„Prestankom uzroka, prestaje i posljedica“ kaže latinska izreka. Nakon više od dva mjeseca zastoja u tehničkom mandatu unsko–sanska zakonodavna i izvršna vlast došla je do dna krize; skupštinska većina nije uspostavljena, organi vlasti su potpuno umrtvljeni, a odlućivanje je zamrznuto. Ova politička drama slići na igrokaz gluposti. Institucionalna kriza koja je zahvatila Kanton može nastati kao posljedica, jedna je da Skupština i Vlada, do izbora, nastavi rad u tehničkom ovlaštenju (ne može donositi odluke, jer nema političku moć), druga je da se skupštinska većina sastavi ad hoc ovisno o zajedničkom interesu. Kako nema zakonske mogućnosti za vanredne izbore treća opcija šesnaest i više ruku ima male izglede u uspjeh. Radi razrješenja krajiškog Gordijevog čvora pozivam uvažene zastupnike na unutarskupštinski dijalog i pronalazak transparentnog odgovora koji će isključiti komercijalni kredit za ozdravljenje Kantonalne bolnice „dr Irfan Ljubijankić“ u Bihaću. Rješenje za sređenje bolničkog budžeta ne leži samo u posljedici, ali i sa druge strane ne leži i u odricanju od uzroka nastanka poslovnih financijskih obaveza. Pokušajmo biti realni, ne dopustimo da izgubimo ono što imamo od zdravstvenog sustava, ali i ne čekajmo da će nam u zagrljaj doći ono što smo u ovom desetljeću izgubili. Ministarstvo obrazovanja predložilo je toksičan plan za likvidnost bolničkog sustava – kreditno zaduženje Kantonalne bolnice. Garanciju na kreditno zaduženje u iznosu od trinaest miliona maraka trebala bi dati Skupština USK-a u četvrtak 16 . novembra ove godine. Ova sredstva koristila bi se za otplatu dospjelih dugovanja i u cilju održavanja tekuće likvidnosti, a vraćanje zajma vršiće se se iz sredstava Kantonale bolnice (?). Dug Bolnice prije nepune dvije godine iznosio je sedam miliona maraka. Kako Zavod zdravstvenog osiguranja USK- a ima obavezu financiranja usluga zdravstvene zaštite, Skupština je donijela odluku da se Vlada zaduži za sedam miliona maraka. Međutim, Vlada se pokazala neodlučna, kao da pati od prokrastinacije ponašanja za koje je karateristično odgađanje akcije i zadataka do zadnjeg trenutka, kao Buridanov magarac koji nije mogao odlučiti iz kojeg bi snopa sijena prvo jeo. Od 2008. godine svake godine Skupština odobrava novi revolving kredit od dva miliona maraka i ubrizgava u bolnički bunar. Ovaj kredit odobren je i 18.09.2017. godine, ali iz zajma neće biti isplaćeno ništa od dugova jer je to virtualni novac koji se obnavlja svake fiskalne godine. Komercijalni kredit od 13 miliona maraka na rok od dvanest godina uz kamatu od 6,5 odsto kojeg neće moći vratiti Bolnica nego neka buduća vlast netransparetno je trošenje novca poreskih obveznika. Ni jedan skupštinski organ nije utvrdio opravdanost i uzroke enormnih poslovnih dugovanja. Trošenje tog novca je vraćanje u prošlost i novi dug. Nužan je put u solventnu budućnost Bolnice, a to znači čiste račune, plaćanje obaveza svih u zdravstvenom lancu, uključivo i državu, uvođenje reda u liječničku oridinaciju, jasnu javnu nabavku (!), omogućavanje Bolnici da dodatno zarađuje na nedovoljno iskorištenim uređajima i prostorima, izbacivanje politike iz kadroviranja, plaćanje obavljenog posla po izvršenju, novac mora pratiti pacijenta; unutrašnju organizaciju poslova svesti u okvire standarda (nemedicinsko osoblje u odnosu na medicinsko svesti sa 30 na 10 odsto). Bolnički sustav u Bihaću je u golemom minusu, izlaz nije u guranju glave u pijasak (primjerice kredit) već u stvarnoj reformi sustava odobito u javnim nabavkama u kojima je korupcija vjerovatno očita. Dok se ne izvrši dubinska analiza bolničkog budžeta i ocijeni jasnoća poslovnog duga, predlažem da Skupština izvrši rebalans budžeta USK–a za 2017. godinu i osigura tri miliona maraka u korist Kantonalne bolnice. Ovom financijskom injekcijom ne završava se promjena u zdravstvenom sustavu; reforma u zdravstvu ne okončava s obzirom na to da se sustav mora prilagoditi novinama koje dolaze svake poslovne godine. To je trajan proces. Autor: Hasan ZULIĆ