UVOD: Društveno-politička situacija u Velikoj Kladuši promatrana kroz njene kreatore, funkcionisanje lokalne vlasti i njena stabilnost, rad Općinskog organa uprave, djelovanje javnih preduzeća i ustanova, utjecaju opozicije, građanskog aktivizma kroz civilna udruženja tokom zadnja 2-3 mandata Općinskog vijeća doima se veoma dopadljivo, prividno čak zadovoljavajuće. Međutim, rezultati sveukupnog djelovanja su nazadovanje Velike Kladuše u odnosu na beha prosjek. Opći ambijent Velike Kladuše aktivnije kreira šest, od ukupno devet političkih stranaka koje participiraju u Općinskom vijeću, preko 80 civilnih udruženja sa veoma širokim spektrom „predmeta poslovanja“, 14 savjeta mjesnih zajednica, 27 džemata,… Prema općem uvjerenju većine ima više toksičnih nego poduzetnih „atributa“.  Kladuške dvije istine o recentnoj prošlosti nastavljaju mirno koegzistiranje jedna sa drugom dok kome od nosilaca mandata nešto ne zatreba! Tokom 2017. prema podacima Porezne uprave ostvaren je porast zaposlenosti za 388 novozaposlenih ili ukupno 4.968 što je neznatno više  nego 2016. Društveno političku situaciju u Velikoj Kladuši treba posmatrati u kontekstu vremena i prostora u bližem i širem okruženju sa fokusom na povećanja prihoda (GDP p/c), funkcionisanje institucija sistema, aktivne participacije građana u kreaciji ambijenta za prosperitetniju budućnost. Kladušku situaciju treba motriti novijim empirijsko teorijskim uvidom i pojmovima fokusiranim na afirmaciju autentičnog interesa u sintagmi „pravedno napredno građansko društvo“!

SAŽETAK: Predhodni mandat (2012-2016) obilježila su „preslagivanja“ parlamentarne većine, koketiranja sa općinskim načelnikom, „divorce/rastava“ sa mentorom, sedmomjesečne pauze u radu Kladuškog senata, samovoljno institucionalno dopušteno proglašenje buđžeta od strane načelnika dva puta, konsolidacija budžeta koji je koncem 2012. predstavljen u velikim belajima/poremećajima da bi sa 31.12.2016. na računu bilo evidentirano blizu milion maraka gotovine. Zapažena su i vrludanja opzicije bez jasne vizije i političke volje da se odlučnije iniciraju strateška pitanja. Aktuelni mandat započeo je obećavajući. U rekordno kratkom vremenu učinjen je sveobuhvatan korektan „snimak“ stanja i prezentovan u Izvještaju o utvrđenom stanju… (Decembar 2016) na 218 stranica, ali je izostao Akcioni plan za poboljšanja. Staklena parlamentarna većina Laburističke stranke sa 13 mandata i dva „preletača/prebjega“-smokvina lista, formirana je na netransparentnim principima. Kladuška (ne)laička javnost još nije zapazila novu politiku, novi način mišljenja, novu viziju koja će rezultirati perspektivnijom stabilnijom budućnošću na realnim resursima koji nisu za potcijeniti. Opći rezultat zaključno sa 2017. jeste da Kladuša napreduje u nazadovanjima! Zapažena organoleptička poboljšanja su hvale vrijedna, ali pogoršanje socioekonomske situacije, nejednakosti građana, povećanje siromaštva nisu poželjne refernce! Istini za volju na martovskom zasjedanju 2017. Senata općinski načelnik je uputio „A Call to Action/Poziv za djelovanje, akcentirajući na vanrednu situaciju koja implicira vanredno stanje! Međutim, krenulo se stihijski bez koncenzusa! Nastavilo se sa ignorisanjem građanskih inicijativa, diskriminacijom medija, međusobnim hvalospjevima i opjevavanjima, bez kritičkog promišljanja i otvorenih dijaloga sa neistomišljenicima. Dominira verbalna oranmetika sa prepoznatljivim provincijalizmom! Okupljanja stranačke pješadije, pastirskih „intelektualaca“ bez referenci, vlasnika krivičnih prijava i sijaset neriješenih pitanja sa zakonima ponavlja se iz pretratnog vakta, neposredno prije 1990-tih. Hronologija zbivanja tokom 2017. na kladuškoj društvenopolitičkoj sceni i njeni rezultati su višeznačni. Pozicija se koprca sa samo njima znanim ciljevima bez jasne vizije, a opozicija ne pokazuje niti volje niti znanja. Dominiraju nastojanja jeftinog populizma koji još uvijek ima prođu u sredini sa veoma izraženim građanskim deficitima. Prva godina mandata aktuelne vlasti protekla je bez ijedne strateške odluke. Izmjene i dopune Prostornog plana 2002-2020. su već duže vremena na čekanju, a Strategija razvoja 2013-2024. ni nakon četiri godine nema Informacije o sprovođenju. Kroz budžete je sasvim zaboravljena! Kladuško društvo (cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi) još nije usmjereno prema onom čemu se deklarativno teži, EU! Dva decembarska Kongresa dvije vodeće stranke (DNZ i LS) u javnosti  nisu zapažena sa novim idejama, novim pristupima, novim poduhvatima,…! Uglavnom je deja’vju-već viđeno ili ničeanskim terminom „vječnog vraćanja istog“!

