VELIKA KLADUŠA – Ovih dana iz štamparije je izišla još jedna knjiga čiji je autor Kladuščanin a knjiga nosi naziv „Geneza Islama u Velikokladuškom kraju“ čiji je autor Muhamed Hamo Hodžić.
Izdavač ove knjige od 160 stranica je štamparija „Grafis“ iz Ćoralića (Cazin) a njen recenzent je prof. dr. sc. emeritus Sulejman Kendić dok su lektorisanje obavile profesorice Bisenija Mušedinović i Amina Dolić. Knjiga je dobila CIP čiji je zapis dostupan u COBISS sistemu Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.
-Kroz ovu publikaciju napisan je pregled ključnih događaja širenja islama, promjena i obilježja 18., 19. i 20 stoljeća. Kroz pažljivo odabrane fotografije i detaljna objašnjenja, autor je oživio duh svakog razdoblja i približio njegov značaj današnjem čitatelju. Historija nije samo niz datuma i događaja – ona je priča o ljudima, idejama i promjenama koje su oblikovali svijet u kojem danas živimo. Nadamo se da će ova publikacija potaknuti daljnje zanimanje za prošlost i dublje razumijevanje našeg zajedničkog naslijeđa. Svjetlo dana je ugledalo što je bilo nepoznato i neistraženo. Pomoću fotografija i jasnih objašnjenja autor je pokazao bogatstvo prošlih vremena i važnost njihovog razumijevanja za našu sadašnjost i budućnost, napisao je, između ostaloga, recenzent Sulejman Kendić.
-Kultura sjećanja je civilizacijski izazov univerzalnog značenja i vrijednosti. U suvremeno doba moderne percepcije i implementacije kulture sjećanja su sine quo non kvalitetnijeg života i jasnije perspektive Svaka „priča“ o kladuškoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti bez obuhvata vjerskog života, simbola, tadicije je manjkava. Foto historija Velike Kladuše kao „otvorena knjiga“ za sve ono što je ostavilo tragove, što je prepoznatljivo u bilo kojoj formi je nezamisliva bez prvih slika naših džamija, simbola, znamenitih imama…
Ovaj poduhvat g. Muhameda Hame Hodžića je hvale vrijedan projekat čije efekte očekujemo kroz povećanje opće svijesti o sebi i našem identitetu, edukaciji mlađih generacija, te uspostavljanja kalendara jubilarnih godišnjica obilježavanja znamenitih osoba i vjerskih događaja na kladuškom tlu. Nema nikakvih razloga da se uspostavom „Kalendara obilježavanja“ kao kontinuirane godišnje aktivnosti u svim džematima povodom bajramskih praznika i drugih okupljanja u džamijama kao i u javnim objektima i površinama ne evociraju sjećanja, uspomene… na naše džamije, događaje, znamenite imame, posebno zaslužne džematlije,…! napisao je analitičar i publicista Ramo Hirkić.
-Knjiga „Geneza islama u Velikokladuškom kraju“, autora Muhameda Hodžića, predstavlja vrijedan doprinos lokalnoj historiografiji i duhovnoj baštini ovog kraja. Kroz pažljivo istraživanje, autor uspijeva osvijetliti jedno od ključnih poglavlja prošlosti Krajine – dolazak islama i nastanak prvih islamskih bogomolja, što je od izuzetnog značaja za razumijevanje vjerskog kulturnog i identitetskog razvoja ovog područja.
Posebna vrijednost ovog rada ogleda se i u fotografijama i ilustracijama koje dodatno obogaćuju sadržaj i čine ga pristupačnijim širem krugu čitatelja – od imama i historičara do učenika i nastavnika. Autorom trud i posvećenost detaljnom istraživanju zaslužuju svaku pohvalu, jer ovom publikacijom pomaže očuvanju važnog dijela naše prošlosti što je ključno za razumijevanje sadašnjosti i planiranje budućnosti. Knjiga Muhameda Hodžića ne samo da dokumentuje, već i inspiriše – podsjećajući nas na korijene i kontinuitet duhovnog života na prostoru Velike Kladuše i njene okoline. Srdačno je preporučujem svima koji žele dublje razumijeti svoje porijeklo kroz prizmu lokalne povijesti, napisao je Amir Durmić, prof. islamskih nauka.
-Sagledao sam cjelokupnu sliku koju nam je tako uvjerljivo donio autor Muhamed Hodžić, koji je ukazao na veličinu i vrijednost naše vjerske i kulturne zaostavštine. Nesporno je bio potreban golem napor u istraživanju i preciznom prezentovanju tako bitnih i svakako vrijednih činjenica, što je sigurna garancija za respekt svih onih što budu ovo čitali. …Svakako preporučujem čitanje ovog štiva i da svako ponaosob o njemu promisli, a i sam autor nam to sugeriše zarad naše budućnosti. Neka nas Svemogući upameti i pravim putem uputi, napisao je, između ostaloga, romanopisac iz Velike Kladuše Suad Okanović.
-…Kroz publikaciju „Geneza islama u Velikokladuškom kraju“, dobivamo osnovne informacije o gradnji prvih džamija, mesdžida i starih gradova na području Velike Kladuše. Publikacija sadrži i određeni broj ilustracija i fotografija koje su sačuvane do danas. Publikacijom Muhamed Hodžić je historijske i kulturne vrijednosti Velike Kladuše učinio pristupačnije širek mrugu čitalaca posebno našim musafirima, turistima i onima koji se prvi put susreću sa Velikom Kladušom, napisao je, između ostaloga, Ismet ef. Mustedanagić, glavni imam Medžlisa Velika Kladuša.
Ova publikacija nije samo zbirka slika (170) ona je izraz ljubavi prema vjeri, rodnom kraju i precima koji su ostavili neizbrisiv trag. Publikacija nije nastala radi komercijalnih ciljeva, već je plod iskrene želje autora da sačuva i prenese duhovno i kulturno naslijeđe Velikokladuškog kraja.
„Ko ne zna svoju prošlost, nema ni perspektivnu budućnost“, napisao je autor te dodao: cijena ove publikacije nije određena; svako neka halali onoliko koliko može i želi. Onome ko je u oskudici s novcem, halal je. Ova knjiga nije roba, već hajrat. Plod je dobre volje i želje da se sačuva znanje i sjećanja na našu Veliku Kladušu i cijelu ljutu Krajinu!
Rat/agresija na BiH 1991-1995.
Iz knjige izdvajamo slijedeće zanimljive podatke: Za vrijeme posljednjeg rata, agresije na BiH, potpuno je porušeno 614 džamija (534 od strane srpskog a 80 od hrvatskog agresora), dok je oštećeno 307 džamija (249 od srpskog, a 58 od hrvatskog agresora), što čini 80,5% od ukupnog broja 1.144 džamije, koliko ih je bilo prije ove dvije sgresije. Pored toga je od ukupno 557 mesdžida potpuno potpuno porušeno njih 218 (175 od srpskog, a 43 od hrvatskog agresora) dok je oštećen 41 mesdžid (21 od srpskog, a 20 od hrvatskog agresora), što čini procenat od 46,40 mesdžida. Ovome treba dodati još 14 potpuno uništenih i 18 oštećenih mekteba, te 447 uništenih i 160 oštećenih drugih vakufskih objekata.
Hrišćanski/Kršćanski vjerski objekti na području koje je bilo pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine bili su kontinuirano, danonoćno čuvani, te su sačuvani od bilo kakvih oblika devastacije ili ekstremnih postupaka. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