BIHAĆ – Iz godine u godinu, na žalost, povećava se broj slučajeva nasilja u porodici čije su žrtve žene čemu doprinosi i osnaživanje žrtava koje su sve više spremne da nasilje u porodici prijave policiji MUP USK-a, kažu u Upravi policije. Zabrinjavajuće je da se veći broj ovih krivičnih djela ne prijavljuje iz razloga tradicionalnog shvatanja porodice ili straha od budućnosti i financijske ovisnosti. U prvih šest mjeseci evidentirano je 65 slučajeva nasilja u porodici a u istom periodu prošle, šezdeset, što je povećanje za pet posto.

65 slučajeva nasilja u porodici

U Upravi policije USK-a redovno prate i analiziraju stanje po pitanju krivičnog djela nasilje u  porodici. -Za prvih šest mjeseci evidentirano je šezdeset i pet slučajeva nasilja u porodici a u istom periodu prošle godine imali smo šezdeset slučajeva. To je evidentirano povećanje. Naravno da Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova osim represivnog djelovanja želi aktivno sudjelovati i u preventivnim mjerama na suzbijanju nasilja. Od ove godine smo u sklopu Sektora kriminalističke policije formirali Odjeljenje koje se isključivo bavi istraživanjem seksualnog nasilja, maloljetničke delikvencije te nasilja u porodici. Naši istražitelji redovno se educiraju o ovoj problematici. Gender-centar Federacije BiH je formirao bazu u koju se unose svi podaci o nasilju u porodici, kaže Snežana Galić, glasnogovornica Uprave policije USK-a. Galić dodaje kako je od sedamdeset prijavljenih osoba, čak trideset i jedna povratnik u činjenju ovoga krivičnog djela.Nisu dovoljno osvješteni

U Udruženju „Žene sa Une“ u Bihaću pod čijim okriljem djeluje Sigurna kuća, kažu kako je u njoj od početka godine bilo smješteno dvadeset i devet žrtava nasilja u porodici, od čega petnaest žena i četrnaestero djece. -Ako to uporedimo s podacima od protekle godine i uzmemo u obzir isti period, u to vrijeme u Sigurnoj kući su bile smještene dvadeset i dvije žrtve. Bilježi se povećanje. Najveći broj žrtava dolazi s područja grada Bihaća, čak pedeset posto žrtava u ovoj godini. To nikako ne znači da se u Bihaću dešava više nasilja u porodici. S područja velikokladuške općine u Sigurnoj kući je u proteklih šest mjeseci bilo zbrinuto pet, Ključa i Cazina po četiri, te Bužima dvije žrtve. Iz općina Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Sanski Most nije bilo žrtava smještenih u Sigurnoj kući. Sa našeg stajališta to je pokazatelj da možda u drugim gradovima u Unsko-sanskom kantonu građani nisu dovoljno osvješteni o važnosti prijave nasilja u porodici, važnosti da je to društveni a ne privatni problem, kako mnogi smatraju, kaže Fatima Šušnjar, koordinatorica Sigurne kuće u Bihaću.  Zabrinjavajuće je da se veći broj ovih krivičnih djela ne prijavljuje iz razloga tradicionalnog shvatanja porodice ili straha od budućnosti i financijske ovisnosti. A, kada žrtve nasilja u porodici to prijave policiji, njeni pripadnici preventivnim mjerama nastoje suzbiti svaki novi slučaj nasilja. -Sve te žrtve koje prijave nasilje, ne završe u Sigurnoj kući već završe osobe koje nemaju podršku porodice i koje nemaju socijalnu podršku. Međutim, u Sigurnu kuću mi smjestimo sve žrtve za koje nam zahtjev dođe iz Centra za socijalni rad Bihać, ističe koordinatorica Fatima Šušnjar. U Upravi policije učestvovali su u izradi akcionog plana na suzbijanju i prevenciji nasilja u porodici od 2017. do 2020. godine, po kojem, kako je istaknuto, pripadnici policije i postupaju. Samir TULIĆ