Piše: Samir TULIĆ
BIHAĆ – Savjetodavni odbor Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine upriličio je u Bihaću Okrugli stol „Zajedničkim djelovanjem do istine – unapređenje procesa traženja nestalih osoba u Bosni i Hercegovini“. Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici institucija, stručnjaci i međunarodni partneri s ciljem jačanja međusobne saradnje, unapređenje procesa traganja i osiguravanja pravde i istine te sve porodice koje još uvijek čekaju odgovore.
Još uvijek se traga za više od 7.500 nestalih osoba
Po okončanju odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini evidentirano je oko 30.000 nestalih osoba a još uvijek Institut za traženje nestalih u Bosni i Hercegovini (INOBIH) traga za 7.581 osobom, kaže Midheta Kaloper, predsjedajuća Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe u BiH na upriličenom Okruglom stolu „Zajedničkim djelovanjem do istine – unapređenje procesa traženja nestalih osoba u Bosni i Hercegovini“. –Porodice nestalih osoba imaju pravo i moramo izvršiti pritisak pa čak i na vas medije da nam pomognete da pitanje nestalih osoba vratimo u javnost. Ovo nije političko pitanje i ne smije biti političko pitanje. Ovo je jedno humano, ljudsko, dobronamjerno pitanje, kaže za ReprezenT, Midheta Kaloper, predsjedajuća Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe u Bosni i Hercegovini. Svaki predstavnik institucija Bosne i Hercegovine treba imati na umu da je svaka nestala osoba u BiH nekome od njih do jučer bio školski drug, njegov član porodice, njegov komšija. Ovaj Okrugli sto je dobar uvod za obilježavanje 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava kada će poslati jasnu poruku široj domaćoj i svjetskoj javnosti da pitanje traženja nestalih osoba ne smije biti zaboravljeno. -Dobivamo vrlo šture i nedovoljne informacije i one koje eventualno dobijemo su uglavnom pa nekad i pogrešne a nekad i zapravo ljudi jednostavno ne žele da prekinu šutnju, da nam kažu. Čak i u situacijama kad se nudi i novac. I to smo imali da su te informacije koje su dobivene kad izađemo na teren potpuno pogrešne. Zbog protoka vremena promjena geologije na terenu gdje mi to tražimo možemo jednostavno da ne pogodimo mjesto za to smo danas razgovarali o novim tehnologijama i načinima na koji bi mogli pretražiti šire lokacije kako bi potraga za nestalima bila uspješnija. Sve to zahtjeva da potencijalni svjedoci i očevidci pa čak i preživjele žrtve s istražiteljima Instituta podijele korisne informacije, kaže Saliha Đuderija, predsjedajuća Kolegija direktora Instituta za traženje nestalih osoba u Bosni i Hercegovini.
U Bosanskoj Krajini traga se za nešto manje od 1.200 prisilno nestalih osoba
Kako kaže dr. Mujo Begić,šef Područnog ureda INO BiH u Bihaću, na području Bosanske Krajine traga se za nešto manje od 1.200 osoba koje su prisilno nestale u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu i ta brojka uključuje žrtve s područja, ne samo kantona nego šire s područja općine Prijedor, Bosanski Novi, s područja općine Kotor-Varoš i niza drugih krajiških općina. -To je nažalost, na području Bosanske Krajine skoro jedna trećina nestalih u odnosu na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Svakim danom, dodaje Begić, nastoje kroz procese traženja, identifikacije i ekshumacije smanjiti ovu brojku i svake godine uspijevaju značajan broj posmrtnih ostataka žrtava predati njihovim porodicama kako bi se oni sahranili a žrtve konačno pronašle svoj smiraj.
