Stanje i problemi mladih (15-29 godina) su duže vremena u fokusu javnosti i relevantnih organa, institucija na širim geografskim prostorima. Ambicija ovog eseja jeste da na osnovu aktuelnih, vjerodostojnih, edukativnih činjenica i saznanja u kontekstu vremena i prostora metodologijom cross cuttung (fokus na par „slučajeva“) fenomen mladih Kladuščana skraćeno elaborira sa ciljem poticaja širih razmjera na sveukupnom poboljšanju ambijenta koji će omogućiti kvalitetniji standard življenja. U pripremi ovog eseja konzultovano je više Kladuščana, pripadnika različitih slojeva kladuškog društva!
Sažetak
Autor je u dobroj mjeri primjerno hronološki koristeći prihvatljive izvore i metodologiju uspio prikazati stanje, probleme i tendencije mladih Kladuščana starosne dobi 14-29 godina. U periodu općeg nazadovanja Velike Kladuše jedva da je i pozicija mladih Kladuščana mogla biti povoljnija. Podaci o sveukupnim ulaganjima u mlade (infrastruktura, pojedinačni izdaci,…) nedvojbeno potvrđuju da lokalne vlasti vode računa o svojoj najvitalnijoj populaciji sa pomanjkanjem vizije i konkretnih programa i projekata za zapošljavanja. Jednostavno, nisu nudili rješenja šta poslije završenih školovanja. Neodgovornost ključnih faktora (Općinskog vijeća, načelnika, nevladinog sektora,..) prema implementaciji Strategija razvoja od 2007. godine i kasnije su osnovni razlozi gubitka radnih mjesta u postojećim sektorima i kreacije ambijenta za realizaciju razvojnih programa kao preduslova za nova zapošljavanja. Zavidan dio mlade populacije Kladuščana tvrde da su taoci kladuškog društva, osjećaju se marginalizirani, zapostavljeni. Pojačane migracije mladih Kladuščana zadnjih godina uklapaju se u opće trendove. Za bitnija opća poboljšanja pozicije mladih Kladuščana neophodna su prvenstveno radikalna promjena promišljanja sa uvjerenjem kako su mladi sastavni dio strukture kladuškog društva čija perspektiva zavisi prvenstveno od ukupnog angažmana Kladuščana, ma gdje bili i šta radili! Autor napominje kao najrealniju promptnu mjeru poboljšanja mladih Kladuščana tematsku sjednicu Općinskog vijeća (prema Programu rada predviđena za juni 2018., Sl. glasnik 2/18), naravno pripremljenu i realizovanu po najboljim standardima (analiza, smjernice,…) uz aktivno učešće Komisije za pitanja mladih, Vijeća mladih te zainteresiranih skupina i pojedinaca.
Opći pregled kretanja demografije Velike Kladuše
Priložena analitičko dokumentaciona (T1) osnova pripremljena za ovaj esej koristeći zvanične izvore daje mogućnosti realnog uvida u kretanje ukupne kladuške populacije i učešća mladih. Tokom jednopartijskog sistema stanovništvo Velike Kladuše uvećalo se za 2,42 x (52.921/21.861) što je znatno više od beha prosjeka 1,75x (4,502/2,564). Učešće mladih (15-29 godina) bilo je nešto više od jedne petine (22,6%). Veliki poremećaji nastaju u prvoj deceniji novog društvenopolitičkog sistema poslije 1991. rezultirali su smanjenjem kladuške populacije. Demografski gubici 1992/95. procjenjuju se na malo više od dvije hiljade od čega oko 1,5 hiljada je smrtno stradalo, nestalo,… Da nije bilo poremećaja prouzrokovanih ratnim događanjima 1992/95. Velika Kladuša bi početkom 21. stoljeća imala oko 60 hiljada stanovnika ili oko 11 hiljada više od evidentiranog stanja 2001. godine. Najveći poremećaj nastao je 1994/95. prilikom egzodusa tokom kojih je više od deset hiljada Kladuščana napustilo zavičaj i budućnost našla u trećim državama. Učešće mladih po popisu 2013. pokazuje blagi porast (1,30%) u odnosu na predratno stanje. Veoma povoljno (oko 10-tak procenata više) učešće mladih Općine u odnosu na FBiH (14,20%).
