Sanski Most povijesno znamenito mjesto i centar istoimene općine površine oko 781 km2 sa procijenjenih 38.605 stanovnika nedovoljnog nivoa razvijenosti (rang 62 od 79 općina FBiH) svake godine priredi nadaleko čuvenu manifestaciju „Ljeto na Sani“. Većina onih kojih bar povremeno posjete Sanski Most tokom ove manifestacije su saglasni da nema nadaleko manjeg gradića sa masovnijom posjetom -šetnjom korzom. U obimnom i sadržajnom Programu „Ljeta na Sani 2025.“ obuhvaćena je i promocija romana „Hrnjice“ autora Suada Okanovića (1965) iz Velike Kladuše. Organizaciju promocije maestralno je priredila Radio televizija “Sana” Sanski Most na čelu sa direktorom Midahatom Dedićem. U Malom parku na otvorenom u centru grada uz rječicu Zdenu promociji je u vremenu od 21-22 sata prisustvovalo 60-tak osoba šarolikog sastava među kojima i načelnik Mensur Seferović. Ispred organizatora autora, promotore i prisutne srdačno je pozdravila simpatičana Albina Muhić, RTV “Sana“.
Standardni sastav promotora romana „Hrnjice“ (Bisenija Mušedinović, Fikreta Muslić, Ramo Hirkić, Suad Okanović) ove večeri pojačali su Zahid Topić – Zako i Husein Durić sa svojim žičanim instrumentom. Husein je inače državljanin Turske sa povremenim dužim boravkom u Cazinu.
Cjelokupan tok promocije pratio je Husein sa tihom privlačnom muzikom sa svog saza, a moderatorica Bisenija je maštovitim rasporedom sadržaja pobudila pažnju prisutnih posjetilaca.
Promocija je započela sa usklađenom interpretacijom teksta iz knjige (str. 6) koju su fenomenalno izveli Suad i Fikreta.
Poslije „dijaloškog razgovora“ Suada i Fikrete moderatorica je nadahnutim riječima u nekoliko rečenica pojačala interesovanje posjetilaca svojim interpretacijama značaja kulture sjećanja za krajišku prošlost i budućnost. Zahid Topić je iz svog opsežnog rukopisa pod nazivom „Kladuški spomenar“ kojeg dopunjuje decenijama prezentovao interesantne detalje o Hrnjicama.
Evo par nasumce odabranih odlomaka koje je Zahid na promociji prezentovao o „Hrnjicama“ tokom 12-tak minuta koji su ujedno i glavni likovi istoimenog romana.
„Mujo Hrnjica: Možda i nije najvrednije (hvale vrijedan), ali je sigurno najznamenitiji Kladuščanin Osmanskog doba. Koliko je on historijska, a koliko legendosna ličnost, teško je razlučiti. Činjenica je, u svakom slučaju, da je taj epski junak najčešće spominjan u pjesmama Bošnjaka i muslimana“… „Muju Hrnjicu, kao historijsku ličnost, potvrđuju zapisi brojnih putopisaca, historičara i sakupljača narodnog blaga. Spomenuću samo najznačajnije: Benedikt Kuriješić, Radoslav Lopašić, Ćiro Tuhelka, Hamdija Kreševljaković,…“
„O Muji kao legendi, kao oličenju epskog junaštva, najviše saznajemo od narodnih pjevača koji su uz tamburu-šargiju, zabavljajući age i begove, a ponekad i običan svijet, pronosili haber o Kladuščaninu Muji.“…
„Kad se zbroje kazivanja historičara, putopisaca, pjevača, životopis Muje može se prilično pouzdano hronološki složiti od njegova djetinjstva u Udbini, dolasku i boravku u Krajini, te zagonetnoj pogibiji u Petrovoj gori.“…
Uz obavještenja o kazivanjima poznatih ličnosti (Rašid Durić, Ćiro Tuhelka i dr.) o Muji Hrnjici, Zahid Topić je citirao i nekoliko strofa iz narodnih pjesama koje opjevavaju Muju i njegova Đogata. Poslije njegova izlaganja moderatorica je sa nekoliko rečenica pobudila interesovanja prisutnih o značaju ljubavi prema domovini, zavičaju, svojim ljudima, njihovim adetima,…
Fikreta je 10-tak minuta čitala zanimljive detalje iz romana i time pokušala pojačati interes za čitanjem ove obimne knjige. Bilo je impresivno slušati perfektna recitovanja uz zvuke Huseinovog saza.
Ramo Hirkić je pozdravljajući prisutne tokom 10-tak minutnog obraćanja pokušao posjetioce podsjetiti na vrijeme (polovina 17. stoljeća), mjesta (Krajina, Krbava, Lika, Prilep, Banja Luka,…), povijesne događaje (pobune sa zapadne strane,…), glavne junake romana (posebno Hurem-age,…), klanjanje Jacije u Šturliću, ispraćaj prema Vidovskoj,… Posebno je naglasio vrijednost romana za njegovanje kulture sjećanja napominjući da je ove godine 425. godišnjica rođenja Muje Hrnjice što se Kladuščani spremaju posebno obilježiti!? Čestitao je autoru na trećem romanu i ohrabrio za daljnje pisanje.
Autor romana, Suad Okanović, tradicionalno škrt na riječima zahvalio je organizatoru, posjetiocima, promotorima,…
Zainteresovani su knjigu mogli kupiti po cijeni od 30 KM!
Velika Kladuša, 21.07.2025. ramoh45.07@hotmail.com