„Nastojte ne opirati se promjenama koje vam dolaze. Umjesto toga dopustite da život živi kroz vas. I ne brinite ako se vaš život preokrene iz temelja. Kako možete znati da je to gdje ste sada bolje od onoga što dolazi“.  Rumi.

Nazadovanje Velike Kladuše po svim aspektima u odnosu na beha prosjek pobudilo je interesovanje i pažnju brojnih prijatelja ove Varošice. Mali broj njih je spreman svoje viđenje kladuških (ne)prilika prezentovati da medijski argumentovanim stavovima doprinesu vjerodostojnijem rasvjetljavanju potencijalno relevantnih razloga kladuškog nazadovanja sa vrijednim preporukama. Autor priloga koji se prezentuje  dao je značajan doprinos svojim opservacijama koristeći raspoloživu analitičko-dokumentacionu osnovu iz više izvora. (Ramo Hirkić)

Osnovni socio-ekonomski pokazatelji

Prof. Hasan Zulić

Općina Velika Kladuša jedna je od osam lokalnih zajednica samouprave u Unsko–sanskom kantonu. Smještena u rogu na zapadu Bosne pripada reljefu visoke Krajine. Područje općine zauzima površinu od 331,0 km2.

Stanovništvo

Posmatrajući kretanje stanovništva između dva popisa, 1991. i 2013. godine, ustanovljeno je oštro opadanje stanovnika. Naime u općini je 1991. godine živjelo 52.908 stalnih stanovnika dok je 2013. godine broj domicilnog stanovništva pao na 40.419 osoba. Na smanjen broj stanovnika u posljednjih dvadesetipet godina djelovalo je više faktora od kojih su najvažniji Brato-rat 93/95, egzodus stanovnika u europske i prekomorske zemlje, te prirodni priraštaj. U takvoj situaciji stanovništvo je prošlo kroz demokratsku tranziciju. Ratna zbivanja u Krajini uzrokovala su smanjenje broja stanovnika (poginulo je 1.400 Kladuščana). Negativan rast stanovnika od ’95. godine ubrzalo je smanjenje prirodne promjene i izravno je povezano sa smanjenom stopom nataliteta. S’ tako oslabljenom reproduktivnom osnovom stanovništvo je prošlo za život turbulentno poraće što je za posljedicu imalo golem broj odsutnog stanovništva. U odnosu na 1991. godinu u 2013. odsutno stanovništvo brojalo je 12.494 stanovnika ili indeks 82,0. Višegodišnje raseljavanje donijelo je mnoge negativne posljedice poput smanjenja jezgre stanovnika koja rađa nove naraštaje i smanjenje radno aktivnog stanovništva.Zaposlenost/nezaposlenost

Na kraju 2016. godine u Velikoj Kladuši zabilježen je blagi rast zaposlenih. Ukupan prosječni broj zaposlenih u 2016. godini iznosio je 3.929 i u odnosu na 2015. godinu povećao se za 184 ili indeks 104,6%. Stepen zaposlenosti u 2016. iznosio je 14,1 (broj zaposlenih u odnosu na radno sposobno stanovništvo). Na kraju 2016. godine u općini broj nezaposlenih iznosio je 8.207 što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 347, indeks 94,83. Među nezaposlenim licima prema stupnju stručnog obrazovanja u 2016. godini najviše je NKV 4.090 ili 49,8% u odnosu na ukupan broj nezaposlenih, sa PKV 270 ili 3,28%, a najmanje sa VKV i NSS. Sa VSS i VŠS nezaposleno je 2,8% a sa SSS i KV 43,7% u odnosu na ukupan broj nezaposlenih. Od broja nezaposlenih registrovanih lica u 2016. godini 47% su stručne osobe, a 53% nestručne osobe. Među nezaposlenim stručnim osobama najviše je sa SSS 3.584 ili 92,9%, a među nestručnim osobama najviše je nezaposlenih sa NKV kvalifikacijom 93,4%. Među nezaposlenim ženama prema stupnju stručnog obrazovanja najviše je osoba sa SSS i KV 1.818 ili 42% u odnosu na ukupan broj nezaposlenih žena, sa VSS i VŠS 157 ili 3,63%, PKV 51 ili 1,17%, te NKV 2.227 ili 53,2%.

