SARAJEVO – Prošla dva dana vikenda novinari iz BiH prisustvovali su sesiji na temu primjene Zakona o kleveti, zbog čega su se predstavnici vodećih BH redakcija okupili na Trebeviću. Predavači na ovoj sesiji bili su vodeći medijski stručnjaci iz regiona, a organizator Udruženje „BH novinari“, podržani od Savjeta Evrope. Među predavačima, između ostalih, bili su medijski ekspert Mehmed Halilović, međunarodni ekspert za pitanja klevete Vesna Alaburić, iz Republike Hrvatske te sekretar Udruženja „BH novinara“ Borka Rudić. Inače, ova intrigantna tema, pomalo medijski zapostavljena, dok se i sudovi prema medijima ne odnose potpuno transparetno. Veliki broj tužbi za klevetu u Bosni i Hercegovini pokazatelj je odsustva tolerancije i spremnosti za javni dijalog i kritiku u bh. društvu. Tužbe često služe kao sredstvo za obračun sa novinarima, što ima izuzetno obeshrabrujući efekat na rad novinara posebno u manjim sredinama, rečeno je između ostalog na dvodnevnom inter-profesionalnom seminaru za pravosuđe i medijske aktere o zaštiti od klevete u BiH.
Cilj seminara je da se unaprijedi zastupanje novinara/ki, urednika/ca i izdavača i odbrana pred sudovima od optužbi za klevetu. Takođe, radionica je posvećena unapređenju sudske prakse i procesuiranju slučajeva klevete na način koji će će promovisati Član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i primjenu standarda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u zaštiti slobode izražavanja. -Ne postoji pouzdan podatak o ukupnom broju kao ni o ishodima sudskih procesa u predmetima klevete, istakao je pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović te dodao kako su u dosadašnjoj primjeni važećih zakona o zaštiti od klevete u sudskim postupcima najviše sporne privremene zabrane objavljivanja, medicinska vještačenja ili slobodna procjena nematerijalne štete, te određivanje visine obeštećenja. -U sudskim postupcima nije uvijek jasna razlika između činjenica i vrijednosnog suda, a sudovi često ne uzimaju u obzir sve okolnosti slučaja, ustvrdio je Halilović. -Evropski sud za ljudska prava kroz svoje presude promoviše odgovorno novinarstvo, rekla je Alaburić i dodala kako je presuda u korist novinara izvjesnija ukoliko autor medijskog sadržaja iscrpi sve načine utvrđivanja istine. -Ako novinar radi intervju koji se emituje uživo, onda nema vremena provjeravati izjavu sagovornika. Međutim, ako će se intervju naknadno objaviti i ako se radi o izjavi koja šteti nečijem ugledu onda novinar treba imati i stajalište druge strane zbog provjere informacije.
Ako je medijski sadržaj istaknut kao komentar onda on podrazumijeva uredničko pravo, slobodu ali i odgovornosti. -Slobodan i pravedan komentar je uredničko pravo i dio medijske slobode, što nalažu kodeksi za štampu i medije u demokratskim zemljama, rekla je izvršna direktorica Vijeća za štampu i online medije u BiH Ljiljana Zurovac. Ipak, „novinari trebaju biti svjesni da ukoliko u komentaru, kao novinarskoj formi, iznose činjenične tvrdnje na osnovu kojih izvode svoj komentar, onda tu postoji odgovornost za tačnost iznesenih činjenica, što i jeste dio standarda evropske sudske prakse. I za novinare i za sudstvo je važno prepoznati razlike između činjenica, vrijednosnog suda i mišljenja“, naglasila je Vesna Alaburić, advokatica iz Zagreba. Esad ŠABANAGIĆ