Demografska struktura stanovništva (T1 –Tabela-2 i ostalo) po svim aspektima (starosna, obrazovna, ekonomska,…) Velike Kladuše je snažan faktor razvoja pod uvjetima pametnog upravljanja. Ovu konstataciju jasno podupiru podaci, kao npr. BiH ima negativnu stopu prirodnog prirasta, a Velika Kladuša pozitivnu (oko 170 osoba), udio populacije dobi ispod 29 u FBiH je 30,30%, a u Velikoj Kladuši 44,75 %,… Procjenjuje se da mladi sa biračkim pravom Velike Kladuše u biračkom potencijalu učestvuju blizu jedne petine. Oko 80% stanovništva Velike Kladuše je radno sposobno (vidi: T1 Tabela-3) što je oko 4% više od FBiH dok je ekonomski neaktivno stanovištvo manje za oko 2% od FBiH. Malo pažljivije analiziranje priloženih tabela razultira saznanjem da praktično kompletan stručni kontigent nezaposlene radne snage Velike Kladuše (3.428) čine obrazovni mladi Kladučšani. Nešto drukčija demografska slika Velike Kladuše proizlazi i ako se dobni okvir pomjeri od 14-34 godine (13.005) odnosno veoma slična ako promatramo dob 20-34 godine (9.803).
Buđžetska izdvajanja za poboljšanje standarda mladih Kladuščana
Od 2008. Velika Kladuša (vidi: T2 Tabela-4) počinje sa sufinanciranjem prevoza učenika (230 hiljada KM) i stipendiranjem svih studenata (60.000 KM). Ukupna ulaganja za poboljšanje standarda mladih (obuhvaćeno osam stavki) 2008. povećana su za 3,2 puta u odnosu na prethodnu godinu (522.500/162.359). Tokom narednog perioda angažovanje buđžeta za potrebe mladih će se povećavati i obuhvaćati širi spektar potreba što se može provjeriti uvidom u zvanične dokumente (Strategija omladinske politike općine Velika Kladuša 2010-2014. te budžeti za pojedine fiksalne periode). Sa izdvajanjima iz budžeta 2017. godine za potrebe mladih od 6,90% (657.576/9,526.983 KM) aktuelna lokalna vlast šalje obećavajuće simptome. Neophodno je strukturu izdvajanja i transparentnost trošenja ozbiljnije i odgovornije analizirati i verificirati ne samo na Općinskom vijeću. Centar civilnih inicijativa koji vrši razne monitoringe u BiH proveo je 2008-2010. istraživanja na temu: „Stipendiranje u BiH“. Na osnovu učešća sredstava za stipendije u odnosu na budžet Velika Kladuša je rangirana na prvo mjesto (ReprezenT, 13.10.2010.).
Institucionalni okviri i tijela koja brinu o mladima
Legislativa o mladim polazi od Europske povelje o učešću mladih u životu na općinskom i regionalnom nivou iz 1992. (Rezolucija 237) i kasnije korespodentnih dokumenata. Velika Kladuša je prvi put u recentnoj povijesti sistematski sagledala stanje i probleme mladih u mandatnom periodu 2008-2012. Strategijom omladinske politike i Akcioni plan 2010-2014. Timom od osam članova operativno je rukovodio Kenan Keserović uz podršku sedam radnih tijela u kojima je aktivno učestvovalo 17 pretežno mladih Kladuščana. Nikada nije zvanično verificirana Informacija ili sličan dokument o ostvarivanju navedene Strategije niti je Općinsko vijeće u mandatu Edina Behrića (1987) izvršilo revidiranje poslije 2014. Javnosti nije poznato da je od oktobra 2010. do konca maja 2018. bilo šta ambicioznije poduzimano u vezi ove Strategije? U formalno pravnom smislu Općinsko vijeće među 14 komisija i drugih tijela ima i Komisiju za pitanja mladih (Statut općine, čl.36). Poslovnikom (dec. 2011.) Općinskog vijeća (čl. 32) specificirano je u 11 stavki „djelokrug rada“. Članovi Komisije prema Sl. glasniku br. 8/2016. su: Senata Galijašević, Đžanana Šabić, Mlatilda Čelebić, Nesiha Mustedenagić, Amir Ćufurović. Među 86 civilnih udruženja koja djeluju na području Velike Kladuše su: Demokratska organizacija mladih (1998) novijeg naziva Vijeće mladih, koje još uključuje Omladinski razvojni servis i Organizaciju Muratov lug. Javnost je nedovoljno upoznata o djelovanjima civilnih udruženja općenito. U Izvještaju o radu Općinskog vijeća za 2013. (str. 45/46) piše veoma afirmativan tekst o suradnji Općinskog vijeća sa nevladinim sektorom. Rezultate i ove suradnje snažno prepoznajemo među razlozima nazadovanja Velike Kladuše.