U Identifikacijskom centru „Šejkovača“ oko 200 slučajeva (ne)kompletnih posmrtnih ostataka čeka identifikaciju
Posmrtni ostaci žrtava, uglavnom ekshumiranih na području Bosanske Krajine, nalaze se u Identifikacijskom centru „Šejkovača“ u Sanskom Mostu u kojem se obavlja sudbeno medicinska obrada i čuvanje posmrtnih ostataka sve do ukapanja. Bihaćki područni ured Instituta za traženje nestalih osoba registrirao je oko 200 slučajeva u kojima se radi o kompletnim i nekompletnim dijelovima posmrtnih ostataka žrtava i za određeni broj posmrtnih ostataka utvrđen je identitet a za najveći broj njih nije utvrđen identitet i kao takvi se nalaze u Identifikacijskom centru u Šejkovači. Istražitelji INO BiH su u proteklih nekoliko mjeseci intenzivno radili na procesu trajnog ukopa posmrtnih ostataka žrtava iz kojih nije bilo moguće izolirati DNK uzorak i za koje nije utvrđen identitet. -Takvi posmrtni ostaci žrtava su pokopani na sudskim parcelama u Bihaću i Sanskom Mostu pa na taj način želimo humano zbrinuti posmrtne ostatke koji godinama stoje u „Šejkovači“. Naš je cilj i intencija da što manji broj posmrtnih ostataka imamo u „Šejkovači“, da što više utvrdimo identiteta i da ih u konačnici predamo porodicama na trajni ukop. Kakva će biti budućnost Identifikacijskog centra „Šejkovača“ u Sanskom Mostu, to ovisi od niza faktora. Ovisi od, prije svega, dinamici pronalaska posmrtnih ostatka žrtava. Centar svojim kapacitetom može primiti značajan broj posmrtnih ostataka žrtava i ukoliko pronađemo ove velike masovne grobnice za kojima tragamo, mislimo da će onda taj kapacitet biti potreban i bit će dovoljan. U svim ostalim slučajevima „Šejkovača“ sa svim svojim smještajnim mogućnostima nije adekvatan centar i došlo je vrijeme da konačno počnemo razmišljati kako u budućnosti zbrinjavati posmrtne ostatke žrtava, da li iznaći adekvatnije prostore. Otvara se niz novih pitanja s kojima ćemo se morati baviti u budućnosti, kaže dr. Mujo Begić, šef Područnog ureda INO BiH u Bihaću.
Nedostatak kvalitetnih informacija i političke volje
U Institutu se suočavaju s nizom problema koji ih opterećuju a glavni, ključni problem, kaže Begić, je nedostatak kvalitetnih informacija. -Mi smo na žalost, trideset i više godina nakon okončanja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, suočeni s činjenicom da jedan značajan broj porodica i svjedoka umrli a značajan broj osoba nije spreman reći gdje se nalaze posmrtni ostaci žrtava. Na žalost, imamo cijeli organizirani sistem koji je radio na prikrivanju posmrtnih ostatka žrtava, od samog počinjenja zločina pa do danas jer je sistemski i planski organizirano izmještanje posmrtnih ostatka žrtava, prekopavanje grobnica i općenito prikrivanje, tako da je cijeli proces vrlo kompleksan i složen. Svakodnevno se suočavamo s brojnim problemima i izazovima. Mi nećemo odustati u ovom procesu, od traženja. Mi ćemo nastaviti i dalje tražiti posmrtne ostatke žrtava i Institut je fokusiran i opredijeljen u tom mandatu. Nekad su rezultati u značajnoj mjeri bolji, nekad lošiji ali, na žalost, ovo je proces u koji se moraju uključiti svi akteri. Mora postojati i politička volja da se ovaj posao završi. Iznimno teško je raditi kad znamo činjenicu da Institut funkcionira i da se financira putem budžeta Bosne i Hercegovine koji nije usvojen godinama. Sve su to limitirajući faktori zbog kojih ne možemo nabavljati neka nova suvremena tehničko-tehnološka sredstva. U najvećoj mjeri ključni problem je u političkoj volji da se konačno pronađu posmrtni ostaci prisilno nestalih žrtava u proteklom ratu, zaključio je dr. Mujo Begić, šef bihaćkog Područnog ureda Instituta za traženje nestalih osoba u BiH. (*)