Kladuška uzdanica, nova nada, utopija,…..(4)
Teško je pisati čitljivo, lijepo, proaktivno, vjerodostojno, uljuđeno, zavodljivo,…o ljudima, događajima, vremenima,…! Da li i šta od svega (ne)navedenog zainteresovani mogu naći u Tefterima, stvar je osobnih percepcija, očekivanja, ukusa, motiva,….o čemu ne želim nagađati. Da je kojim slučajem internet i ostalo što ga dopunjuje bilo 1989. na sadašnjem nivou vjerovatno rehmetli prof. Osman Pirija nebi u Velikoj Kladuši boravio u kontinuitetu tri mjeseca davne 1989. i trpio kladuški primitivizam. Da su u to vrijeme Kladuščani vjerovali sebi, svojim očima, svojim uvjerenjima onda bi umjesto Pirije posljednji predsjednik privremenog Poslovodnog odbora SOUR-a Agrokomerc bio rehmetli Asim Sarajlija, rođeni Kladuščanin sa još uvijek nedostižnim referencama. Da su kladuške kvazielite 2002/03. htjele iskoristiti blagonaklonost tadašnjeg predsjednika Vlade FBiH, rahmetli Ahmeta Hadžipašića, Kladuša bi danas izgledala puno drukčije? Da je novoosnavana KSPP 2007. istinski „prionula“ na posao ne bi danas bila u „rasulu“. I onda i danas u Kladuši dominiraju čovjekolika bića sa ozbiljnim deficitom elementarne upućenosti, prevrtljivci, omrknu sa jednim, a osvanu dijametralno suprotnim „uvjerenjima“! Dominiraju blećci, iblizi, mufljuzi i njima slična stvorenja. Neka od imena koja se mirne duše mogu svrstati u navedene skupine smo već markirali u Biltenima za društvena kretanja. Istine radi, među osobe veoma zaslužne za nazadovanje Kladuše, bivši predsjednik KSPP, Boris Horvat mogao bi se eventualno svrstati na začelje „kolone“. On je dobar primjer kako uspješan preduzetnik ne mora značiti i dobre preporuke za politiku. Puno se onih, izuzetno zaslužnih za nazadovanje Kladuše, i danas gura u prve safove kladuškog društvenog života. Među ambicijama koje potajno gajim i svojim škrabanjima nastojim promovisati jeste i to da mlađe generacije koje se okupljaju oko Kladuške uzdanice, zvane KSPP, upoznam koga, zašto se čuvati, ne daj bože uzimati za uzore! Želim u duhu saopćenja od novembra 2015. (Sa mladima u bolju budućnost) dati pošten i korektan doprinos!
Januara 2016., kao po običaju, desilo se nebrojeno događaja različite relevancije kako u okruženju tako i u zapuštenoj Čaršiji. Između nebrojeno sitnijih i nekoliko desetina krupnijih januarskih događaja podsjetiću na jedan internacionalni (DiEM 25 u Berlinu) i jedan kladuški (28. januar Osnivačka skupština još jednog civilnog udruženja). Oba su veoma interesantna i (ne)posredno korespondiraju sa temom feljtončića „Kladuška politička perjanica…..“, i-ili „Sa mladima u novu budućnost“, i-ili „Let’s do politics“, i-ili… Koncem januara 2016. u utvrdi europske ljevice (čitaj: Berlinu) održan je „Osnivački kongres ljevice“. Okupila se skupina istinskih ljevičara, pripadnika intelektualnih krugova Europe, osnovala „pokret“ DiEM 25, sačinila popis fundamentalnih ideja i krenuli na posao. Ovaj događaj može biti inspirativan mladim Kladuščanima općenito bez obzira na ideološku opciju i veliki šamar grobarima kladuške ljevice. Ovi potanji umjesto da se okupe i saopšte svoj „manifest“ kladuškim interesno klijentalističkim družinama „lijeve provijencije“ oni kidišu mjenjanjem članskih knjižica. Čak se hvale po kladuškim kafićima!
Dok su europski ljevičari osmišljavali svoj „koncept“ predvođeni Varoufaksom, Horvatom,…. u vijećnici Općinskog vijeća su Šerif Hušidić (1968), Nijaz Kovačević (1973),… osnovali udruženje simpatičnog naziva „Kladusa Berries“. Umalo se dogodilo da udruženje dobije ime „Kladuški hošafari“ čime bi se taman ugodilo našim južnim susjedima i dobrom broju kladuških blećaka! Ako Udruženje „malina-jagoda, aronije,..“ nema ambicija da stvarno nepostigne nešto više u odnosu na postojeća civilna udruženja u Kladuši, žali bože truda? O dometima oba eventa vrijeme će ubrzo kazati svoje!