Obrazovanje, zaposlenost i nezaposlenost mladih Kladuščana
Na osnovu raspoloživih podataka (vidi: T2 Tabela-5) smanjuje se broj mladih Kladuščana koji su obuhvaćeni osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem. Zadnjih pet godina prosječno je godišnje 119 mladih osoba manje u školskim klupama. Obzirom da je demografski porast pozitivan sa oko 170 osoba (koje statistika obuhvata u predškolskoj dobi) nije sasvim znano šta se događa sa 119 učenika. Da li napuštaju školu ili se iseljavaju? Veća je vjerovatnoća iseljavanje! Među najporaznije činjenice lokalnih vlasti zadnjih 15-tak godina jeste katastrofalno niska obuhvaćenost predškolskim obrazovanjem (oko 7,5% ili duplo manje od beha prosjeka).
Broj mladih starosti od 19-29 godina uglavnom završava na birou za zapošljavanje. Pouzdanih podataka o odlascima na više nivoe obrazovanja nema. Broj studenata koji primaju stipendije ove godine je 120 i osam pripravnika je angažovano samo u Općinskom organu uprave. Prema popisu 2013. broj nepismenih Kladuščana iznosio je 4,64% (od čega više žena) i to je prvi put u povijesti da se broj nepismenih iskazuje jednocifernim procentom (npr. po popisu iz 1971. broj nepismenih bio je jedna trećina populacije). Prosjek FBiH je 2,63%. Nadati se da među nepismenim nema mladih?
U sklopu projekta „Kritički osvrt na situaciju u Velikoj Kladuši“ financiranog od USAID (4.770 USD) predviđena je i tema „Kultura i obrazovanje“ koja će, između ostalog, analizirati i podatke o prelazu iz osnovnog u srednje obrazovanje. Religijsko obrazovanje kao veoma važna komponenta društvenog života mladih biće obrađeno u posebno predviđenoj temi (Vjerski život…). Pri razmatranju stanja i ocjena kod zaposlenosti i nezaposlenosti (vidi: T2 Tabela-6 ) u kontekstu vremena na području Velike Kladuše primjernije se fokusirati na stručnu radnu snagu u dobi 14-29 zato što je mogućnost obrazovanja zadnjih godina neuporedivo povoljnija u odnosu na period prije jednu ili dvije decenije. Mladi Velike Kladuše moraju konačno shvatiti da je bez stručnog obrazovanja zaposlenje na iole bolje plaćenim poslovima čista utopija. Na osnovu preliminarnih podataka o prosječnom godišnjem broju zaposlenih zadnjih pet godina oko 18% se odnosi na nestručnu radnu snagu i preko 90% su ispod 29 godina starosti. Zadnjih 14 godina Kladuša je smanjivala zaposlenost prosječno za 124 radnika na godišnjem nivou (5.665-3.929=1.736/14=124).
