ništa „svježe“ čuli, a očekivali smo o: poboljšanju participacije građana oko unapređenja poslovnog ambijenta, o inovacijama oko sastava i nadležnosti Komisija Općinskog vijeća kao kompetentnih i kredibilnih pomoćnih organa-tijela koji bi svojim radom i savjetima unapređivali djelovanje OV i načelnika, da predsjednici komisja OV oforme „odbor za budućnost“ Kladuše koji će povodom proslava Dana općine podnijeti relevantan „ekspoze“ o stanju i odnosima u lokalnoj zajednici, o revitalizaciji poljoprivrede i sela, o… Tužno je da ovako jadno stanje u poljoprivredi Velike Kladuše nije bilo predmet predizbornih debata-druženja u smislu stvaranja ambijenta za stabilan samoodrživ razvoj. Šta to doista i znači u kladuškim uvijetima-kontekstima? Nitko da postavi javno pitanje: zašto se akumulirana potraživanja budžeta od privrednog društva A/C ne uključe u funkciju razvoja, šta je sa prihodima od legalizacije bespravne gradnje po kojoj smo rekorderi, šta je sa prihodima od koncesija, šta je …? Javno pitanje svima koji su (ne)izabrani kako unaprediti Kladušu kao pravedno napredno građansko društvo? Ima li koga da se o navedenom pitanju javno progovori? Imaju li narodni izabranici, subjekti na izborima (složno za Kladušu, u jedinstvu je snaga, život kakav želiš,…) građanske hrabrosti da paticipacijom zainteresovanih Kladuščana ma gdje bili i šta radili postignemo koncenzus o kladuškoj budućnosti? 
Kako dešifrovati rezultate izbora 2016?
Prema oficijelnim podacima (Federalni zavod statistike) Kladuša je koncem augusta 2016. imala 40.414 stanovnika, od čega starosne dobi do 14 godina 9.506 (23,52%), preko 65 godina 3.040 (7,52%),… Još uvijek povoljna dobna struktura, na jednu osobu iznad 65 godina starosti dolaze 3,12 izrazito mladih osoba (9.506/3.040) je izrazito povoljan-snažan faktor razvoja. Prema podacima Centralne izborne komisije Kladuša ima 42.933 osoba sa pravom glasa. Ako provjerenim metodama (komparacija, derivacija, interpretacija,..) malo se „poigramo“ brojkama lako ćemo dokučiti da je mlađe populacije sa pravom glasa (dob 18-30 godina) oko 12-13 hiljada ili oko 30% biračkog potencijala. Drugi važan zaključak koji proizlazi iz navedenih brojki jeste da oko 15-tak hiljada punoljetnih Kladuščana, vlasnika osobnih karata, većinu vremena provodi van zavičaja i simboličan broj (oko 360) učestvuje u glasanju putem pošte. Preliminarni rezultati izbora za načelnika Velike Kladuše kažu da je Fikret Abdić (1939) dobio 8.9115 ili 45,448% (8.915/19598), Adamil Mulalić (1965) osvojio je 4.757 ili 24,27%, Adem Pajazetović (1966) pridobio je 3.922 ili 20,01%, te Asmir Čufurović (1969) prigrabio je 2.004 ili 10,22%. Kad navedenom zbroju glasova (19.598) pribrojimo nevažećih 1.504 ili 7,12% dobivamo da je ukupno 21.102 Kladuščana, ili 49,15% (21.102/42.933) posjetilo jedno od 65 biračkih mjesta i obavilo svoju građansku dužnost. Navedeni podaci su malo nepovoljniji u odnosu na 2012. godinu kada je odaziv u apsulutnom broju iznosio 21.275 ili 53,05% (21.275/40.294). Očito da povećani broj registrovanih birača 2016. za 6,55% nije rezultirao adekvatnim povećanjem izlaznosti na glasanja. Logično objašnjenje jeste da se radi o Kladuščanima koji su tek postali punoljetni (navršili 18 godina) postali vlasnici osobnih karata i automatski upisani u birački spisak, a nisu se odazvali na biračka mjesta. Na izborima za načelnika 2012. svega 656 Kladuščana je iskazalo nezadovoljstvo ponuđenim kandidatima ili 3,08% što se procjenjuje kao prihvatljivo (kolokvijalni limit do 5%). Broj nevažećih glasova 2016. (1.504) od 7,12% svjedoči povećanju nezadovoljstva sa kandidatima i poboljšanju građanske svijesti. Preliminarni rezultati izbora za kladuškog načelnika su veoma komplicirani za dešifrovati. Abdić je dobio 8.915 glasova bez „takmičenja-borbe“. Njegova kampanja u programskom smislu je jalovina za ništa. On jednostavno nema rejting i