Plaće

U kladuškom poslovnom miljeu prosječno isplaćena neto plata u 2016. godini iznosila je 738,00 KM ili 88% od federalnog prosjeka i viša je za 1,1% u odnosu na 2015. godinu. Prosječna plaća iz godine u godinu bilježi neznatan rast, isti taj trend nije vidljiv u području rada općinske administracije. Dok su u javnoj administraciji prihodi relativno visoki, što utječe na indeks prosječne plaće, znatno veći broj zaposlenih u privrednim društvima ostaje na niskim primanjima na granici siromaštva.Gospodarstvo

Gospodarstvo općine Velika Kladuša karakteriše relativno velik broj poslovnih subjekata (trgovačka društva, obrt) od kojih su četiri u grupi srednjih preduzeća dok svi ostali poslovni subjekti spadaju u grupu malih poduzetnika i obtnika. Ukupan broj poslovnih subjekata na dan 31.12.2016. godine iznosi 1.573 (672 pravne osobe, 462 jedinice u sastavu i 439 obrta) što je više za 9% u odnosu na prethodnu godinu. Registrovano je ukupno poslovnih jedinica u sastavu pravnih osoba 1.134 što je za 9% više u odnosu na 2015. godinu. Osim toga, u posljednje dvije godine dolazi do promjene broja i strukture obrta pa njihov broj sa 349 u odnosu na 2015. povećava se na 439 ili 8% više u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj poslovnih subjekata bavi se trgovačkom djelatnošću, zatim slijedi prerađivačka industrija i građevinarstvo. Kod obrta dominantno mjesto zauzima područje djelatnosti trgovac na veliko i malo, popravak motornih vozila, te ugostiteljstvo i hotelijerstvo. Obzirom da je u općini veliki broj malih poduzetnika osjeća se nedostatak malih pogona koji se mogu prilagoditi tržišnim potrebama, razvoj kooperacije malih i srednjih prerađivača i razvoj i opremanje poduzetničke zone, te korištenje EU fondova i dijaspore za gospodarstvo od strane malih i srednjih poduzetnika.

Izvoz/uvoz

Uočava se trend povećanja izvoza s kladuškog poslovnog područja (26% više u odnosu na 2015. godinu) što je direktan utjecaj akvizicija te investiranja domaćih privrednih društava.* (Izvor: Privredna komora USK-a).

Rang razvijenosti

Indeks razvijenosti općine Velika Kladuša u 2016. godini iznosi 68,2% što ovu lokalnu zajednicu svrstava u graničnu vrijednost nedovoljno razvijenih općina u Federaciji BiH (indeks razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Federacije BiH svrstava se u kategoriju nedovoljno razvijenih). Rang razvijenosti općine je 56 od 79 općina u FBiH.

Generalno gledano raspoloživi pokazatelji* jasno pokazuju nazadak općine Velika Kladuša u odnosu na druge općine i gradove u USK-U i FBiH. U njenom primjeru potvrđuje se pravilo da je u malim lokalnim zajednicama obrt kapitala, produktivnost rada, te koncentracija kapitala mala. Predstavljeni podaci pokazuju kako se općina Velika Kladuša nalazi u donjem pragu indeksa razvijenosti. Promatrano dimenzijom nezaposlenosti i plaća Kladušćani žive različitim standardom života, on je zacijelo lošiji od kvalitete življenja federalnog prosjeka, jer stalno stanovništvo živi skromnim životom na rubu preživljavanja. Konceptualna analiza nazadovanja Velike Kladuše, između ostalog, prepoznaje moćne političke sile zakrčivanja – satanizacije građana od strane komšijskih političkih moćnika i njihovih trabanata. Uzrok nazatka i ovakvog socijalno – ekonomskog kretanja valja tražiti u složenom međuodnosu demografskog, gospodarskog i društvenog razvoja općine prema razvoju preostalog dijela FBiH. Politička blokada općinske vlasti i Kladuščana u cjelini, odsustvo strukturnih reformi i skroman rast investicija sprečavaju brži oporavak i rast ove lokalne zajednice.Osvrt na situaciju – sažetak