Kretanje broja evidentirane nezaposlenosti (vidi: T2 Tabela-7) zadnjih 15-tak godina treba posmatrati u kontekstu promjena uvijeta za prijavu nezaposlenosti. Prema rapoloživim podacima nezaposlenost (5.264) je od 2005. ubrzano povećavana da bi koncem 2017. iznosila 7.724 ili prosječno na godišnjem nivou 205 osoba među kojima preko 90% je starosna dob ispod 29 godina. Komparativnom metodom nezaposlenosti sa starosnom strukturom stanovništva proizlazi daje oko 40% ispod 29 godina starosti što je oko tri hiljade mladih Kladuščana koji čekaju na zaposlenje sa statusom stručne radne snage. Da je kojim slučajem gubitak radnih mjesta na godišnjem nivou bio upola manje) oko 60-tak radnika Kladuša bi koncem 2017. imala brojčano nezaposlenost na nivou 2007. godine.
Velika Kladuša nema verifikovanih analiza, ekspertiza ili drugih analitičko dokumentacionih podloga koji vjerodostojno identifikuju razloge poremećaja u kretanju (ne)zaposlenosti proteklih 15-tak godina. Na generalnom nivou radi se o opstrukcijama-satanizaciji od viših nivoa državnih, političkih i vjerskih autoriteta s jedne strane i nesnalaženja ključnih faktora implementacije Strategija razvoja (Općinsko vijeće, načelnik, nevladin sektor,…). Posebno zabrinjava porast nezaposlenosti visokostručnih kadrova (VŠS i VSS) koji je sa 48 nezaposlenih 2007. povećan za nešto manje od 4 puta (187/48) i odnosi se 100% na mlade Kladuščane! 
Šta kažu recentna istraživanja i zapažanja o mladim Kladuščanima
Već duže vremena na kladuškoj društvenoj sceni stidljivo se pojavljuju i promoviraju obećavajući simptomi pripadnika najvitalnije populacije kladuškog društva, kao npr. pojava prvog filma, prva Strategija omladinske politike 2010-2014., brojni primjeri izdavačkih sadržaja, konkretni zahtjevi prema vlastima, nove forme okupljanja, implementacije novih sadržaja u sportu, kulturi, biznisu, komunalnom uređenju, razne manifestacije,… Trajniji rezultati navedenih i drugih ostvarenja su mršavi, ali to je već zasluga roditelja mladih i narednog dobnog naraštaja (30-44). Manjkalo je afirmativno argumentovanog kritičkog promišljanja kako autora navedenih i drugih simptoma-ostvarenja tako i nosilaca mandata.
Tokom 2014. godine 20 mladih autora iz BiH (među kojima i Amir Purić iz Velike Kladuše) provela su istraživanja u 15 lokalnih zajednica, na teme: Obrazovanje, Prilike za sudjelovanje i građanski aktivizam, Ravnopravnost, Zapošljavanje, Mobilnost, Pitanja životne sredine. Rezultati istraživanja publikovani su u posebnom izdanju „Mladi u BiH danas“ (202 stranice) u sponzorstvu njemačke Fondacije Sch. H. Leben. Relevantni podaci za Kladušu publikovani su u Biltenu za društvena kretanja br. 5 (dec. 2015.) pod naslovom „Mladi u Velikoj Kladuši“.
U vrijeme kada je Amir Purić (1989) učestvovao u navedenim istraživanjima imao je priliku predvoditi „delegaciju mladih Kladuše“ marta 2014. kod načelnika Općine Edina Behrića (1987). Susret je bio neposredno poslije februarsko-martovskih protesta u BiH koji su obilježeni i u Kladuši učešćem više stotina „demostranata“. Razumjevanje mladog načelnika prema zahtjevima njegovih godišnjaka su više nego katastrofalna. U to vrijeme u Bihaću se protestiralo pod nazivom „Bosansko proljeće“. Svi zahtjevi „Bosanskog proljeća“ su nadležni organi glatko prihvatili. Zahtjevi mladih Kladuščana nisu ni dospjeli na dnevni red Općinskog vijeća sa napomenom da je tada starosna struktura Općinskog vijeća bila u korist mlađe populacije.
