Usvojena Proklamacija o zaštiti srednjeg toka Une
BIHAĆ – Građanski forum „Bihaćka građanska inicijativa“ održala je u Kongresnoj dvorani Hotela „Opal exclusive“ u Bihaću svoju osmu sesiju o temi društveno-ekonomska valorizacija i zaštita srednjeg toka rijeke Une, od Bihaća do Bosanske Otoke. Učesnici foruma potom su usvojili Proklamaciju o društveno-ekonomskoj valorizaciji i zaštiti srednjeg toka rijeke Une. 
Sedrene tvorevine
O društveno-ekonomskoj valorizaciji i zaštiti srednjeg toka rijeke Une, od Bihaća do Bosanske Otoke, govorili su uvodničari prof. dr. Halid Merdanić, profesorica Greta Župančić, te prof. dr. Vladana Alibabić i Azra Hromadžić. Još formiranjem „Unskih smaragda“ počelo se razmišljati o zaštiti srednjeg toka rijeke Une na potezu od Bihaća zaključno s Bosanskom Otokom jer na području Bosanske Otoke nastaju prvi oblici sedrenih tvorevina pa bi bila šteta da to blago bude uništeno kada se tu može proučavati njihov nastanak, kazao je na početku svog izlaganja uvodničar dr. Halid Merdanić. -Kada se izgradi cesta preko Srbljanskog platoa, sadašnji magistralni put kroz kanjon Une bit će slobodan i postati najljepša europska i urbana šetnica. Zamislite, uz Unu dvadeset kilometara, kroz kanjon, kroz klisuru i veoma bogat biološki i zoološki svijet i sve ostalo što se tu nalazi kao prirodna ljepota i bogatstvo, kaže prof. dr. sc. Halid Merdanić, uvodničar sesije. Da bi se ovo postiglo, profesor Merdanić ističe potrebu zatvaranja postojeće magistralne ceste Bihać – Bosanska Krupa kroz kanjon Une, za svakodnevni saobraćaj, kada bude izgrađena započeta saobraćajnica preko Srbljanskog platoa.
Biološke raznolikosti
Merdanić naglašava kako srednji tok Une treba zaštititi na bilo koji način jer je još 2000. godine kad je nastala ideja o Nacionalnom parku Una, predložena i zaštita Grmuškog platoa i Grmečke klisure. -To je nešto jedinstveno. Tu se tri stotine metara vertikalno podiže stijena koja se gotovo nigdje ne sreće u BiH. S druge strane, ovaj prostor je izuzetno bogat biološkim raznolikostima. Tu se susreću tri klime. Panonska s panonskim elementima u kanjonu, grmečka ili planinska s grmečkim elementima u kanjonu. Sav biljni svijet Grmeča se našao na obalama Une. To treba zaštititi. Na ovom području i mediteranska klima ima veliki utjecaj. Na području Une imamo dvadeset i pet vrsta meditertanskih biljaka koje se ne sreću nigdje izvan unske doline, navodi profesor Merdanić. Profesorica Vildana Alibabić s Biotehničkog fakulteta je u svom izlaganju kazala kako je u BiH formirana Mreža zaštićenih područja ili područja koja bi to trebala biti u okviru „Nature 2000.“ – europske mreže zaštićenih područja. -Mreža „Natura 2000“ se ustvari preklapa s ovom inicijativom o kanjonu Une i predlaže još područja poput rijeke Krušnice u Bosanskoj Krupi, Plješevice i tako dalje. To je bila moja ideja da danas prikažem da su i u Sarajevu naučni radnici koji se bave istraživanjem prirode, već prepoznali vrijednost toga područja, kaže prof. dr. sc. Vildana Alibabić, profesorica na Biotehničkom fakultetu. 
Pritisak na institucije
U Unsko-sankom kantonu potrebno je prihvatiti tu inicijativu i kako kaže Alibabić, izvršiti pritisak na ovdašnje institucije da se započne procedura zaštite srednjeg toka rijeke Une. U tom pravcu učesnici građanskog foruma su usvojili proklamaciju kojom se želi zaštiti srednji tok Une. Iako su na forum bili pozvani predstavnici gradova Bihaća i Cazina te općine Bosanska Krupa, odazvao se samo savjetnik gradonačelnika Bihaća, Edin Moranjkić. Srednji tok Une trebalo bi proglasiti zaštićenim prirodnim rezervatom, ili parkom prirode, a kasnije njegovim razvojem i dijelom NP Una. Samir TULIĆ