Kako se Velika Kladuša našla u situaciji nazatka? Gdje su korijeni krize? Postoji li izlaz? Nedostatak vizije, ideja i politička nemoć kladuške političke scene, te zapreka podrške kantonalne i federalne vlasti onemogućili su u poraću zdrav radni duh u traženju izlaza iz zapletenih puteva općine. Zbog toga, općinska politička moć bila je u nemogućnosti da se usmjeri i dovoljno odmakne kako bi rizici širenja krize bili dovedeni pod kontrolu, a općinsko gospodarstvo iskoči iz recesije. Uzak politički interes moćnika, manjak odgovornosti da promakne interes Kladuščana, kako bi se napravio prodor u vođenju učinkovite socijalno – ekonomske politike usmjerene obnovi i rastu gospodarstva, ovu lokalnu zajednicu osudio je da klizi niz liticu ravno u nazadak u odnosu na druge krajiške općine i gradove. Unsko – sanska i federalna vlast nametnula je ograničenje podrške općinskoj vlasti putem nikad neizrečenih dovoljno jasno zabrana poticaja i podrške investiranja u kladuški poslovni prostor*. Svih godina poraća provodilo se prigušenje kroz dubinsko obezvrijeđivanje okosnice razvoja „Agrokomerc“, a radi svojih stranačkih ciljeva koristeći se taktikom bez presedana u civiliziranom svijetu. Prepoznatljivoj političkoj eliti zasigurno je bilo stalo što duže držati Veliku Kladušu ekonomski oronulu i unazađenu, zavađenu i zavadom zaslijepljenu provincijsku čaršiju. Opsjednuti nedavnom nesretnom prošlosti zavičajni politički subjekti silno su se trudili postići što bolje rezultate na štetu budućnosti općine, žrtvovali su budućnost samo nebi li uljepšali i ublažili svoje neuspjehe i promašaje. No, iako se u ovoj lokalnoj jedinici dogodilo unazađenje po svim socijalnim i ekonomskim veličinama, stanje nije tako kritično, jer u krizi se krije mogućnost za novi početak. Kako iskoristiti postojeću kadrovsku energiju, te može li kriza biti pokretač novih odnosa i procesa kojim gospodarstvo može dobiti poslovni zamah? Općinska vlast izabrana voljom birača 2016. godine zatekla je okean problema i suficit u budžetu od jednog miliona maraka u kešu. Preko 8.000 nezaposlenih je u gabuli, kako ih zaposliti? Mladi napuštaju zavičaj i odlaze u razvijeni svijet, kako im pomoći da nađu posao i ostanu na rodnoj grudi? Inozemnom kapitalu nameću se ekonomske i pravne zapreke i nesigurnost oplodnje kapitala, kako da ih savladamo? Kako kapitalnu industrijsku baštinu „Agrokomerc“ desetkovanu u političkim igrama bez granica, zamijeniti drugom i novom ekonomskom snagom i učiniti dostupno dobronamjernim investitorima, posebno onih u dijaspori? Općinska administracija je skupa i neučinkovita, kako je smanjiti i poboljšati? Na izazov političke, ekonomske i socijalne situacije, u smušenom i kokuznom vremenu nova općinska vlast zasula je kladuški gospodarski prostor snažnim paketom mjera kako bi razbila prepreke i ulila nadu u bolje sutra, primjerice potaknula zamajac svakog razvoja – entuzijazam, akcioni program pokretanja poduzetništva: program primarne proizvodnje; prehrambene industrije, građevinarstvo, poljoprivreda, vađenje ruda i kamena, prerađivačka industrija, a sve u cilju otvaranja novih radnih mjesta. U prvoj godini mandata otvoreni su razvojni projekti: Četkara u Vidovskoj, Azil za pse, Javna kuhinja (do danas nije u fubnkciji), Poljoprivredna apoteka, Alatuša, projekt CEBB II za dvadeset stambenih jedinica, benzinska pumpa (unajmljena)… U ovim poslovnim jedinicama Javnog preduizeća „Komunalije“ zaposlenje je našlo preko 120 nezaposlenih. Nakon višegodišnjeg zastoja u komunikaciji zbog propalog projekta „Agrofenix“ uspostavljen je most između kladuške poslovne dijaspore i poslovnog svijeta u zavičaju. Projekt „Pokretanje razvojnih aktivnosti općine Velika Kladuša“ u saradnji sa dijasporom realiziraće se u okviru projekta „Dijaspora za razvoj (DUD)* u „Alatuši“ d. o. o.