Prema pisanju beha Oslobođenja (19. maj 2018., str. 26) navode se podaci da je u periodu zadnje dvije decenije iz registra državljanstva BiH brisano više od 50.000 osoba, od čega u vaktu 2012-2017. beha državljanstva se odreklo 21.870 osoba. Prema istom izvoru u Sloveniji je sklopljeno ugovora o radu sa 9.923, a sa Njemačkom 851 beha državljana tokom 2017. godine. Djelomično su poznati i rezultati lokalnih anketiranja srednjoškolaca. Na uzorku od 1.291 ispitanik (vjerovatno se radilo o reprezentativnom uzorku) 67% je izjavilo da po završetku škole žele napustiti Veliku Kladušu. Mladi Kladuščani prvenstveno odlaze iz socioekonomskih razloga, toksičnog ambijenta, beznađa,…
Fondacija Mirovne akademije BiH je svoje trogodišnje istraživanje na temu „Kultura sjećanja u lokalnim zajednicama BiH“ obuhvatila i Veliku Kladušu. Rezultati istraživanja su prezentovani 23.12.2017., a ponešto od toga je publikovano i na portalu Reprezenta. Vrijednost ovih istraživanja u kojima je također učestvovala Kladuščanka Selma Zulić Šiljak jeste, između ostalog, u tome da su narativi o spečifičnoj (post)ratnoj situaciji u Velikoj Kladuši nezaobilazni sastavni dio ambijenta u kojem odrastaju mladi Kladuščani!
Mladi Velike Kladuše baš kao i njihovi vršnjaci u BiH (pa i u Europi) suočeni su brojnim izazovima institucionalne, ekonomske, socijalne, obrazovne,… prirode. Aktuelna statistička metodologija i rezultati daju pouzdane podatke o mladima i mogućnostima komparacije. Tako npr. početkom druge decenije ovog stoljeća u BiH je u okviru Strategije razvoja za pridruživanje EU baratalo se sa kvantitativno kvalitativnim podacima o mladima i njihovoj poziciji u dugoročnim strategijama. Iz mnoštva raspoloživih podataka o mladima posebno su zabrinjavajući podaci o nezaposlenosti mladi (u BiH veća od 50%, a slično je i u Velikoj Kladuši), podaci o stopi aktivnosti mladih (npr. u BiH oko 40% što je oko 25 % niže od prosjeka EU, oko 65%). Podaci o učešću nestručne radne snage (54,46% za Kladušu) u kontigentu tražioca zaposlenja su 24% veći od prosjeka FBiH (54,6-31,3) što u konačnici znači manji nivo obrazovanja, manje šansi za posao!
O utjecaju medija na mlade i učešća mladih Kladuščana u medijima nedovoljno znamo. Nema verificiranih novijih istraživanja. Također malo znamo da li i šta mladi Kladuščani na završnim godinama školovanja detaljnije obrađuju kroz specifične teme vezane za Kladušu (spominjano je nekoliko primjera na portalu reprezent.ba). Velika Kladuša je sastavni dio šireg medijskog prostora. Općenito kazano dobro je pokrivena elektronskim medijima, a ponuda printanih medija sasvim solidna. Nevolja je u tome što dominiraju sadržaji svakodnevnice koji još više zaglupljuju poludoučenu raju političkim besmislicama i jeftinim populizmom! Malo je istraživačkih priča i afirmativnih priča iz svakodnevnog života različitih profesija (radnika, profesora, advokata, inžinjera, učenika, istaknutih pripadnika intelektualnih krugova, domaćica, uličnih prodavača,…). Nedovoljno se afirmiše nova demokratska kultura, nove percepcije temeljnih vrijednosti, osude kršenja ljudskih prava po čemu je Kladuša nadaleko poznata, znanje, mudrost, nema fokusiranja na bahatost oko trošenja javnog novca, upravljačke strukture javnih preduzeća i ustanova koji primaju solidne sinekure i apanaže su u zavjetrini medija… Kao primjer brzog zaborava i kratkog pamćenja može poslužiti pomno najavljivan projekat 2013., poznatiji kao Agrofeniks d.o.o. Šta je epilog: devastirane prvoklasne poljoprivredne parcele, dug prema JP „Komunalije“ u iznosu od 21.583,10 KM (Revizorski izvještaj za 2016., str 36),… Pri zauzimanju stavova, formiranju mišljenja, javnim nastupima, mladi Kladuščani trebaju se više oslanjati na nezaobilaznu bibliografiju protkanu svježim primjerima-informacijama o strateškim dokumentima, izvještajima o poslovanjima javnih preduzeća, izvještajima o izvršenjima budžeta Općine, komparativnim podacima sa okruženjem,… Treba izbjegavati nerecenzirane populističke sadržaje sa portala! O saradnji mladih Kladuščana sa vršnjacima iz dijaspore-potomcima kladuških roditelja, malo znamo. Dobro bi bilo osmišljavanje atraktivnih medijskih projekata koji bi poticali saradnju sa ciljem multidisciplinarnih obostranih „profita“!