  1. Svijet i Velika Kladuša u 2017.

Neki od globalnih i lokalnih događaja 2017. godine ostaviće trajne pečate u svjetskoj i lokalnoj povijesti. 2017 godina  je bila sjajna za neka od medicinskih otkrića, za nauku općenito, kao i brojna tehnološka unapređenja. Po brojnosti i relevantnosti događaja mnogi je smatraju kao godinu decenije! Klimatske promjene najavile su teško predvidljiva kretanja. Strašni požari, uragani opustošili su velika područja 10-tak država (Kanada, Kalifornija, Portugal, Španjolska, Francuska, Karibi, Vijetam,..) među kojima i našeg zapadnog susjeda. Velika suša prepolovila poljoprivredne prinose na širim geografskim prostorima. Na području BiH najviše pogodila proizvođače jagodičastog voća. NATO je postavio četiri snažne vojne jedinice na svjeveroistočne granice EU, privatne tvrtke prvi put šalju rakete u svemir. Velika Britanija referndumom pokrenula izlazak iz EU. Žene Saudijske Arabije su prvi put u povijesti Islama sjele za volane automobila, posjećivale nogometne utakmice,… Od brojnih izbora oni u Francuskoj i Njemačkoj imaće posebnu relevanciju. U septembru 2017. u kineskom gradu Xiamenu održan je 9. sammit BRICS-a sa top temom „Suprostaviti se protekcionizmu“. Lideri su razmatrali ekonomski rast, trgovinu, investicije, financijsku suradnju, te komunikacije. Kina će nastaviti s investiranjem širom svijeta, ali će do Kladuše stizati samo njeni proizvodi i prodavati se u luksuznom prostoru nasuprot Binga čija kalkulacija egzistencije je veoma čarobna. Predsjednički izbori u najmoćnijoj državi svijeta izborom Dolanda Trampa (1946) iznenadili su u negativnom smislu većinu demokratske javnosti. Mnogi su spremni ovaj event upoređivati sa padom Berlinskog zida 1989. Lokalni izbori u oktobru 2016. u Velikoj Kladuši izborom Fikreta Abdića (1939) sa 48% ili malo više od devet hiljada glasova nisu  bili posebno iznaneđenje. Bolji poznavaoci kladuških (ne)prilika ovaj izbor upoređuju sa periodom pred Aferu’87. U BiH Reformska agenda, popunjavanje upitnika (3.242 pitanja) za apliciranje za kandidatski status za prijem u EU bile su glavne preokupacije kantonalnih i viših nivoa vlasti. Stabilnost BiH je neposredno povezana sa razvojem istinske demokratije koja će obezbjediti povećanje prihoda, efikasnije funkcionisanje institucija, vladavinu prava,… Prema podacima Eurostata BiH ima veoma nizak GDP p/c (korigovana sa inflacijom ispod 10.000 USD što je znatno niže od sigurnosne linije), te veoma nisku individualnu potrošnju. Velika Kladuša je dostigla oko dvije trećine beha prosjeka, ali opću situaciju značajno potpomaže dijaspora! Općinsko vijeće Velike Kladuše u ovom sazivu održalo je 19 redovnih i jednu tematsku sjednicu. Dugo vremena uspavana Čaršija kao da se počela malo „trzati“ iz čamotine. Organoleptički se proljepšala, a socioekonomski i građanski još nazaduje u odnosu na beha prosjek!