Interes stranog kapitala za ulazak u kladuško poslovno područje prisutan je netom po svršetku ratnih sukoba u našoj zemlji, ali on se udaljio od onih koji bi doveli do ekonomske renesanse. Razlog je prost: izostala je jasna tranzicija državnog kapitala i reforme koje bi poslovno okruženje učinile privlačno ulagačima. Ključni ekonomski izazov s kojim se suočava Velika Kladuša je kako otvoriti ekonomiju spram investicijama privatnog kapitala koji treba predvoditi rast gospodarstva. Zbog pohlepe i neodgovornosti narodne vlasti u punom kapacitetu, opetovano birana u poraću, reforme su zapele već na početku. Bio je to kraj početka pregalaštva lučonoša promjena, nejasnoća politike za poreske odluke, preveliki parafiskalni nameti, to su ključni razlozi zašto ni jedan stepen političke i socijalno – ekonomske organiziranosti u općini nije uspio dovoljno brzo da uđe u razdoblje razvojnog modela. Da bi se krenulo novim učinkovitim putem rasta sve razine vlasti, od države do općine, valja popraviti investicijsku klimu, prije svega smanjiti doprinose i parafiskalne namete i usvojiti efikasnu strategiju privlačenja stranih investicija, sprovesti reforme u javnom sektoru rada, uspostaviti učinkovitu javnu upravu i predvidljivu poresku politiku, e da bi i organi kladuške vlasti predstavili investicijske mogućnosti potencijalnim ulagačima, posebno u dijaspori. Investicije u nova radna mjesta zapravo su jedine prave mjere. Vrijedno je otvoriti svaki obrt  radnju, dućan, svaki mali obiteljski biznis. To je jedini ispravan put da Velika Kladuša stane na zelenu granu. Razvojni model koji se oslanja na poljoprivredu također je strateško pitanje. Kladuški vlastodršci trebali bi se centrirati na oživljavanje poljoprivrede i sela (biljna proizvodnja, animalana, ruralni razvoj), te investicije u poljoprivredna gazdinstva organske proizvodnje na novim javno – privatnim partnerstvom. Udruga poljoprivrednika nemoćna je da bilo šta pokrene, a Velikoj Kladuši potrebana je strategija za razvoj poljoprivrede, a reforme koje bi je ojačale ne postoje. Razvoj poljoprivrede ne može se temeljiti na modelu da poljoprivrednici svake godine dobijaju općinske, kantonalne i federalne poticaje (subvencije), plavi dizel i garantovanu cijenu otkupa. Uz ove, svakako neophodne mjere moraju se uraditi i inovacije u poljoprivredi*, bez kojih se neće moći biti konkurentan ni u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, a kamo li u Austriji , Sloveniji i Njemačkoj.

Parafiskalni neporezni prihodi ili reketarenje (name major constraint to growth)* su naknade koje poslovni sustavi i građani plaćaju za korištenje određenih dobara i usluga. Ovaj namet plaća se još jednom, ono što je već plaćeno kroz porez. Svrha parafiskalnih nameta nije punjenje javnog budžeta, to je neporezni izvor prihoda države, kantona, općine koji poslovni subjekti i građani plaćaju za korištenje dobara od općeg društvenog interesa, kao što su šume, vode, rudno blago….Kako ovi nameti nisu porez, u principu ne služe da se pune budžeti, ali se u našoj zemlji koriste kao paralelni budžetski prihod. Uzroci ovog reketirenja su brojni, ali se u suštini svodi na potrebu budžetskih institucija za dodatnim sredstvima za kanton, općinu i koristi se kao budžetski prihod iz kojeg se, kako nema sustavne kontrole, financira skupa administracija i politika.

