Nije razlog natalitet niti iseljavanje

Postovana Redakcijo,

Bio bi vam zahvalan u koliko bi objavili na vašem portalu tekst koji vam dostavljam i koji ukazuje na prave uzroke kolapsa pred kojim se nalazi bihaćki Univerzitet. Imajući u vidu da se radi o ustanovi od općeg društvenog interesa nadam se da će te publikovati ovaj tekst te da će biti otvorena javna rasprava o ovom značajnom pitanju.Natalitat i brucoši

Dana 15. 08. 2017. Portal ABC.net objavio je tekst pod nazivom Manje od 400 brucoša upisalo Univerzitet u Bihaću. U tekstu su iznijeti neki komentari u kojima se uzrok nedovoljnog upisa studenata na Univerzitet u Bihacu traži u smanjenom natalitetu krajiške popilacije, te brojnim iseljavanjima mladih ljudi sa područja USK-a. Molim vas da objavite moju reakciju na besmislenost ovakvih komentara kako bi se javnost obavjestila da nedostatak upisanih studenata na Univerzitetu u Bihaću ne leži u smanjenju nataliteta populacije već u potpunu drugim razlozima koji su direktno povezani sa unutrašnjim slabostima na Univerzitetu u Bihaću, i koji se mogu uz malo dobre volje eliminirati i Univerzitet dovesti u normalno stanje, što je u interesu ovog naroda. Po raspoloživim statističkim podacima pad stope nataliteta u Krajini bilježi se u posljednjih 5-6 godina, što apsolutno nije moglo uticati na broj upisanih studenata imajući u vidu da su oni koji se sada upisuju na Univerzitet rođeni prije 18-19 godina kada nije bio registriran problem rasta nataliteta. To su samo neutemeljene tvrdnje  rektora Fadila Islamovica koji bi da zamaskira svoju nesposobnost revitalizirati Univerzitet, i na taj način izbjeći odgovornost za definitivni slom visokog obrazovanja u Bihaću, i koji sada pokušava tu odgovornost objektivizirati.  Isto važi i za tvrdnju da odlazak mladih ljudi iz Krajine u inozemstvo smanjuje stopu upisa na Univerzitet u Bihaću. Po statističkim podacima, najveci broj mladih ljudi iz Krajine upisuje se na druge univerzitete u Federaciji i u Republici Srpskoj, a posebno u Banja Luci, radi boljeg i modernijeg nastavnog programa i niza podobnosti koje se obezbjeđuju studentima na tim Univerzitetima. Ti drugi Univerziteti nakon upisa studenata omogućuju im da bez nadoknade dobiju potvrdu o upisu na odgovarajući fakultet sa kojom  se studentima daje mogućnost dobiti pristup studijama na univerzitetima u Austriji i Italiji na temelju sklopljenog sporazuma BiH i ovih država. Nažalost, Univerzitet u Bihaću traži od svakog upisanog studenta 300 KM da bi dobio takvu potvrdu. Ovaj nezakoniti studentski namet od strane rektora Fadila Islamovića i njegovih pajdaša koji već deset godina razaraju Univerzitet u Bihaću, također je jedan je od glavnih uzroka  studentskog zaobilaženja bihaćkog Univberziteta. Uz to Bihaćki Univerzitet pod dirigentskom palicom rektora Fadila Islamovica, Mirsada Veladžića. Refika Šahinovića, Atifa Hodžića, i drugih iz njihove kompanije, nisu uspjeli promjeniti nastavni program vise od 15 godina. Naravno da studenti neće da se upisuju po zastarjelom nastavnom planu u kojem nema ni jednog novog   nastavnog programa koji bi im omogućio bilo kakvu šansu da se povežu sa modernim nastavnim programima koji se razvijaju na evropskim univerzitetima. Izostanak revitalizacije nastavnih planova direktno je poovezano sa neznanjem i nesposobnošću menadžmenta Univerziteta u Bihaću.Fadilu, Mirsadu, Esadu, Atifu, Refiku i drugima  najbitnije je da zaposle sinove, kćeri, supruge, zetove i drugu rodbinu  na Univerzitetu i da okače sliku kralja Selmana na zgradu Univerzitet da bi dobili neku malu sitnu milostinju ili mogucnost da pošalju svoju djecu  na edukaciju u Saudijsku Arabiju ili na neki turski koledž o trošku države. Uz to jedan od važnih uzroka izostanka interesa studenata da se upišu na Univerzitet u Bihaću je razvijena korupcija i mito, nepotizam i stvaranje raznih privilegija za djecu profesora Univerziteta, nepotrebno opterećivanje studenata sa raznim proizvoljnim taksama i nametima (npr. obaveza kupovine indeksa knjižice po cijeni od 25 KM u knjižnicama cijena 5 KM), stvaranje stalnih afera i skandala na Univerzitetu, slab izbor gostujućih profesora, skandalozno proglašavanje počasnih doktora nauka i emeritusa što nema  nikakvih dodirnih tačaka sa naukom, i sl.Prije 5 godina prof. dr. Nedžad Bašić razvio je poslijediplomski studij Evropske integracije i standardizacija sa ciljem uključivanja svršenih studenata Univerziteta u Bihaću u tzv. paralelni ciklus edukacije što je uključivalo automatsko uključivanje studenata u evropsko tržište rada  preko stranih kompanija, te uključivanje studenata u Erasmus Mundus Program. Nažalost, Fadil Islamovic, tada prorektor za nastavu, i Atif Hodzić, dekan Tehničkog fakulteta, zajedno sa Esadom Bajramovićem, tzv. šefom kontrole kvaliteta, samo su potrošili dodjeljeni novac (pod sumnjivim okolnostima) za taj program koji nikad nije zaživeo. Pokušaj da se spriječi uništavanje ovog programa koštalo je profesora Nedžada Bašića sramnim protjerivanjem sa Univerziteta u Bihaću. Poslije svega ovog što se dešava na Univerzitetu u Bihaću nije ništa neobično što se studenti opredjeljuju za druge fakultete. Svako isticanje pada nataliteta ili niži kriteriji studiranja na drugim Univerzitetima samo je pokušaj skidanja odgovornosti sa menadžmenta Univerziteta. Izlaz iz ove situacije treba tražiti u inauguriranju kvalitetnijeg menadžmenta Univerziteta, u smanjenju prekomjerne administracije na Univerzitetu, uvođenja novih nastavnih i istraživačkih programa, dovođenje kvalitenijih gostujucih profesora, podizanju standarda u procesu imenovanja u nastavnička zvanja… Samo sa tim promjenama moguća je revitalizacija bihaćkog Univerziteta što bi bilo od velikog značaja za najnerazvijeniji region BiH. Prof. dr. Nedžad Bašić