Ublažavanje barijera na tržištu rada kao rezultat globalizacijsko digitalnih ostvarenja i dostignuća, između ostalog, rezultira pojačanim migracijama koje nužno ne moraju biti iseljavanja. Radi se u suštini o pozitivnim procesima u kojima će profitirati one sredine koje budu atraktivnije sa stanovišta kvaliteta življenja i podizanja familija. Velike su zablude onih koji misle da će brzo i lako nostrificirati diplome, dobiti primjerno plaćen posao u struci za koju se školovao. U javnosti se pojavljuju podaci raznih anketa (oko dvije trećine mladih BiH želi otići) o migracijskim tokovima. Voditeljica dopunskih osposobljavanja (strani jezici, šivanje, frizeri,..) u jednom kladuškom „udruženju“ kaže da njezina saznanja ne podupiru priče „masovnih iseljavanja“! Istine radi, pošteno je napomenuti da mladi Velike Kladuše nisu pretjerano zainteresovani za građanski aktivizam, a posebno ne za učešća u mjesnim zajednicama, odazivima na izbore,… U publikacijama (knjige, dokumenti, kolumne, izvještaji,..) sve piše, ali to treba čitati! Npr. kolumna „Tefter“ se redovito publikuje od 2007., a br. 288 „Kladuški proljećari 2013“, odnosno br. 376 (maj 2018) „Izazovi, poticaji,.., uglavnom je namijenjena mladim i ranim srednjodobnim Kladuščanima. Portal ReprezenT i Bilteni za društvena kretanja su nezaobilazni, bez obzira tko šta mislio, dopričavao,… Za sada, Kladuša nema aktuelnijih, vjerodostojnijih i edukativnijih javnih izvora!
Infrastruktura namijenjena prvenstveno mladim Kladuščanima
Mladi Kladuščani imaju solidnu modernu infrastrukturu kao što su dvorane, otvoreni sportski tereni, u javnom i privatnom vlasništvu. Veliki nedostatak su bazeni za plivanja, zagađene rijeke i potoci na kojima su starije generacije Kladuščana naučile plivati. Nažalost, zbog deficita u znanju i utjecaju lobija rječica Grabarska će i nakon okončanja „projekta decenije“ (kanalizacija sa kolektorima, za koji se Općina zadužila 9,5 mil. eura 2009. godine.) ostati zagađena i prljava. Tužno je promatrati mlade Kladuščane na morskim plažama (npr. Pag i druge) kako se „snalaze“ u morskoj vodi! Bolji poznavaoci obuhvaćenosti mladih sportom procjenjuju da se aktivno sistematski, npr. karateom i sličnim sportovima bavi blizu hiljadu mladih, nogometom i ostalim sportovima sa loptom oko 500 mladih, u kluturnim društvima oko par stotina mladih,… Sigurno je da bi formiranjem Javne ustanove za sport i rekreaciju obuhvaćenost mladi sportom bila veća, profiliranje „vrhunskih sportaša“ brže i profesionalnije. Posebno tužna storija jeste završetak gradnje objekta Centra za kulturu koja traje od 2009. godine. Međutim, nije ovako jadno stanje „kulture“ prvenstveno u nedograđenom objektu već u kadrovskoj politici i kulturnim sadržajima posljednjih 23 godine! Među Kladuščanima već decenijama se vode jalove aktivnosti oko izgradnje Islamskog kulturnog centra kao zbilja nasušno potrebnog objekta.