  1. Karakteristike društveno-političke situacije u 2017.

Tokom 2017. godine na prostoru od oko 330 m2 na kojem boravi oko 40-tak hiljada ljudskih duša je povećana dinamičnost, opća organoleptička poboljšanja, ali i daljne produbljavanje socijalnih razlika, povećanja ekonomske nejednakosti, prigušivanje demokratskih procesa,…Nekoliko desetina važnijih događaja od kojih neki imaju izgledne šanse da ostave dublje korjene i zapamćene tragove u kladuškoj recentnoj povijesti. Da li i kakve će stvarne i supsticijalne tragove u povijesti Kladuše ostaviti navedeni događaji/„sličice“, vrijeme će brzo prosuditi? Među „sličice“ navedenih pretenzija koje su obilježile minulu godinu ubrajam svakako: javne rasprave o budžetu za 2017. i 2018. godinu i nastavak nepravednog raspolaganja općim financijama, Program osnova politike i Program rada načelnika 2017-2020. od marta 2017. godine, nastavak lažnih obećanja oko dovršetka objekta Centra za kulturu, izgradnja azila za pse lutalice, dovršetak urbanizacije (ovdje leže naši i vaši) mikrolokacije Stare džamije Zagradom (1879), Kladuško ljeto i Kladušku zimu, temeljita rekonstrukcija dijela ulice (oko 300 m) Zuhdija Žalić, pojava novog udruženja „Kladuša je naša“ i „Sutra je novi dan“, Projekat CEB II sa 20 stambenih jedinica, osvjetljenje Gradskog parka, dovršetak uređenja dvorišta Osnovne škole koja je pod čudnim okolnostima promijenila ime (među najmlađim narodnim herojima je i Kladuščanin Ibrahim Mržljak 1924-1944.), novčani poticaji poljoprivredi, promjene vlasništva nad Hipermarketom u  Polju (Robot zamjenio BF),  promjenu vlasništva nad industrijskom lokacijom Poljice (Miral za oko 950 hiljada KM kupio oko 5 hiljada kvadrata dobrog građevinskog prostora i oko 20 dunuma zemljišta),  izbori za članove savjeta mjesnih zajednica, Pismo namjere OV Vojnić oko spomen obilježja povodom 20-godišnjice okončanja izbjegličke krize, diverzifikacija i dinamiziranje djelatnosti u okviru Komunalija (proizvodnja četki u Vidovskoj, poljoprivredna apoteka), raznovrsne izložbe među kojima posebno „Muzej Allahovog poslanika“, dva kongresa političkih stanaka, dovršetak rekonstrukcije Gradskog stadiona (tokom 2015-2017. uloženo oko 75 hiljada privatnog novca), značajniji linčevi medija, dovršenje Elaborata o izgradnji Islamskog kulturnog centra, brojna poboljšanja na području infrastrukture, radovi na izgradnji kolektora i kanalizacije (projekat decenije), skupštine dioničara Saniteksa i Agrokomerca, zakazana za decembar 2017. dva (pred)stečajna ročišta (Agrokomec i Kladušnica) pa prolongirana za 2018. godinu, ažuriranje registra javne imovine, prezentacija rezultata istraživačkog projekta „Kultura sjećanja i zaborava….“ (23.12.2017.), krajnje nepovoljna meteorološka situacija, pogoršanje prometne komunikacije sa EU (sve duža i nepodnošljiva čekanja na graničnom prijelazu), izložba mladih umjetnika Kladuše (Kome sutra) u prostorijama Starog hotela,…preko 800 osvojenih medalja kladuških karateista, extra salon namještaja u Polju, novo ime dijela Gradskog parka. Početkom decembra (07.12.2017.) u organizaciji „Krajiška pčela“ održan je neobično poučan skup o unapređenju poljoprivrede sa gostovanjem osnivača zadruge iz Olova. U subotu 30.12.2017. godine u naselju Kudići u krugu škole poslije trogodišnjih aktivnosti pred oko 150 uzvanika otkriveno je prvo zajedničko Spomen obilježje svim stradalim mještanima (22) tokom 1992/95. Potrebna sredstva (14.117 KM) doniralo je 127 građana (od čega 101 mještanin). Šteta što ovom događaju nije prisustvovalo više zvaničnih delegacija relevantnih čimbenika kladuške društvene scene!? Početak definitivnog uređenja okoliša Sportske dvorane i ulična rasvjeta uz riječicu Grabarsku, te niz poboljšanja pješačkih površina u Varošici, uključivo i namjeru Biciklističkog kluba da obnovi staru zapuštenu trasu uz padine Starog grada. Nešto publikacija, par vrijednijih knjiga i dokumenata! Polovinom 2017. izvršeno temeljito „preslagivanje“ struktura Udruženja preduzetnika, a novoimenovani predsjednik, Ibrahim Đedović (1961), putem Radija Velika Kladuša najavio ambiciozne „poduhvate“! Opće rašireno zapažanje većine Kladuščana u 2017. je da njihova zapuštena Čaršija počinje dobivati sjajnije lice. Ulice, parkovi, trotoari, prostori oko kontejnera za smeće, a posebno prihvatljiva dekoracija pred novogodišnje praznike mogu  se prijatno osjetiti na licima prolaznika. Mnogi su se zapitivali: otkud sad ovo, gdje su pronađene marke za ove poslove kad nisu povećane takse, komunalni kod? Još samo da započne uljepšavanje, bar bliže okoline koja je zbilja grozna. Da li će se i kada nove postavke vlasti obračunati sa divljim deponijama od kojih su mnoge uz „vrata Bosne“ (Hukića brdo, otvorena kanalizacija pored „zaobilaznice“ u Drmeljevu, uz cestu prema graničnom prijelazu Pašin potok,…)? Više nego očito je da aktuelno Općinsko vijeće i Abdićeva administracija generira socijalne nepravde i daljne polarizacije kladuškog društva! Laburistička stranka uz (ne)svjesnu asistenciju opozicije više promoviše kulturu zavađenja na uštrb kulture dijaloga i koncenzusa.

