U ambijentu ispunjenom ponosom, pjesmom i duhom zajedništva, u prepunom  Domu kulture Kladanj, u subotu 30. augusta održana je 22. Tradicionalna smotra folklora „Kladanj 2025“ – manifestacija koja više od dvije decenije njeguje kulturnu baštinu, čuva identitet i prenosi tradiciju s koljena na koljeno.

Organizator ove nezaboravne večeri bila je Bošnjačka zajednica kulture Kladanj, uz nesebičnu podršku Općine Kladanj i sufinansiranje Turističke zajednice Tuzlanskog kantona.

Priča, ispisana iz duše i sjećanja, otvorila je Smotru, organizovanu u sklopu „Dana djevojačke pećine“ Kladanj 2025. Radi se o nagrađenom tekstu o Djevojačkoj pećini, simbolu ovdašnje prošlosti, mistike i ženske snage, koji potpisala Meliha Gogić Zulović, autorica koja je uspjela u riječima uhvatiti ono što se često ne može reći – duh mjesta koje govori i kad šuti. Tekst je na posebno emotivan način, prezentirala – koja očito zna kako riječ pretvoriti u osjećaj…

Na početku manifestacije prisutnima su se obratili Edis Šarić – načelnik općine Kladanj i Nevzeta Rustemović – predsjednica BZK – općinsko društvo Kladanj.

Kao učesnici u programu Festivala učestvovali su: UKUD „Zvonko Cerić“ Tuzla, Ansambl narodnih igara i narodni orkestar BZK – gradsko društvo Bihać, Narodni orkestar BZK Zenica, KUD „Gajret“ Sarajevo, te solisti Munevera Delić, Šefik Ibradžić, Emira Fazlić i Romana Pervanić Prša iz BZK – gradsko društvo Bihać kao i Emma Džaferović i Edbir Šarić iz Zenice.

Tokom večeri publika je imala priliku uživati u raskošnim narodnim nošnjama, zvucima tradicionalnih instrumenata, igrama i pjesmama koje su ispričale priču o bogatstvu i raznolikosti naše kulturne baštine. Ova smotra nije bila samo prikaz folklornog umijeća, već i snažna poruka o važnosti očuvanja naslijeđa, zajedništva i međusobnog poštovanja. Organizatori ove manifestacije zahvalili su se svim učesnicima, gostima, organizatorima i publici koji su svojim prisustvom i energijom doprinijeli da ova noć bude posebna i dostojna tradicije koju baštinimo.

Voditelj programa bio je Mirza Begić, koji se u ime organizatora i domaćina zahvalio učesnicima na čuvanju tradicije i najavio slijedeću, XXIII manifestaciju slijedeće godine još snažniju i ponosniju.

KLADANJ

Grad Kladanj je smješten u centralnom sjeveroistočnom dijelu BiH, na površini od oko četiri km2 i čini sastavni dio Tuzlanskog kantona. Na obalama rijeka Drinjače i Ujče, ispod obronaka Konjuh planine podignut je jedan od naljepših gradova Tuzlanskog kantona, nekad kasaba u okviru sarajevskog kadiluka, kasnije samostalni kadiluk sa čaršijom, hamamom i lijepom potkupolnom Hadži bali-begovom džamijom, a danas izdvojen bogatstvom svoga kulturno-historijskog naslijeđa, izuzetno očuvanom prirodom, pitkim izvorima i čistim vazduhom, kompleksima četinarskih i listopadnih šuma, naljepša je oaza za putnika namjernika.

Smješten je na nadmorskoj visini od oko 560 metara. Kroz grad prolazi važna putna komunikacija Sarajevo – Tuzla. Grad Kladanj prvi put se pominje u 12. stoljeću.

U gradu Kladnju  je 1991. živjelo 4.500 stanovnika, od čega: 87% Bošnjaka, 10% Srba i 3% ostalih. Prema procjenama za 2004. godinu, u Kladnju živi oko 5.000 stanovnika u 1.786 domaćinstava, od toga domicilnom stanovništvu pripada oko 4.600 stanovnika.

Zbog veoma povoljne planinske klime i četinarskih šuma Kladanj je poodavno proglašen za vazdušnu banju, pa je u periodu austro-ugarske vladavine izgrađena bolnica za grudne bolesti.

U Kladnju je u socijalizmu izgrađena fabrika za flaširanje mineralne vode, odnosno, vode kojoj su pripisivana ljekovita svojstva. To je tzv. „Muška voda“, kojoj se pripisuju afrodizijačke moći i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikal pod imenom Kladanjska voda.

Kuršumlija (Hadži Bali-begova) džamija u Kladnju

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2005. godine, proglasila je „Graditeljsku cjelinu – Kuršumlija (Hadži Bali-begova) džamija u Kladnju“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini džamija sa Hadži Đurđihanuminom česmom, ogradnim zidom i mezarjem.

Graditeljska cjelina Kuršumlije (Hadži Bali-begove) džamije u Kladnju je smještena na lijevoj obali rijeke Drinjače, blizu Čaršije u gradu Kladnju.

Period gradnje Kuršumlije džamije, ali mnogo više oblik kupole – plitka kalota, upućuje na graditeljstvo učenika mimara Hajrudina, odnosno na ranocarigradski stil u arhitekturi. I pored toga što Kuršumlija džamija svojim dimenzijama pripada prostorno manjim i znatno skromnije urađenim džamijama, činjenica da je jedina potkupolna džamija u kraju, kao i to da tragovi oslikavanja enterijera govore o želji graditelja za monumentalnijim izrazom objekta.

Prema konceptu prostorne organizacije, džamija pripada jednoprostornim, potkupolnim džamijama bez sofa, sa kamenom munarom. Objekat džamije predstavlja kubusnu građevinu. Vanjske dimenzije objekta iznose 9,90 x 9,85 m. Visina objekta do tjemena kupole iznosi 10,60 m, a munare, zajedno sa alemom, 25,50 m. Džamija ima zidove od lomljenog kamena u krečnom malteru debljine 110 cm. Lomljeni kamen je slagan u relativno pravilne horizontalne redove. Podnožje zidova kao i uglovi su rađeni većim, pravilnije klesanim komadima kamena. Džamija je iznutra malterisana, dok je izvana ostavljena vidljiva struktura zida.

Unutrašnje zidne površine džamije su malterisane i okrečene, a mihrab, prelomljeni lukovi i kupola bojeni i oslikani. Tragovi slikane dekoracije se danas nalaze samo u dijelovima kupole.

Neposredno uz ulaz u harem džamije je smještena stara česma poznata kao Hadži Đurđihanumina česma. Građena je kao musluk-česma. Sastoji se od musluka na malom podzidu, prekrivenog pločom i velikog kamenog korita na koje se musluk oslanja.

Uz džamiju je i harem u kome se nalazi izvjestan broj nadgrobnih spomenika (nišana). Jedan od njih predstavlja mezar Đozić Hafiz Salih efendije, sina Osman efendije, koji je bio imam ove džamije i umro 1290 (1873) godine.

Kuršumlija (Hadži Bali-begova) džamija u Kladnju je više puta djelimičmo obnavljana, pa i nakon agresije na BiH. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