Bravsko oborilo sve rekorde

U Bravsko je potpisnik ovog priloga svratio drugo veče održavanja već dobro poznate manifestacije: Međunarodni festival Grmečke kobasice a prilikom povratka sa Igmana kod Sarajeva. Bilo mi je poznato da se održava ova manifestacija, pa sam svratio da pogledam, no u tom trenutku je bila aktivna samo muzika i zabava. Stoga sam potražio glavnog organizatora Dejana Prošića te od njega dobio sve potrebne informacije i nešto fotografija na osnovu kojih je i pripremljena ova reportažica. Sa prošlogodišnje – jubilarne manifestacije ponavljam video reportažu.

BRAVSKO/BOSANSKI PETROVAC – Mjesna zajednica Bravsko u općini Bosanski Petrovac bila je posljednjeg vikenda u januaru, po jedanaesti puta uzastopno, domaćin Međunarodnog festivala Grmečke kobasice.

Tako su posljednjeg vikenda u januaru u Bravskom (180 stanovnika), na obroncima Grmeča, boravili proizvođači kobasica iz BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Češke, i svako od njih sa svojom recepturom. Domaćini kažu kako je „Koba(j)sicijada“ u Bravskom oborila sve dosadašnje rekorde. Organizator Festivala domaće kobasice u Bravskom bilo je već tradicionalno Udruženje građana „Ruralni razvoj“ (osnovano prije 18 godina) iz Drinića, Republika Srpska, čiji je predsjednik i glavni organizator Dejan Prošić.

Žiri je inače imao težak zadatak – da proba specijalitete i čak 147 uzoraka sušenih kobasica u četiri kategorije i to u kategorijama Grmečka kobasica, Lovačka, Kulen i kulenove seke, te domaće i međunarodne kobasice.

Ocjena je zavisila od više faktora. Kao prvo, degustatorima je najvažniji  spoljašnji izgled kobasice, pa sastav i izgled presjeka kobasice, kondenzacija, boja, ukus i miris, a na kraju i prihvatljivost proizvoda.

Ekipno nadmetanje odvijalo se u pravljenju svježe kobasice sa 17 prijavljenih ekipa iz zemlje i inostranstva a prvo mjesto osvojila je ekipa „Praki“ iz Prijedora.

Sve navedeno trebalo bi da doprinese razvoju turističke i gastronomske ponude petrovačkog kraja. -Nama je zamisao da brendiramo nekoliko proizvoda po kojima će lokalna zajednica biti prepoznatljiva. To su petrovački sirac, petrovačka basa, a krenuli smo i sa novim proizvodom grmečkim sirom, a sada je tu i grmečka kobasica – kazao je Dejan Prošić, predsjednik Udruženja „Ruralni razvoj“ Drinić. Prošić dodaje da je na prvoj manifestaciji, pa gotovo spontano, po hladnoj zimi i jednoj kući, sudjelovalo sve 12 ljudi, uglavnom mještana. Na ovom, Jedanaestom Festivalu bilo je oko 300 samo učesnika i osdje je u Bravskom došlo do spajanja mirisa i ukusa.

Na Festivalu su predstavljena i druga jela petrovačkog kraja, pite i suhomesnati proizvodi i, neizbježne – domaće razne rakije.

Ostvareni rezultati na Festivalu kobasice „Bravsko 2026“

Dodjeljene su tri bronzane medalje, sedam srebrenih i sedam zlatnih. Ipak se žiri opredjelio da je najbolju kobasicu napravila ekipa „Praki” Prijedor. Prijatelji iz Privata u Češkoj su prvi put na manifestaciji, a napravili su kobasicu za treće mjesto. Drugo mjesto su osvojili prijatelji iz Šida iz ekipe Dobrovoljno Vatrogasno Društvo Šid – Srbija.

Zlatne medalje su osvojili:

„Bratija” Novi Sad

Dajana Grubiša

Ljubiša Antić

Radovan Tolimir

Dragan Jelača

OPG Svetislav Kolarević

Goran Śkrbić

Osvajači srebrenih medalja su:

David Gavrilović

Drago Pećanac

Dragoljub Latinović

Đuro Tesla

Francov Češka

Jelena Lazić

PG „Hovan”

Miroslav Solomun

Anđelka Lazarov

Prerada mesa „Lemaić”

Osvajači bronzanih medalja:

Dejan Babić

Milan Radulović

Extra Sremac

„Najlošiju“ kobasicu ovoga puta imao je Željko Pećanac iz Velikog Banatskog sela a koji inače potječe sa prostora Janjila, nedaleko od Bravskog.

Brzo ispijanje piva:

Milorad Jeličić Tonči

Brzo jedenje kobasica – žderanje:

Rade Grbić (prošlogodišnji pobjednik)

Karaoke šou:

Milovan Runić – Brko

Najuređeniji štand su imele

„Grmečke vile“

Kulturno-umjetničko društvo „Gavrilo Princip“ iz Grahova, nastupilo je u kulturnom programu te izvođači tradicionalnih pjesama članovi Izvorne krajiške grupe „Šator“ i „Mićino jato“ a potom poznati „narodnjak“ Mišo Davidović!

OSVRT ORGANIZATORA: (Dejan Prošić):

Uvjek ističem činjenicu da grmečki kraj i čitava Bosanska Krajina nemaju dugu tradiciju u mesarstvu, a pogotovo kobasičarstvu. Naši prvi mesari su se školovali u Banatu tek pred drugi svjetski rat. Osma ofanziva je onda uradila svoje, pokrenula migracionu lavinu i onda su naši ljudi odlazeći u Baranju, Bačku, Srem ili Banat, pomalo i stidljivo pokušavali prenjeti znanja. I tako sve do nesretnih devedesetih kada je nova migraciona lavina opet u istom smjeru. Ljute grmečlije su trbuhom za kruhom postajali i tesari i građevinci, pa i mesari.

Učili, radili i prenosili u rodni kraj znanja, koja su primjenjivana i tumačena na raznorazne načine. Onda, već kako to biva, počinju i neke tajne da se ljubomorno čuvaju i da se odmjerava kakva je čija kobasica? Onda je počeo i rivalitet, pa sa njim je nastao i festival kobasice. Brzo je prepoznato da festival mora pratiti i razvoj autohtonog brenda datog geografskog porjekla i sljedivošću dobijamo „Grmečku koba(j)sicu”. Sve što je preneseno izmjenjiće se ili nestati, a zapisane stvari ostaju, traju i nadograđuju se. Mi smo zapisali recept, opisali tehnologiju, opisali geografsko područje, način plasmana i to je naš doprinos razvoju kobasičarstva. U našoj Državi još se ozbiljno bave sa tim kolege i prijatelji iz Rogolja, Tomislavgrada, Žepča i Srpca. Ideja je da se uveženo i zajedničkim snagama doprinesemo kreiranju klime pogodne za razvoj. Sjajno je kada se s tim bave i naučni radnici, pa dobismo naučnu monografiju, autora Danice i Jove Savanović, od izdavača Tehnološki fakultet Univerziteta u Banja Luci.  Ja imadoh sreće pa je dobih od prijatelja Jovana Banjca, kome se ove prilike zahvaljujem na poklonu i na značajnom i nemjerljivom doprinosu jedanaestom festivalu grmečke kobasice.

Rjetkost je da u Bosanskom Petrovcu imamo međunarodni događaj, da je taj događaj prevazišao jednog čovjeka, jednu grupu ljudi, da je taj događaj alat pomoću kojeg se približavamo specifičnim strateškim ciljevima opštine Bosanski Petrovac i Unsko Sanskog kantona. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