Šta bi mogle biti pouke
U prethodnom broju Teftera zainteresovani su mogli pročitati i dokučiti kako je medijski predstavljena i promovisana KSPP odmah po svom nastanku. Treba imati u vidu da je mjesečnjak (Cross Atlantic) u kojem je izvršeno prvo javno predstavljanje KSPP tada, dakle 2007., u malom broju primjeraka dospjevao u buntovnu Čaršiju. I danas se u kladuškim kuloarima može čuti priča kako su „zaduženi“ pojedinci iz redova politčkih rivala znali sa kioska uzeti kompletan tiraž kako nebi dospio u ruke većem broju znatiželjnika! Zorli je zagonetno da tokom proteklih 10-tak godina ni jedan visoki dužnosnik KSPP nije dao intervju tada najčitanajem sedmičnjaku prkosne Čaršije, Reprezentu. Danas je kladuška ekonomija, pa i društvo u cjelini, u neuporedivo nepovoljnijim (ne)prilikama nego što je bila 2007., čak bliže moralnom bankrotu! Obzirom na brojne propuste Predsjedništva i Glavnog odbora KSPP u recentnoj prošlosti, ozbiljnost današnjice i ambicija „Sa mladim u bolju budućnost“ javnost očekuje predstavljanje „novog profila“ Stranke. Očekujemo nove slogane, nove spotove, nove pjesme-muziku, redefinisani naziv (npr. Kladuška demokratska stranka „KDS-20“, po uzoru na IDS u zapadnom susjedstvu), nove ideje, novu viziju Kladuše po mjeri dominirajuće generacije,…
Tri mjeseca od emitovanja novembarskog saopćenja je dovoljan vremenski period, ako se radilo stručno i efikasno, da se javnost upozna sa novom uzdanicom. Od svega navedenog osobno su mi poznate samo smušene „opservacije-reakcije“ sa potpisom „Press služba“-fikcije koje smo već iskusili. Kakva služba, kakavi bakrači? To je samo potvrđivanje vjernosti glupostima koje su KSPP-eu dohakale glave! Kad se nešto napiše i uputi javnosti neka se majčin(i) sin(ovi) potpišu sa punim imenom i prezimenom da javnost zna „s kim ima posla“!
Ako se „revatilizirani“ KSPP odluči za javno predstavljanje „svog profila“ moja skromna preporuka u skladu sa „predmetom poslovanja“ (privredni prosperitet,..) da se fokusiraju na nezaobilazne teme, kao npr: kako generirati ponudu kapitala u svim pojavnim oblicima (realne ideje, projekti, izvori financijskih sredstava,…), kako poboljšati konkurentnost aktuelnih poduzetnika obzirom na egzistirajući ambijent i parafiksalna opterećenja, kako podsticati nove biznise, kako podsticati Općinsko vijeće na strateška pitanja (Prostorni plan, Strategija razvoja,…). U teorijsko operativnom pogledu mogle bi pomoći brojne publikacije, kao na primjer Peddling Prosperity (1994) nobelovca Paula Krugmana, Ekonomski paradoksi (2012.) autora Petra Filipovića (jedan od vodećih znanstavnika sa plavog Jadrana), Zbornik radova iz Dawosa 2016.,…
Ako im se ništa od navedenog ne dopada neka onda za svoj politički program uzmu disco-funk pjesmuljak „Šta je tu je“ Ljupke Dimitrovske, iz davnih 1976-tih. Stihovi ovog hitića „Šta je tu je/tako mora biti/nema više snova/to se ne da skriti/šta je tu je/to smo sami htjeli/žurili smo tamo/kamo nismo smjeli“. Plašim se da su mladim Kladuščanima općenito bliže ideje warlordova u imenima bivšeg reisa Mustafe ef. Cerića, krajiškog vječitog muftije Hasana ef. Makića i njihovih ahbaba. Naša ravnodušnost potvrđuje da Kladuši nije namjenjeno da bude moderna lokalna zajednica 21. stoljeća, niti ona to želi, niti to žele njeni narodni izabranici, niti to žele njihovi politički mentori-pokrovitelji sa Westa and Orjent! Tužno je da kod ovakvih resursa dvije trećine mladi hrli da budu sluge, bečki konjušari, ljubljanski komunalci-smetlari, sultanove sluge,….
Aktuelna i otvorena pitanja koja novi KSPP nebi smio…..
Shodno osnovnim razlozima nazadovanja Kladuše (povijesno naslijeđe, fetve –prepreke – satanizacije, nesnalaženja lokalnih kvazielita, promjene geopolitičke pozicije, pljačkaške privatizacije,….) i strateškim pokazateljima nazadovanja (društveno ekonomski pokazatelji, ljudska prava, građanske slobode,…) moguće je identifikovati konkretna pitanja, a uz malo više volje i njihova kvalitativno kvantitativna obilježja.
1. Kako se nositi sa povijesnim naslijeđem i realno moguća poboljšanja?
2. Kako minimizirati fetve – prepreke – satanizacije?
3. Kako poboljšati konkurentnost poduzetnika?
4. Kako osnažiti utjecaj mjesnih zajednica?
5. Kako najefikasnije olakšati poziciju i poboljšanja ljudskih prava najugroženije skupine Kladuščana?
6. Kako optimalno riješiti pitanja lokacija poslovne zone, azila za pse lutalice?
7. Kako obezbjediti upravljanja nad naslijeđenim kulturnim dobrima?
8. Kako najbrže i najefikasnije udvostručiti obuhvaćenost predškolske populacije predškolskim obrazovanjem?
9. Koje realne projekte delegirati za ostvarenje shodno Zakonu o javno privatnom partnerstvu?
10. Šta činiti sa neprespektivnim zemljišnim parcelama u društvenom vlasništvu?
11. Kako značajnije smanjiti broj nerješenih pitanja građana po svim osnovama?
12. Kako problematizirati-internacionalizirati odnos represivnih vlasti BiH prema Kladuščanima?
13. Kako spriječiti moralni bankrot kladuškog društva?
14. Kako postići koncenzus o strateškim dokumentima navedenim u Konceptu Unaprijedimo Kladušu Zajedno?
15. Kako aktivirati zatomljene demografske, prirodne, izgrađene resurse?
Lista pitanja nije konačna! Prvi korak je izbor autoritativne demokratski odgovorne kredibilne lokalne vlasti, a to se Kladuščanima nije posrećilo u predhodnih pet višestranačkih demokratskih izbora!
Feljtončić ide dalje. Pišite autoru Teftera! Mart, 10. 2016. godina ramoh45.07@hotmail.com