Da li su mladi Kladuščani taoci i čiji
Kladuško društvo shvaćeno kao odnos Kladuščana prema resursima i međusobni odnosi promatrano kroz demografiju u kontekstu Strategije razvoja općine Velika 2014-2023., oficijelnih izvještaja (specijalno izvještaja o izvršenjima budžeta, strateških planova-razvojnih programa,..), Jedinstvenog organa uprave, Općinskog vijeća i njegovih tijela, javnih preduzeća i ustanova, analitičko dokumentacionih materijala viših organa, organa za brigu o mladima, organizacija koje okupljaju mlade, participacije mladih u društvenom životu lokalne zajednice, s jedne strane te percepcije termina taoc-talačka kriza,.. kao zatočenika nečega-zarobljenika sopstvenih percepcija i (ne)djelovanja daje mogućnosti različitih zaključivanja-kuknjava,…
Zavidan broj roditelja mladih (14-29) Kladuščana živi po, kolokvijalno kazano, kmetskom obrazcu (ravnodušnost, nepouzdanje u sebe, podanički mentalitet prema imperijalnom sloju društva, javno ne govori ono što misli,..) u kojem dominira privid u odnosu na stvarnost. Građanski neaktivizam, pomanjkanje demokratskih kultura i tradicija, sklonost dinastijsko plemenskom obožavanju, između ostalog, doprinosi kreaciji ambijenta u kojem najviše ispaštaju mladi!
Kladuško biračko tijelo većinski čine roditelji sadašnje mlade populacije koji biraju vlasti koje dominirajuće utječu na perspektivniji ambijent pa bi bilo logično da mladi, ako se osjećaju taocima, sa svojim roditeljima postignu koncenzus oko autentičnog kladuškog interesa formulisanog u sintagmi „pravedno napredno kladuško građansko društvo“ i da odgovornost za izgradnju pravednijeg (svaka stvar u svoje vrijeme na odgovarajuće mjesto) društva preuzima generacija koja dominira u biračkom potencijalu Velike Kladuše koji se procjenjuje na oko 43.000 glasova. Oni mladi Kladuščani koji se osjećaju kao nečiji taoci imaju na to pravo. Ako jesu taoci? onda bi bilo razumno da shvate da su taoci vlasti koje biraju i zdušno podržavaju njihovi roditelji, a lijenost i nedovoljna učenost mladih produžava agoniju!
Završna razmatranja i preporuke
Na osnovu konzultovane bibliografije, „natuknica“ ovog teksta i priložene analitičko dokumentacione osnove moguće je formulisti veoma širok i opširan spektar konstatacija/preporuka. Dvije konstatacije su suštinski i supsticionalno svojevrsni „aksiomi“ Velike Kladuše: Prvo, Velika Kladuša je promjenom društveno političkog sistema 1990-tih evidentirala solidnu zaostavštinu prethodnog sistema koje je elaborirano u (ne)brojenim publikacijama i veoma povoljnu demografsku strukturu stanovništva, i drugo, višedecenijski nesporazumi sa centralnim beha vlastima, između ostalog, rezultirali su 1993. godine krupnim nesporazumima političke naravi koje su državni, politički i vjerski autoriteti krenuli rješavati upotrebom vojne sile.
Mladi kao dio kladuškog društva borave i žive u specifičnom ambijentu u kojem o svakom strateškom događaju (Cazinska buna 1950., Afera *87., Bratorat 1993/95.,…) miroljubivo egzistiraju najmanje po dvije „kolektivne istine“ koje s jedne strane predstavljaju limite-prepreke čiji rezultati su diskriminacije i satanizacije viših državnih, partijskih i vjerskih „autoriteta“, te veoma komplicirano postizanje koncenzusa o strateškim i operativnim odlukama Općinskog vijeća, s druge strane. Raspoloživi resursi Velike Kladuše, okvirna institucionalna regulativa EU, BiH, USK i lokalne zajednice omogućuju povoljnije mogućnosti poboljšanja stanja mlađe populacije posebno u sferi zapošljavanja.