  1. Ružni i štetni događaji u Velikoj Kladuši u 2017.

Nevidljive i škodljive, ali dovoljno primjetne višegodišnje situacije su fluidna kretanja  višedecenijskih polarizacija koje vuku korjene iz Bratorata 1993/95, licemjerstvo prema dijaspori, nastavak potihe diskriminacije sa više strana, prakticiranje primitivizma sa ozbiljnim deficitima kulture dijaloga, tiho bujanje sitne korupcije i kriminala, pogoršanje uvijeta privređivanja u poljoprivredi i realnom sektoru, ekspanzija čudne društveno političke svijesti širenjem idolopoklonstva kojeg promoviše politička stranka sa većinskom dominacijom na društvenoj sceni, „linčovanje“ medija,… Da nevidljive ili teško dokučive situacije mogu biti neugodne potvrđuje i nedavni intervju Geoffrei Nice, jedan od tužilaca u Den Haagu (Jutarnji list, 3o. prosinca 2017.), u kojem „razotkriva“ spletke Bakira Izetbegovića oko pokušaja obnove tužbe protiv Srbije. Da li je sin izdao oca? U kladuškom primjeru to je nemoguće! Među najružnije i škodljive događaje za većinu mentalno zdravih i punoljetnih Kladuščana ubraja se daljnje povećanje broja zaposlenih u Općinskom organu uprave. Ako se prihvati „normativ“ iz nekih država EU da na hiljadu stanovnika bude jedan uposlenik u lokalnoj administraciji onda bi Općinski organ uprave Velike Kladuše trebao imati 60-65 zaposlenika. Preuzimanjem dužnosti koncem 2016. novoizabrani načelnik je stanje zaposlenih sa 93 približio stotki. Nevolja je u tome što je iz redova „državnih službenika“ i novozaposlenih „sistematizovao“ devet savjetnika. Kako se ništa nije učinilo da se eliminiše pravo na „bijeli hljeb“ onda je realna opasnost da po isteku mandata izdaci za ove namjene opterete buduće budžete za oko 300.000 KM (11 osoba polaže pravo na ovu beneficju). Kladuški „senatori“ sa vijećničkim paušalom od 450KM/mjesečno bježe od zauzimanja stava po inicijativama oko ukidanja „bijelog hljeba“. Zadnji pokušaj propao je 26. marta 2018. na 18. redovnoj sjednici Općinskog vijeća. U Velikoj Kladuši je zaista previše apsurda koji se vežu za aktuelni sastav Općinskog vijeća. Jedan od kladuških apsurdistana jeste svakako da je budžetom za 2017. predviđeno i ostvareno više sredstava za jedno udruženje građana (Udruženje nezaposlenih dioničara „Agrokomerc“, oko 250 hiljada KM) više nego novčani poticaji za poljoprivredu ukupno (oko 150 hiljada KM). Teško je za povjerovati da kladuški Senat više cijeni i podržava jedno prilično zapušteno dezorjentisano malaksalo Udruženje nego agro sektor koji ima neprocjenljiv značaj za većinu ovdašnje populacije? Navedene činjenice nedvosmisleno potvrđuju kako lokalne vlasti ne shvataju da revitalizacija poljoprivrede i sela u kladuškim uvijetima generira ukupnu putanju rasta svih segmenata: proizvodnje, prihoda, profita, plaća, kapitala, cijena imovine,…