U slabom kladuškom gospodarstvu postoji neodložna potreba unapređenja poslovnog ozračja, ali i potreba poboljšanja uvjeta poslovanja poslovnih subjekata. Zato je pojednostavnjenje i smanjenje parafiskalnih nameta nužna za stvaranje povoljnog  poslovnog okruženja kako bi se privatnom sektoru omogućio rast i pokrenuo ekonomski razvoj općine. Velika Kladuša nema zajedničku dogovorenu strategiju razvoja općine, rast gospodarstva odvija se usporeno bez naglaska na privlačenje ulagača*. Valja nam izvršiti promjene i postaviti cijelu smjesu razrađenih poticajnih mjera i podražaja kojima se želi privući direktne investicije, općinski administrativni kapacitet treba biti na raspolaganju ulagačima od aktiviranja do završetka njihovih poslovnih projekata. Nužno je, također, investitorima omogućiti povlastice, popuste na cijenu zemljišta u zoni mogućnosti rada i poslovanja, do oslobađanja plaćanja pojedinih nameta koji su u nadležnosti Općine i mini reforma lokalne samouprave*. Samo nekoliko zahvata u parafiskalne namete, te ciljano porezno rasterećenje pomoglo bi da se investicije u Velikoj Kladuši brže odvijaju, osiguralo bi se održivost radnih mjesta, te u uvjetima krize značajno pomoglo oporavku gospodarstva*. Nestabilnost i podijeljenost kladuške političke scene, surevnjivost, nepovjerenje, te preduga procedura za ishodovanje potrebnih dozvola utiče na to da potencijalni investitori zaobilaze ovu lokalnu samoupravu u širokom luku kao poslovnu destinaciju svog ulaganja kapitala. Zato je nužno unaprijediti institucionalne kapacitete za primjenu principa dobre uprave, osiguranje lokalnih usluga i stvaranje okruženja pogodnog za poslovanje, omogućivanje novih radnih mjesta i ekonomski rast. U cilju stvaranja stimulativnog poslovnog ambijenta nužno je olakšati poziciju gospodarstva smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih nameta sa ciljem jačanja konkurentne pozicije domaćih poslovnih sustava, te pojednostaviti proceduru, smanjiti troškove, broj koraka i broj dana za osnivanje poslovnog društva. Da bi Općina ulagačima postala friendly (prijateljska) sredina povoljna za investiranje potrebno je pojednostaviti proceduru, smanjiti troškove i rokove za dobijanje urbanističkih, građevinskih, energetskih i ličnih dozvola sa ciljem stimulacije investicija – prva faza uspostave jednošalterskog sustava. Riječ je o projektu unapređenja poslovnog okruženja u lokalnoj zajednici u okviru kojeg će se uspostaviti sustav izdavanja dozvola u elektronskoj formi. Ekonomski razvoj lokalne samouprave je prvenstveni cilj, a jedan od važnih mehanizama u tom smislu je primjena BFCSEE (Business Friendly certification South East Europa)* standarda koji značajno podiže konkurentnost cijelog regiona u kojem se ovaj program primijeni. Zato bi valjalo Općinu uključiti u program certifikacije gradova i općina sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Europi (BFCSEE) čiji je nosilac Međunarodna organizacija NALED koji bi Općinu svrstao u najviši razred za povoljno investiranje i mogućnost primjene na određene međunarodne projekte.

Velika Kladuša je jedna od lokalnih jedinica u Federaciji BiH koja prema analizama nevladinih udruga* ima mnogo neiskorištenog potencijala, posebno u poljoprivredi, ali i propuštenih prilika u provođenju strukturnih reformi; ona ima puno prostora za povećanje učinkovitosti poslovnog sektora rada kroz poboljšanje pravnog sustava i zaštite vlasničkih prava. Moglo bi se postići više u odnosu na ostale unsko-sanske općine i gradove kada bi se olakšali uvjeti poslovanja i učinilo atraktivnije poslovno okruženje za izravni ulazak inozemnih investicija, posebno kladuške dijaspore. To poboljšanje poslovne klime valja obavljati u kontinuitetu.PS: Neki pokazatelji za 2017. godinu govore o pozitivnim promjenama socijalno – ekonomskog obrasca i početak izlaska Velike Kladuše iz posvemašnje i svekolike krize.

Bilješke

  1. Poglavlje: Osnovni socio-ekonomski pokazatelji

Korišteni izvori: 1 . Federalni zavod za statistiku, 2. Federalni zavod za programiranje razvoja, 3. Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH za 2016. godinu, 4. Mjesečni bilten 1/18 – Federalni zavod za statistiku 5. Izvještaji Općinskog vijeća Velika Kladuša 2017. godine, 6. Privredna komora

  1. Rang razvijenosti Velike Kladuše u 2016. godini:

Stepen zaposlenosti 14,1, Stepen nezaposlenosti u % 67,6, Broj učenika (osnovno i srednje) na 1.000 stanovnika 150, Prihodi po glavi stanovnika 62. Indeks odsutnog stanovništva – 23,6, Indeks razvijenosti 68,2, Rang razvijenosti 56 (od 79 općina u FBiH ). Indeks razvijenosti 2015. godine godine 72,6, Rang razvijenosti 2015. godine 50, Indeks razvijenosti 2014. godine 80,5 , Rang razvijenosti 2014. godine 47. Rang razvijenosti USK-a po općinama 2016. godine: Bihać 22, Bužim 36, Cazin37, Velika Kladuša 56, Bosanska Krupa 61, Sanski Most 63, Bosanski Petrovac 68.