kreidibiltet da bilo šta ozbiljnije pokrene u smislu poboljšanja općeg ambijenta koji bi rezultirao bitnijem prepoznavanju „Kladuške vertikale“ u formulaciji pravdenog naprednog građanskog društva. U realnom smislu o nikakvoj pobjedi nemože prosto biti govora jer manje od polovine zainteresovanih Kladuščana (45,44%) odnosno nešto više od jedne petine (20,76%) izbornog potencijala nema realne moći-snage za temeljite „kladuške reforme“. Njegovi glasači-nostalgičari neka nastave sa životarenjem i zabavljaju se sa onim što je nekad bilo, čega nema, niti ga može biti. Ozbiljnije pretpostavke-teze o motivima Abdićeve kandidature (provjera svog rejtinga kod naroda, unapređenje Kladuše, učvršićivanje rodbine na vlasti sa svim privilegijama i beneficijama, širi politički aspekti oko razmrsivanja beha situacije,…) brzo će isplivati na površinu u „zamotanom celofanskom miksu“ koji će nepopravljive nostalgičare malo prividno razveseliti. Pažljiviji Kladuščani će primjetiti da je Abdić od 1984. godine uglavnom „redao“ katastrofalne političke procjene kojima treba pridodati i „izbornu pobjedu“ 2016. godine koja suštinski miriše na debakl. Ostaje izazovno pitanje da li Kladuščani, dakle njih oko 55%, imaju volje, htjenja i znanja na adekvatan način odgovoriti Abdićevom „izazovu“ i njegovim dezorjentiranim nostalgičarima?
Kako je nekolicina Kladuščana prognozirala Abdićevu „pobjedu“
Redovitiji posjetioci portala Reprezent.ba i čitaoci kolumne Tefter mogli su učestovavti u procjeni rezultata izbora. U posebnoj tabeli prikazana je procjena 20 Kladuščana koji su se odvažili svoja „uvjerenja“ saopćiti na „zapisnik“. Na pitanje procjene odaziva glasača na izbore rezultati su se kretali u rasponu od 35% (procjena Zulić O. i Hasan O.) do 55% (procjena A. Keserović). Najbliže procjene, 21.000, saopćile su osobe pod rednim brojem 5 i 15 na tabeli sa inicijalima Husein M. i Ramo H. Zgodna prilika da stari poznanici još jednom pretresu „kritične prelomnice“ kladuške recentne povijesti, Abdićevu naivnost i katastrofalne procjene. Kad su u pitanju procjene rezultata za izbore načelnika samo je jedna Kladuščanka davala prednost A. Mulaliću, a 19 F. Abdiću. Procjene za „izbornog pobjednika“ kretale su se u rasponu od 6.000 (Hasan O.) do 14.000 (Hajrudin M.). Najbliža procjena je 9.000 glasova, potpisnika ovog teksta. Približne procjene (oko 5.000) za Mulalića (4.747) dali su Husein M., Husein D.,Osman Z. i Zubović E. Kao dobri procjenjivači rezultata Adema P. (2.922) pokazali su Izeta (4.000), Osman (4.500), Fikret Č. (3.500). Asmirov rezultaat (2.004) približno su procjenili: Esad Š. (2.300), Fikret Č. (2.500), Hasan O. (2.500), Hajrudin M. (2.000) i Jušić (2.500). Procjene mandata subjekata izbora bile su u različitim rasponima, npr. za LS od 8 (Dragica R.) do 18 (Aziz K.). Najbliži ostvarenju (13 mandata) procjenila su trojica Kladuščana (Husein D. i Ramo H. po 12 mandata, Nermin B. 12-16). Najviše procjenitelja „pogodilo“ je rezultat SDA (4 mandata), Esad Š, Enver M., Husein D., Slavo F., Aziz K., Jušić, Zubović, Ramo H.). DNZ (4 mandata) su najbolje procjenili Zubović i Sebiha H. Nezavisni listu(3 mandata) samo jedan je „pogodio“ (Husein M.). DF (2 mandata) pogodila su dvojica (Hasan O. i Aziz K.). Moja obećanja ostaju. Pravo na knjigu „Na tragu zločina u Cazinskoj krajini“ imaju svi navedeni u ovom tekstu koji to žele. Što se tiče ručka isti se nudi od malih čevapa pa nadalje po obostranom utanačenju! Svim izabranim narodnim predvodnicima želim dobro zdravlje sa nadom i vjerovanjem da će bitnije poboljšati opći ambijent i doprinijeti ostvarenjima Koncepta Unaprijedimo Kladušu zajedno. Moj osobni angažman (intelektulani i financijski) ovisi o prepoznatljivosti „sistema vrijednosti“ u kontekstu „Kladuške vertikale“ formulisane kao pravedno napredno građansko društvo! Pušem im u krila!
Velika Kladuša, 03. 10. 2016. ramoh45.07@hotmail.com