  1. Kladuški eksperimenti

Da je friško formirana Laburistička stranka (osnovana konacem 2013.) nespremna preuzela lokalnu zakonodavnu i izvršnu vlast u Velikoj Kladuši koncem 2016. godine pokazuju lutanja oko redefinicije vizije razvoja, a shodno tome i revizija strateških dokumenata (Prostorni plan 2002-2020. za koji su pripreme započete 03.10.2012. potpisom Ugovora sa Institutom iz Banja Luke) i Strategije razvoja 2014-2024. za koju čak nisu uspjele izraditi ni običnu informaciju iako je to Programom rada Općinskog vijeća bilo predviđeno za juni 2017), redefinicije „projekta stoljeća“,… Umjesto da se ozbiljnije uhvati u koštac sa poboljšanjem općeg ambijenta, rješavanja aktuelnih razvojnih pitanja komunalnih djelatnosti (4 tone dnevno komunalnog otpada,..), izgradnji infrastrukture za potrebe strateških poljoprivrednih proizvoda (mlijeka, jagodičastog voća, kornišona,…), kao npr. Agrocentra, reorganizacijom „javnih poslova“ (spajanje Radija svih građana i Centra za kulturu u jednu ustanovu čime se dobiva mogućnost kratkoročnog zaduženja za dovršenje objekta Centra za kulturu koji se „kiseli“ od 2009.), obrazovanja Javne ustanove za sport i rekreaciju,…), a sve na bazi javno privatnog partnerstva, krenulo se drugom opcijom. Doregistracija Javnog preduzeća „Komunalije“ sa djelatnostima realnog biznisa (vidi Službeni glasnik br. 5/2017) ne mora nužno biti loš potez. Ali ako se tom doregistracijom forsiraju djelatnosti koje već u Kladuši uspješno egzistiraju pod konkurentno prihvatljivim okolnostima (građevinarstvo, poljoprivredne apoteke, benzinske pumpe,…) isključivo javnim novcem onda to može rezultirati belajima! Prepoznajem dobre namjere koje preporučuje „cirkularna“ ekonomija, ali onda ne mogu razumjeti da se čeka više od četiri mjeseca za uvid u javne nabavke budžeta, javnih preduzeća i ustanova,… „Pratim i cijenim napore oko dinamiziranja i revitalizacije gospodarstva općenito na području općine što ne znači da dijelim optimizam koji nastoji dominirati kao dobar koncept, prave formule,… Ekonomija 21. stoljeća je postavila mnogo širi okvir za brojne subjekte velikog i malog biznisa, vlasti, javnih netržišnih dobara, civilnih udruženja, neprofitnih organizacija, domaćinstava sa preferiranjem raznovrsnije participacije građana i sredstava u modelima javno-privatnog partnerstva, joint venture, zadrugarstva, OPG-ova i drugih formi. Vrlo malo od navedenog prepoznajem u postojećim modelima koji se operacionaliziraju putem JP Komunalije“, je pasus iz nepročitanog pripremljenog izlaganja za Kongres Laburista decembra 2017.