  1. Poglavlje: Osvrt za situaciju – sažetak
  2. Da je kantonalna i federalna vlast pomnožila Kladuščane sa nulom (0) govori primjer iz maja 2018. godine. Naime, Privredna komora USK-a, Vlada USK-a, te Unsko – sanski gradovi i općine izuzev Velike Kladuše objavili su javni poziv za podršku malim i srednjim preuzećima u okviru podrške privrednim društvima iz sektora drvoprerade, tekstila i metaloprerade u sufinanciranju nekih poslovnih aktivnosti. Financijsku podršku pruža USAID WHAM program.
  3. Ponovni ulazak dijaspore u kladuški poslovni prostor jedan je od najboljih kanala promocije i distribucije u svijetu, jer kad bi bila isključena iz nekih gospodarskih aktivnosti bile bi male šanse za oporavak ekonomske i socijalne slike lokalne zajednice. Projekat „Dijaspora za razvoj“ ostvariće se u „Alatuši“. U okviru projekta biće financirana nabavka dijela opreme za tekstilnu industriju u kojoj će u početku biti zaposleno 25 žena. Tu je i start – up program za mlade u koje će se podržati financiranje najmanje tri poslovne ideje mladih.
  4. „Agrokomerc“ je klinički mrtav, „Agrofenix“ je umro u ideji, a hladnjača, sufinancirana programom USAID – Farma nije zamjena. Međunarodna zajednica putem svojih agencija USAID, CSSP, CPCD izdvaja bespovratna sredstva za jačanje lokalnih resursa iz preduzetništva (Farma II, Strategija ruralnog razvoja, European Fond for Balkan. U pribavljanju sredstava iz ovih izvora zapažena je aktivnost „Krajiška pčela“. Više: Ramo Hirkić „Tefter“ (376).
  5. U općinskoj administraciji zaposleno je oko 100 činovnika posla. U odnosu na broj stanovnika shodno svjetskom standardu broj zaposlenih trebao bi se smanjiti za 40%. Općinska uprava mora postati istinski uslužni centar građanima i društvu. Prevashodan cilj je učinkovita, nepristrasna i profesionalna javna uprava.
  6. U BiH zvanično na različitim nivoima postoji 561 naknada i taksa. Registar neporeskih prihoda koje naplaćuju institucije u našoj zemlji usvojen je 2016. godine i sadrži 203 neporezna prihoda koje pravna i fizička lica plaćaju prema institucijama BiH u vidu administrativnih taksi i drugih naknada. U Federaciji BiH u prosjeku egzistira 198 različitih naknada i taksi, od čega se 95 naplaćuje na federalnom nivou, 77 u prosjeku na nivou kantona, a 26 različitih taksi i naknada u prosjeku naplaćuju općine.
  7. Prema istraživanju CCI na zarađenu marku poslodavac državi kroz poreze mora dati 70 feninga + dodatnih 10 feninga kroz parafiskalne namete, kraće rečeno na zarađenu marku poslodavac državi daje 80 feninga.
  8. Lokalna samouprava koja ispuni BFCSEE standard dobija certifikat koji investitorima predstavlja pečat kvaliteta i dokaz da će u ovoj sredini naći predvidivo poslovno okruženje u skladu sa najvećim međunarodnim standardom, učinkovite procedure, kvalitetne baze podataka i pouzdane usluge. Ovaj program certifikacije omogućava pokaz investicionih mogućnosti, infrastrukture, usluga i informacija koje se nude eventualnim investitorima i postojećem gospodarstvu.
  9. Partnerska grupa za društvena kretanja „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ (Bilten 1 – 7), „Kladuša je naša“ i relevantni autori okupljeni oko portala „ReprezenT“ sustavno analizira političku, socijalnu i ekonomsku situaciju u Velikoj Kladuši.

Hasan ZULIĆ, zulic.hasan@bih.net.ba

Autor ovog priloga je poznati bihaćki profesor ekonomije. Više od pet godina je aktivni participant Partnerske grupe koja promoviše Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“. Učesnik je Okruglih stolova koji se organizuju po specifičnim temama fokusiranim na Koncept. (Kraj)

Socio-ekonomska analiza-tabele