Zadnjih 10-tak godina lokalne vlasti izdvajaju iz budžeta više stotina hiljada KM za potrebe širokog spektra mladih (obrazovanje, sport, razanoda,..), ali izostaju konkretni poticaji za samozapošljavanja mladih Kladuščana. Nema kritičnijeg odnosa i stava oko efikasnosti upotrebe budžetskih sredstva. Manjkavost kvalitete obrazovanja mladih Kladuščana ogleda se prvenstveno u njihovom veoma skromnom učešću u nevladinim i drugim organizacijama, katastrofalno slabom odazivu na glasanje i općenito učešće u predizbornim aktivnostima, nedovoljno poznavanje rasploživih ukupnih resursa Kladuše i aktuelnog stanja manje-više u svim oblastima,… Posebna je deficitarnost biznis ideja oko samozapošljavanja van klasične trgovine, ugostiteljstva,… Veliki hendikep i bahatost lokalne zajednice jeste nedostatak sistemske organizirane podrške i fonda za poticaje samozapošljavanja obrazovanije strukture mladih Kladuščana, s jedne strane i utopijske percepcije mladih kako je netko obavezan da nudi radna mjesta po principu „švedskog stola“, s druge strane.
Stanje, problemi, nagomilane razne percepcije (nebriga za mlade, nezadovoljstvo sa radom organa za mlade, netransparentnost trošenja grantova za mlade, despotizam, korpucija, toksičnost ambijenta,…) su jaki razlozi da se zahtjeva posebna sjednica Općinskog vijeća na temu: Stanje, problemi i naredni zadaci poboljšanja ambijenta za mlade (naravno, može i drukčija formulacija). Ako sve oko eventualnog zasjedanja Kladuškog senata o mladim bude kao i dosada (nedostatak validnih analiza, elaborata, smjernica,..) unaprijed možemo očekivati više nego skromne rezultate! Mogli smo primjetiti da i recentna Deklaracija EU (Sofija, 16. maja 2018.) u stavci 8. piše :… „kreacija daljnih mogućnosti za mlade“… Čekamo juni kad su najavljene razrade EU Deklaracije i Tematska sjednica Općinskog vijeća na temu mladih?
Već više od pet godina stidljivo se promoviše i kukavički prešućuju „svekladuški dijalozi“ na temu Koncepta „Unaprijedimo Kladušu zajedno“. Navedeni Koncept je, za sada, najkompletniji dokument koji svestranim pristupom nudi načine kako do perspektivnije vizije budućnosti!
NAPOMENA: Prilog bredniran sa logo oznakama ne znači da navedeni subjekti nužno dijele konstatacije, mišljenja, preporuke i stavove u ovom tekstu.
Velika Kladuša, 25. maj 2018. Ramo Hirkić, analitičar-publicista
Konzultovana bibliografija
- Institucionalni okviri koji se odnose na mlade od EU, BiH, FBiH,USK…
- Prikladni publikovani prilozi u medijima kao što su: Kritički osvrt na društveno-političku situaciju u Velikoj Kladuši (portal: reprezent.ba april/2018),
- Strategija omladinske politike općine Velika Kladuša 2010-2014., oktobar 2010.,
- Strategija razvoja općine Velika Kladuša 2014-2023., januar 2014.
- Bilten za društvena kretanja br. 2/2014., Demografija Velike Kladuše, str.17/18.
- Bilten za društvena kretanja br.5/2015., Mladi u Velikoj Kladuši, str. 11/12.
- Izvještaji korespodentnih organa i institucija (Ministarstva civilnih poslova BiH,…)
- Kantonalna strategija prema mladima, 2017.
- Analiza položaja mladih i omladinskog sektora u BiH (Ministarstvo civilnih poslova BiH)
- Položaj mladih u BiH (NVO vijeće),
- Službeni glasnici Velike Kladuše, kladuški portali,…