Završne konstatacije i zaključivanja

Kladuška društveno politička situacija preopterećena je recentnom prošlošću zadnjih četvrt stoljeća. Povijesni „prtljag“ Bratorata 1993/95. sa epilogom, između ostalog, od ukupno 1.900 smrtno stradalih osoba među kojima oko 1.500 Kladuščana sa oko još 20-tak nestalih neriješenih slučajeva aktuelnu situaciju previše usložnjava. Rijetki pokušaji da se civilizacijski postigne koncenzus o „institucionalizaciji prtljaga“ i time ublaže diskriminacije i satanizacije Kladuščana od strane političkih, državnih i vjerskih organa i institucija nisu polučili zadovoljavajuće rezultate. Od ukupno 20-tak osumnjičenih za nečasne radnje-ratne zloćine iz redova „autonomaša“ procesuirano je tri četvrtine, dok je ista situacija iz redova pripadnika 5. Korpusa obrnuta! Privatizacijske, ratne i poratne pljačke su posebne priče. Na osnovu natuknica prethodnih poglavlja ovog priloga, konzultovane bibliografije realno stanje druge decenije 21. stoljeća kladuškog društva (cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi) promatrano mjerljivim i djelomično mjerljivim pokazateljima odudara od usmjerenja prema onom čemu se deklarativno teži, EU! Društveno političke (ne)prilike i stabilnost Velike Kladuše su u neposrednoj vezi sa zbivanjima u BiH. Stabilnost u BiH zavisi o razvoju demokratije, funkcionisanju institucija, vladavini prava, poboljšanju standarda života (GDP p/c). Aktuelna situacija nije ružičasta! BiH je među najsiromašnijim  državama sa veoma skromnim stopama rasta, opterećena etničkim podjelama, sa veoma sporim pomacima u sprovođenjima strateških razvojnih dokumenata. Situacija u Kladuši je ovakva kakva jeste, intrigantno izazovna! Po općem nivou razvijenosti na ljestvici od 79 općina sa 46 mjesta 2012. dospjeli smo na 56. mjesto 2016. Počinjene strateške greške lokalnih vlasti zadnjih četvrt stoljeća sve izraženije usložnjavaju ukupnu situaciju! Velikoj Kladuši je nužan bitno povoljniji opći i specifični ambijent koji će rezultirati preciznijom i proaktivnijom vizijom u odnosu na postojeću u Strategiji razvoja 2014-2024. (str. 110). Ovo je moguće ostvariti konkretnijom participacijom građana odnosno odgovornijim djelovanjem njihovih oko 260 izabranika (5 poslanika, 28 vijećnika, oko 70 članova savjeta mjesnih zajednica, cca 90 članova džematskih odbora, oko 15 članova nadzornih odbora, 50-tak članova komisija Općinskog vijeća,…). Prvi korak jeste pravedniji tretman kroz budžete bez povećanja zahvatanja za potrebe, vijećnika, savjeta mjesnih zajednica, rada komisija,… Bitne zajedničke karakteristike lokalnih vlasti Velike Kladuše zadnjih 15-godina, između ostalog, jesu nedopustive povrede-kršenja ljudskih prava. Ovo potvrđuju isplate na teret budžeta po osnovu sudskih presuda zbog nezakonitih otkaza, (ne)namjerno propuštene radnje u zaštiti javnog interesa u oblasti imovinsko-pravnih odnosa,… Aktuelna vlast tokom 2017. nešto vrluda sa 2-3 namještenika čiji epilog slijedi. U formalnom pogledu društveno-politička situacija tokom 2016. promatrana kroz rad Općinskog vijeća bila je veoma složena. Sjednice nisu održavane redovno (evidentirana pauza od sedam mjeseci), Budžet dva puta proglašavan od strane načelnika,… Uprkos tim činjenicama veoma poremećeni naslijeđeni nelikvidni budžet 2012. je do 2016. bitno konsolidovan tako da je