Vijećnici jednoglasno potvrdili svoju neinformiranost

VELIKA KLADUŠA – Velikokladuško Općinsko vijeće održalo je u četvrtak, 20. aprila, prvu od najavljenih tematskih sjednica u ovoj godini. Tema za tematsku sjednicu bila je revizija izvršene privatizacije privrednih subjekta na području općine Velika Kladuša. Tema je, s’ pravom, bila namijenjena problematici privatizacije nekadašnjeg giganta u proizvodnji hrane „Agrokomerc“, međutim, i drugi privredni subjekti sa istim ili sličnim problemima, „Saniteks“, „Grupex“ i „Kladušnica“ trebali su biti u fokusu interesovanja na ovoj sjednici, a nisu bili, uvažavajući i činjenicu da je zahtjev za ovu sjednicu navodno došao iz Udruženja za zaštitu nezaposlenih dioničara „Agrokomerc“. Prvi i najveći razlog je slaba organizacija Tematske sjednice kojoj su se odazvali tek po jedan bivši radnik „Saniteksa“ Hasan Kajdić i „Grupeksa“ Miki Felić, koji se nisu obraćali prisutnima, dok „Kladušnica“ nije imala svog predstavnika na ovoj tematskoj sjednici. Da su organizatori tematske sjednice samo posjetili web stranicu Agencije za reviziju privatizacije u FBiH sjednica bi imala i drugačiji tok i drugačije zaključke. Drugi razlog je instrukcija data vijećnicima Laburističke stranke da se mogu obraćati samo o problematici privatizacije i revizije „Agrokomerca“, što je u konačnici na sjednici i potvrđeno. Nažalost, ovo je još jedan u nizu primjera sveprisutne diskriminacije, neravnopravnosti i nejednakosti građana u Velikoj Kladuši koje „proizvodi“ lokalna vlast. Prisjećamo se da je Općinsko vijeće nedavno prilikom usvajanja Budžeta za 2017. godinu za potrebe „radničke borbe za pravdu“ Udruženju „Agrokomerc“ izdvojilo 50 hiljada KM novaca građana Velike Kladuše, a drugim udruženjima niti jednu marku. Takvom činu se na vrlo nekorektan i neprofesionalan način pridružio i predsjedavajući Općinskog vijeća prof. Fikret Bašić, upravo na ovoj sjednici. Na adresu predsjedavajućeg Udruženje „Kladušnica“ je uputilo pismeno Obavještenje za njega, općinske vijećnike, prisutne goste i javnost koje je trebalo pročitati. Međutim, iz samo njemu poznatih razloga to predsjedavajući nije učinio što je bilo ne samo normalno, odgovorno i profesionalno, već i obavezno, jer kako predsjedavajući misli objasniti javnosti da se o jednom udruženju može raspravljati nekoliko sati a drugom on neće da posveti samo dvije minute. Da stvar bude gora i sramnija za javnost, ovim činom je predsjedavajući „zabio“ autogol sebi, Općinskom vijeću i svojoj političkoj partiji u čije ime diskriminaciju i provodi. Naime, da je predsjedavajući u cijelosti pročitao Obavještenje nebi Općinsko vijeće jednoglasno usvojilo četvrti Zaključak kojim se od Agencije za reviziju prethodne privatizacije u FBiH zatraži i revizija preduzeća „Kladušnica“ d.d. u kojem je to već urađeno. U blagovremeno dostavljenom Obavještenju jasno i precizno piše kako se proces revizije u preduzeću „Kladušnica“ d.d. završava upravo na dan kada Općinsko vijeće u okviru tematske sjednice diskutira o temi revizije, dakle 20. aprila 2017. godine. U toj reviziji privatizacije učestvovali su radnici-dioničari preduzeća „Kladušnica“ d.d. ali je žalosno da to nisu znali predstavnici vlasti lokalne zajednice a pogotovo oni koji su pripremali tematsku sjednicu, jer je revizija privatizacije „Kladušnice“ d.d. prvi primjer u USK-u u kojem je revizija urađena. Nije predsjedavajući mogao kazati nešto što je njemu i njegovoj političkoj partiji neshvatljivo da su to postigli radnici-dioničari jednog malog preduzeća i malog udruženja, bez budžetskog novca i bez eksperata, uz opstrukcije i same lokalne zajednice. O reviziji privatizacije u „Kladušnici“ d.d. mediji su pisali čime je zainteresirana javnost informirana, međutim vijećnici očito ne prate dešavanja pa usvajaju ovakve zaključke čime u eter javnosti šalju netačnu i nepotpunu sliku o Udruženju „Kladušnica“ d.d. tim prije što su u Obavještenju obrazloženi i razlozi nedolaska na tematsku sjednicu njihovih predstavnika.

Predsjedavajući je (ne)namjernim propustom u eter odaslao netačnu i zbunjujuću informaciju, a spomenuo samo zabranu za Udruženje pitajući se kakve ona ima veze sa nedolaskom na tematsku sjednicu Općinskog vijeća. Podsjećamo, Udruženju „Kladušnica“ d.d. je tadašnja vlast odmah nakon preuzimanja dužnosti 30.11.2012. godine pismenim putem zabranila održavanje hitne Vanredne sjednice Skupštine Udruženja u Općinskoj vijećnici jer se trebala održati izvan radnog vremena Organa uprave. Dakle, ova zabrana donešena je u vrijeme potpune vlasti Laburističke stranke, a istu je potpisao njen istaknuti član, šta više, zamjenski načelnik, koji i danas ima takvu ulogu u sazivu aktuelne vlasti. Do danas takva odluka nije povučena pa Općinskoj vijećnici imaju pristup sva udruženja, sve formalne i neformalne grupe i pojedinci, samo nemaju radnici-dioničari preduzeća „Kladušnica“ d.d. a od tada već brojimo šest kalendarskih godina u kojima se nepravda mogla ispraviti. Da je predsjedavajući pročitao dostavljeno Obavještenje javnost bi saznala zašto radnici-dioničari preduzeća „Kladušnica“ d.d. nisu prisutni na tematskoj sjednici. Nažalost, ignorisanjem istog on je samo dodatno učestvovao u produbljavanju nepravde, nejednakosti i diskriminacije u Velikoj Kladuši koju već duže vrijeme, planski i sistematski, „provodi“ lokalna vlast, kojoj nažalost svjedočimo (pre)često, a koja ubija biće Kladuščana, među kojima su i radnici-dioničari „Kladušnice“ d.d. Za razliku od stanja u drugim udruženjima i Velikoj Kladuši općenito, u Udruženje „Kladušnica“ d.d. učlanjeni su svi bivši radnici i penzioneri uključujući i one raseljene širom svijeta, članovi su svih političkih partija koje egzistiraju u Velikoj Kladuši, a pri tom jedinstveni za primjer drugima, sami financiraju svoje Udruženje koje već sedam godina redovno predaje završne račune i izvještaje poslovnoj banci. Neka udruženja koja koriste budžetska sredstva ne mogu se pohvaliti na ovakav način. Zbog opisane nejednakosti, neravnopravnosti i diskriminacije, radnici-dioničari kao članovi Udruženja preko svojih predstavnika odlučili su ne učestvovati u novim podjelama u Velikoj Kladuši, smatrajući da je podjela već previše. Esad ŠABANAGIĆ