na računu prilikom tranzicije vlasti evidentirano blizu milion KM gotovine-keša. Cijeneći sve što je dobro urađeno u mandatu načelnika Edina Behrića (to mu je bilo i prvo stalno zaposlenje) prvenstveno u oblasti infrastrukture (uloženo oko pet mil. KM), poboljšanja likvidnosti budžeta, početak realizacije „projekta stoljeća“ (kanalizacija, kolektor koji je startovao sa pripremama 2007., za koji se Općina zadužila kreditom od 9,5 mil. Eura 2009.), vrhunac primitivizma i budalaština bio je Poslovni forum 24. jula 2015. godine u pretoploj Sportskoj dvorani. Tužno je kad veoma podmlađeni sastav Općinskog vijeća sa respektabilnim papirnatim diplomama odmah na početku mandata (januar 2014.) „proglasi“ Strategiju razvoja Općine za period 2014-2024. i nastavi „tabanati“ po  uhodanom putu koji vodi prema nazadovanju. Među veoma katastrofalne deficite-propuste lokalnih vlasti zadnja dva-tri sastava  su nedopustiva nebriga oko predškolskog obrazovanja (obuhvaćenost djece oko 7,5%), nedostatak Strategije kulture, bespogovorno prihvatanje Informacija o sigurnosti, ignorisanja inicijativa građana, diskriminacija medija, nespremnost za „kladuške dijaloge“ sa građanima i civilnim udruženjima, jednostranost informisanja, blagonaklonost prema višegodišnjim potraživanjima budžeta od Agrokomerca i Saniteksa, neažurna i nekompletna službena web-stranica, licemjeran odnos prema dijaspori,… Kao što morska plima podiže sve brodove tako kultura i obrazovanje neposredno pospješuje sveukupni standard života. Nažalost, Kladuščanima se još nije posrećilo da izaberu „elite“ koje imaju volje, znanja, umijeća da ponude prosperitetniju budućnost. Koncept „Unaprijedimo Kladušu zajedno“ koji se stidljivo promoviše i kukavički prešućuje od konca 2013. je preteško štivo za aktuelnu vlast među kojoj dominiraju pohlepaši, karijeristi, pokvarena čeljad fokusirana na sinekure i apanaže. Koncept nudi optimizam, istinu, socijalnu pravdu, veću jednakost građana, prestanak sa karijeristima i podaničkim mentalitetom. U aktuelnom ambijentu preteško je istinu pretakati u logički zdrav razum građana čiji odaziv na izbore je desetak procenata manji od beha prosjeka. Kladuša promptno treba bitno povoljniji opći ambijent i podsticajne mjere za realni sektor. Za poboljšanje općeg ambijenta neophodan je opći koncenzus oko „smjernica“ budžeta, medija, participacije građana, tretmana mjesnih zajednica i civilnih udruženja,… Realni sektor treba podsticajne uvijete privređnjivanja, čak nešto povoljnije od bližeg okruženja. Kladuščani mlađe i srednje generacijske dobi trebaju biti svjesni zaostavštine prethodnog društveno-političkog sistema, reljefa i klime, geopolitičke pozicije, prirodnih i izgrađenih resursa, demografije, mogućnosti i šansi otvorenog tržišta u globalizacijsko digitalnom vremenu. Ako ne žele torbariti po dunajluku neka se presaberu, dogovore šta i kako žele, prionu na posao. Prvi korak je demokratski izabrana odgovorna vlast koja će raditi u interesu većine! Ostaje nada i očekivanja da će ovaj iskričavi projekat „Kritički osvrt na situaciju u Velikoj Kladuši“ potpomognut medijskom mrežom i širom podrškom pomoći u mobilizaciji i senzibilitetu građana iz svih slojeva, a posebno pripadnika intelektualnih krugova iz redova sveučilišnih, gimnazijskih, vjerskih i drugih kulturno obazovnih ustanova?

Velika Kladuša za Praznik rada 2018. Ramo HIRKIĆ, analitičar-publicista

Konzultovana bibliografija:

Eseji iz apsurdne ekonomije i politike; Camus-Pobunjeni čovjek; kolumna Tefter (Broj 220-Lokalna samoobmana, Broj 276-Načelniče, dajte da vam se pomogne); Rukopis knjige „Kladuša na razmeđi dvaju stoljeća“; Izvještaj o utvrđenom stanju u Organu uprave Općine Velika Kladuša na dan 09.11.2016.; Službeni glasnici Općine (brojevi iz 2017.); Budžeti općine za 2016., 2017. i 2018. godinu; Osnove programa  i politike općinskog načelnika 2017-2020.; Strategija razvoja 2013-2024.; Informacija o stanju privrede u 2016.; Informacija o radu mjesnih zajednica u 2016.; Bilten za društvena kretanja (brojevi 5 i 7): Zakon o komunalnim djelatnostima USK-a iz 2011. godine; Izvještaji o radu javnih preduzeća i ustanova općine Velika Kladuša za 2016. Podaci i pokazatelji statističkih zavoda, agencija, informacije dobiveno na osnovu Zakona o pristupu informacijama, Izvještaji civilnih udruženja, Bibliografija koja dotiče teme „How long will democracy last/Koliko dugo će demokratija trajati“? 

CV: Ramo Hirkić (Donja Vidovska, 1946), višedecenijski analitičar-publicista sa statusom free lencera. Kladuški Arizonac sa neupitnim referencama i djelima sa trajnim relevantnim tragovima u kladuškoj ekonomiji, publicistici, strateškom planiranju, građanskom aktivizmu,… Pionir kladuškog novinarstva i prvi urednik printanih novina u Velikoj Kladuši 1973. Među prvim Kladuščanima čiji radovi su citirani u fusnoti 1976. jednog magistarskog rada, odnosno doktorskoj disertaciji prvog doktora nauka sa ovih prostora. Autor je nekoliko veoma citiranih knjiga i preko 500 publikovanih medijskih sadržaja, npr. kolumna Tefter. Kladuškoj i široj javnosti poznat po javnim jasnim i preciznim stavovima o kladuškim aktuelnostimna. Veliki zagovornik koncipiranja vizije kladuške budućnosti kao pravednog naprednog građanskog društva. Dokazani promotor i osvjedočeni implementator univerzalnih vrijednosti (pravednost, jednakost, solidarnost,..). Po mnogima (pre)oštar kritičar kladuške situacije i (ne)prilika. Zapažen u radu par civilnih udruženja sa posebnim angažmanom na društvene izazove. Veoma raspoložen na poticaje korisnog građanskog aktivizma i intelektualnog stvaralaštva u funkciji doprinosa ostvarenju kladuškog autentičnog interesa. Druge decenije ovog stoljeća u analitičko-publicističkom radu vrluda između kolumne Tefter, priloga za ambiciozni izdavački projekt „Kladuša na razmeđi dvaju stoljeća“/Kladusa on boundary two Centuries“, promocije Koncepta Unaprijedimo Kladušu zajedno. Pripadnik intelektualnih krugova Velike Kladuše koji je sa nekolicinom Kladuščana osnovao prvo civilno udruženje poslije promjene društveno-političkog sistema 1990-tih (Klub intelektualaca, 1992). Opširniji životopis sastavni dio publikovanih knjiga!(*)